Ne znate koji studij upisati? Upoznajte ove dekanice, pomoći će vam donijeti odluku
Vrijeme upisa fakulteta je sve bliže, a puno je učenika koji još uvijek nisu sigurni u svoj izbor. Razgovarali smo s četiri dekanice i voditeljicom studija koje su nam ispričale više o svojim fakultetima kako bi vam pomogle donijeti odluku o tome koji upisati, ali i pripremiti se za to novo poglavlje vašeg života. Odlučite li upisati neki od njihovih studija, upoznat ćete ih i kao profesorice, jer uz svoju funkciju dekanice naše sugovornice i predaju na nekim kolegijima.
Dekanice i voditeljica studija pomažu vam donijeti odluku o upisu studija | Foto: srednja.hr
Ovogodišnji maturanti koji upisuju studij nemaju još puno vremena za donijeti svoje konačne odluke. Znamo da to nije lak zadatak, ali i je ključ uspjeha – dobro se informirati. Zato smo obišli Sveučilište Jurja Dobrile u Puli kako bismo prikupili važne informacije koje će vam pomoći u odlučivanju.
Ugostile su nas dekanice Fakulteta ekonomije i turizma, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Filozofskog fakulteta i Muzičke akademije, kao i voditeljica studija Dizajna i audio-vizualnih umjetnosti. Ksenija, Laura, Iva, Lina i Breza nisu samo čelnice svojih fakulteta, već i profesorice koje još uvijek aktivno predaju studentima.
Nismo samo razgovarali o njihovim fakultetima i prilikama koje pružaju svojim studentima. Zanimao nas je njihov pristup studentima, kakve su kao profesorice i što njihovi budući studenti mogu očekivati od studentskog iskustva.
Zanima vas ekonomija?
Putovanje po Sveučilištu Jurja Dobrile započeli smo na Fakulteta ekonomije i turizma u Puli (FET). Na njegovom čelu nalazi se Ksenija Černe. Primila nas je u svom prozračnom uredu gdje nam je ispričala nešto više o sebi.
Rodom je iz Pule, doznali smo, a sadašnji posao odveo ju je na putovanja diljem svijeta pa je tako do sada vidjela SAD, Japan i Australiju. Kad ne putuje zbog posla, putuje radi užitka, a posebno voli koncerte.
– Otišla sam na Metallicu u Amsterdam, poslije sam studentima ispričala i onda su mi neki rekli da su bili i oni. Kažu mi da im je bilo bed javiti se, a što bi ti bilo bed, rekla je uz smijeh dekanica.
Slobodnog vremena nema puno, no osim vikend-putovanja i koncerata na koja povremeno odlazi, voli i sport. Trči i trenira u lokalnoj teretani smještenoj u podrumu gdje nema signala na mobitelu. Tako svoje treninge može odraditi u miru, doznali smo.
Nije uvijek težila postati vodeća osoba na fakultetu, ispričala nam je, jer ju je karijerni put nakon studija Marketinga na FET-u odveo u drugom smjeru. Radila je računovodstvenom servisu, u banci, osiguranju i tisku, ali kad se otvorila prilika na fakultetu, prihvatila ju je i zaposlila se kao znanstveni novak.
Ksenija Černe, dekanica FET-a | Foto: Privatna arhiva
Danas studenti imaju veće mogućnosti
Priča se od tud nastavila, rekla nam je, a prisjetila se i svojih studentskih dana koje je usporedila s mogućnostima za studente danas.
– Bilo mi je stvarno dobro na studiju, bilo je zanimljivo, ali nismo imali ni približno mogućnosti koje studenti sad imaju. Nismo imali toliko podrške. Niste mogli putovati kao što se danas može, nije bilo toliko literature i materijala, praksa nije postojala. Moji studentski dani bili su lijepi, sve je bilo kako je trebalo biti, međutim sadašnje mogućnosti su kudikamo veće, istaknula je dekanica Ksenija.
Na fakultetu radi gotovo dvadeset godina, a u tom se vremenu promijenilo dosta toga. Ex katedra prezentacije kroz koje profesor prepričava gradivo više ne prolaze, jer današnjim studentima to nimalo ne privlači pažnju.
– Ne želite pričati samo da pričate, već da oni nešto shvate. To je malo teže. Jedan kolega je počeo raditi crtiće, to je bila njegova inicijativa, ja sam mu se pridružila. Zove se Računovodstvena avantura. Napravili smo lik kroz kojeg objašnjavamo termine iz računovodstva. Oni pojmove iz crtića usvoje, vidim da kad ih pitam, jer nude odgovore od tamo, ispričala je dekanica.
‘Nije loše kad studenti koriste AI’
Promijenila se i tehnologija koju koristimo, ali ni protiv toga dekanica Černe nema ništa, već mijenja svoj pristup nastavi. Otkad studenti sve više koriste umjetnu inteligenciju, ukinula je pisane seminare i ostavila prezentacije, rekla nam je. Čak i ako ih naprave uz pomoć AI-ja, morat će ih pročitati, naučiti i prezentirati.
– Znam kad student koristi umjetnu inteligenciju. Čak ni to nije loše, jer umjesto da si ukucao u Google neki termin i tražio ga tako, sad je to umjetna inteligencija napravila za tebe. Ali moraš to pročitati, razumjeti. Mi kao profesori trebamo promijeniti pristup. Ne možemo sve braniti, ne možemo više biti ni ex katedra. Jednostavno, moraš se prilagoditi, istaknula je dekanica.
Kao profesorici, užasno joj je bitno da studenti shvate gradivo kako bi ga jednog dana mogli primjenjivati u praksi. Opisala bi se kao pristupačna i pravedna profesorica kojoj je najvažnije prema svima postupati jednako. Uz to, misli da je fleksibilna, kako nam je rekla – možda i malo previše.
– Mi se moramo prilagoditi. Na vama mladima je da kažete: ‘Ja bih sad tako’, a nama je da se prilagodimo, poručila je dekanica Černe.
U mandatu dekanice cilj joj je prije svega zadržati postojeću atmosferu i pristup obrazovanju.
– Meni je cilj prije svega da ostanemo ono što smo bili. Ne bih htjela da se izgubimo u masi, izgubimo svoj identitet. Sad smo prepoznati kao mali, fleksibilni fakultet i u interesu mi je da to tako ostane. Možda se to čini kao lak zadatak, ali to je puno posla s kolegama, s profesorima. Edukacije, učenje novih pristupa, prilagođavanje nastave. Želimo ostati isti, ali se prilagoditi studentima, istaknula je dekanica Ksenija.
‘Dok imamo novce, treba ekonomista’
Želi se i odmaknuti od ‘čistog’ studija ekonomije, kao što, primjerice, u nekim zemljama postoje ‘joint degrees’, studiji nakon kojih dobijete dvije diplome ili jednu u kojoj piše da ste specijalisti u dva područja. Inspirirani time, na FET-u žele studij ekonomije ispreplesti s umjetnošću, dizajnom, informatikom, psihologijom i drugim područjima.
– Dok je mora, bit će brodova. Dok imamo gospodarstvo, novce, probleme, financijske ili kakve god ekonomista treba. Koji god tvrtku otvorite, u bilo kojem području, trebaju vam ekonomisti, a onda je puno bolje da oni prepoznaju tematiku, rekla je dekanica.
Voljela bi pojačati i praksu. Zamislila je hotel-školu gdje bi studenti stjecali praktično iskustvo, ali išla bi stepenicu više gdje studenti vode cijelu tvrtku, rade i uče, uz mentorstvo nastavnika. Ne bi bilo riječ o fiktivnoj tvrtki, već pravoj, a dekanica već radi na planovima oko ostvarenja ove zamisli.
– Studenti financija će raditi financijski dio, studenti marketinga operativni dio, studenti turizma ugovarati bookinge. Spojili bismo se s nekime to će voditi restoran i smještaj. Vidim da takve stvari vani funkcioniraju uz, naravno, podršku zajednice, ispričala je dekanica.
Na prijediplomskoj razini na FET-u možete upisati studij Primijenjene ekonomije koji se izvodi kao klasičan studij, ali i kao izvanredni online studij. Uz to, Tu je i studij Poslovne ekonomije koji uključuje studije Financijskog managementa, Managementa i poduzetništva, Marketinga, Informatičkog menadžmenta i Turizma. Na kraju, možete odabrati i studij Kulture i turizma.
Više o mogućnostima studiranja na FET-u pročitajte ovdje.
Dekanica Černe s prodekanima na promociji diploma studenata | Foto: FET
Upoznali smo dekanicu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti
Dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Iva Blažević, pri kraju je svog drugog mandata, a na vodećim funkcijama fakulteta je već više od deset godina. Okolnosti su se jednostavno tako posložile, ispričala nam je, no njen je put počeo iz ljubavi prema sportu.
– Već u petom razredu osobne škole sam znala da želim biti profesorica tjelesne i zdravstvene kulture. Puno je ljudi, mojih nastavnika, roditelji, mislilo da bih mogla upisati neki drugi studij, ali na kraju sam shvatila da trebam poslušati svoje srce, izabrati ono što sam oduvijek htjela.
Budući da se bavila atletikom, a i da je rano počela raditi s djecom, odluka je pala na upis Kineziološkog fakulteta. Završila ga je u roku, na njemu započela i karijeru, a po povratku u Pulu se zaposlila na FOOZ-u. Za izbor u funkciju dekanice imala je podršku kolega, rekla nam je, što joj je pomoglo prihvatiti taj zadatak.
– Kad imate podršku kolektiva, onda se čovjek osnaži i odluči na taj korak. Nije nije mi žao, dapače, mislim da sve to što sam do sada radila sam odradila vrlo odgovorno. Rezultati, u smislu razvoja studijskih programa i svega što realiziramo s kolegama i studentima, govore u prilog tome. Nije to samo rezultat mog rada, ali onaj tko rukovodi kolektivom, ima jako velik utjecaj na taj segment, istaknula je dekanica.
Studenti imaju veliku satnicu za praksu
Tijekom njena dva mandata, podignuli su sve studijske programe sa stručne na sveučilišnu razinu. Osuvremenili su Učiteljski studij, ali uveli i doktorski studij iz polja pedagogije, Nove paradigme obrazovanja.
– Ponosim se time, ali kažem, ja sam samo onaj prvi kotačić u nizu. To je rezultat rada svih djelatnika, posebno onih kolegica i kolega koji su bili na rukovodećim radnim mjestima i koji još uvijek jesu. Poklopilo se da su novosti u programima došle kada sam ja preuzela dužnost, ali puno tih studijskih programa je pripremano i ranije.
Ono po čemu se njihovi studiji razlikuju u odnosu na ostale fakultete, jest u tome što ih provode na hrvatskom, ali i na talijanskom jeziku. Uvjet upisa na talijanskom je položena matura iz Talijanskog, objasnila nam je dekanica, a nastavu izvode i profesori koji dolaze iz Italije.
– U tome imamo podršku Talijanske unije. Oni financiraju dolazak svojih profesora zato što im je važno da zadržimo studijske programe na talijanskom jeziku kako bi imali dovoljno kadra za vrtiće i škole koji se odvijaju na talijanskom, ne samo u Puli već cijeloj Istarskoj županiji, rekla je dekanica Blažević.
Iva Blažević, dekanica FOOZ-a | Foto: srednja.hr
Studijske programe na FOOZ-u kreirali su s važnim ciljem na umu, a to je pripremiti studente za izlazak na tržište rada. Zato se posebno ponose što u procesima praćenja uvijek dobiju visoke ocjene za stručnu praksu.
Njihovi studenti praksu imaju od prve godine, objasnila nam je. Na prvoj godini je to tjedan dana prakse, na drugoj dva tjedna, na trećoj tri, a na četvrtoj i petoj studenti na praksi provedu mjesec dana.
– Imamo jako velik broj sati stručne prakse naših studenata od prve do zadnje godine studija. I smatramo to kao svojevrsnu prednost. Povratne informacije studenata, ali i kolegica i kolega iz vrtića i škola, su takve da oni stvarno smatraju da je to dobar korak u pripremi studenata za tržište, istaknula je dekanica.
Oduševe je ambiciozni studenti
Uz ulogu dekanice, još uvijek predaje studentima na predmete iz područja Kineziologije. Pitali smo je kakva je profesorica, a odgovorila nam je – na evaluacijama od studenata uvijek dobije lijepe ocjene.
– Pozitivno komentiraju, u smislu da su im zanimljiva moja predavanja, iako možda tematika nije baš svima najzanimljivija. Neko možda ima alfiniteta više prema glazbi, likovnoj umjetnosti, ali eto, baveći se tim područjem kojim se bavite, morate imati dio koji je vezan za kineziologiju, odnosno sport. Što se tiče ispita, studenti možda nekad nisu sretni što tražim to što tražim, ali vjerujem da na kraju, kada završe sa ciklusom mojih kolegija, ipak shvate poantu, a to je da ih pripremamo za ono što će raditi, objasnila je dekanica Blažević.
Važno joj je da svi njeni studenti s fakulteta odu svjesni važnosti tjelesnog odgoja koji će djeci pomoći da zadovolje potrebu za kretanjem, ali ne kroz prisilu, već kroz igru kako bi djeca zavoljela kretanje. Tako se razvija navika za vježbanjem, što je posebno važno danas, naglasila je dekanica, kad sve više istraživanja upozorava da su djeca sve manje aktivna, ali i da sve više imaju prekomjernu tjelesnu masu.
Kampus Sveučilišta u Puli | Foto: srednja.hr
Oduševe je studenti koji nisu samo redovni na nastavi, već uvijek imaju dodatna pitanja. Time joj pokazuju da shvaćaju važnost područja koje predaje, objasnila nam je. Uz to, veseli je kad se studenti uključe u studentski život faksa, kroz rad u tijelima fakulteta poput Povjerenstva za nastavna i studentska pitanja, razne manifestacije i događaje poput sportskog dana, pa do pjevačkog zbora fakulteta.
– Oduševi me kad su studenti otvoreni i imaju ambicija koje nisu vezane samo za studentske obaveze, nego su angažirani u studentskom životu. Zapravo, studentske godine su nekako najljepše godine života. Neki to osvijeste na vrijeme, za vrijeme studiranja, a neki možda da kasnije, kad počnu raditi, poručila je dekanica za kraj.
Na FOOZ-u možete upisati prijediplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje na hrvatskom i talijanskom jeziku. Uz to, tu je i integrirani Učiteljski studij na hrvatskom i talijanskom. Više o mogućnostima studiranja na FOOZ-u pročitajte na web stranici Fakulteta.
Dekanica nam predstavila Filozofski fakultet
Budući ‘društvenjaci’ u Puli mogu upisati i Filozofski fakultet. Na njegovom je čelu dekanica Lina Pliško koja na fakultetu radi više od trideset godina. Dekanica Pliško je dijalektologinja koja se u slobodno vrijeme bavi vrtlarenjem, slikanjem, čitanjem i šetnjom.
Rođena je u Puli, a zahvaljujući svojim čakavskim korijenima karijeru je usmjerila prema dijalektologiji, proučavanju mjesnih govora. Autorica je triju knjiga i više od 50 članaka, a za svoj rad je dobila brojne nagrade, no najdraža joj je ona koju su joj uručili mještani općine Barban, ispričala nam je.
– Počasni sam građanin općine Barban. To mi je draga nagrada, zato što su moji korijeni u općini Barban. Priznanje nekome tko ne živi u općini Barban je povratak korijenima, objasnila je dekanica.
Lina Pliško, dekanica Filozofskog fakulteta u Puli | Foto: srednja.hr
Studentske dane provela je u Rijeci, a kasnije i u Zagrebu, gdje je doktorirala. Bilo je odličan student, ispričala nam je.
– Nisam imala 5.0, ali u ovim jezičnim kolegijima jesam. Zato sam se i usmjerila na jezik. Kao studentica sam bila preko 4.5, 4.7, prije se čovjek nije mogao uopće upisati na poslijediplomski, a da niste imali dobre ocjene, prisjetila se dekanica.
Svoj diplomski rad pisala je na pisaćoj mašini, a tek magisterij na računalu, dodala je. U njeno vrijeme, literatura je bila manje dostupna i studenti su puno više ovisili o profesorima. Studentima danas, s druge strane, sve je puno dostupnije, pa možda niti ne primijećuju kolika je to prednost u odnosu na neka prošla vremena, zaključila je dekanica.
Studenti kažu da je stroga, ali pravedna profesorica
Kao i naše ostale sugovornice, dekanica Pliško predaje studentima na tri obvezna i tri izborna kolegija. Kad u nastavi primijeti da je netko od njenih studenata zainteresiran, potiče ih kroz dodatne zadatke, a to često rezultira zajedničkim istraživanjima i radovima, a neke od njih su i objavili.
– Oduševe me studenti koji su zainteresirani kolegij. To vidite u studentu, da razumije što vi predajete i da je aktivan na nastavi. Jednostavno vidite da zna o čemu govorite. I evo, trenutačno imam dvije studentice za prijediplomski završni rad, kada ih vidite, vidite da su kao ja, žive za dijalektologiju, objasnila nam je dekanica.
Studentima daje zadatak da opišu mjesni govor svog ili okolnog mjesta. Često to dovede da shvate ljepotu svog govora i tad počnu razmišljati kao jezičari, objasnila nam je.
– Kad počnu razmišljati što je u tom jeziku, secirati ga, onda znam da su naučili dijalektologiju. Tad postanu zaljubljeni, počnu skupljati riječi, nose frazeme i tako. Jednostavno, to nije standardni jezik koji je propisan, nego je to jezik koji živi. Nažalost, polako i nestaje, ali u nekom svom obliku uvijek će živjeti, navela je dekanica.
Studenti su je opisali kao strogu, ali pravičnu profesoricu, rekla nam je. Za sebe kaže da nikad neće zakinuti studenta i da ga uvijek želi motivirati da nauči.
– Što sam starija, vidim da sam sve popustljivija. ‘Ne znaš? ‘Ajde, još malo nauči, pa dođi’. Stalo mi je do toga da student nauči gradivo i da položi. Meni kao profesoru nije bitno hoću li dati studentu peticu ili trojku, to je samo brojka. Bitno je ono što student nosi s ovog fakulteta, istaknula je dekanica Pliško.
Kampus Sveučilišta u Puli | Foto: srednja.hr
Jedini studij Japanskog jezika i kulture u Hrvatskoj
Ponosna je što su studiji nadograđeni tijekom njenog vremena na fakultetu. Uvedeno je niz studija, poput Latinskog, Japanskog, Anglistike i Arheologije. Jedini su fakultet u Hrvatskoj koji izvodi studij iz Japanskog jezika, što za sobom povlači i jedinstvene izazove, poput izazova zapošljavanja kadra.
Ipak, njihovi studenti imaju priliku učiti od izvornih japanskih govornika. Uz lektoricu iz Japana, tu je i prilika da odu na razmjenu u Japan. Trenutno im je pet studenata u Japanu, a nije neobično niti da studenti iz Japana dolaze u Pulu. Na razmjene ne idu samo studenti Japanskog jezika, naglasila je dekanica, jer to je prilika koju nude svima.
Uz to, svi njihovi studenti imaju priliku za odlazak na terensku nastavu: arheolozi na iskapanje nalazišta u općini Vrsar, povjesničari su nedavno bili u Milanu i Bresciji, talijanisti, kroatisti, japanisti i anglisti te studenti jezične i interkulturalne medijacije u Rimu, gdje su upoznali bogatu prošlost i kulturu Rima, a posjetili su i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima.
– Nije nam cilj samo da studenti vide to, nego da i osjete zajedništvo svih studijskih grupa, da idu zajedno, da se upoznaju i razmjenjuju iskustva. Volimo zbližavati ljude, pa onda se trudimo i da na studente prenesemo taj nekakav naš humanistički odnos prema svemu, otvorenost, istaknula je dekanica.
Nakon studija, studenti Filozofskog fakulteta nemaju problema sa pronalaženjem posla, navela je dekanica Pliško. Njihovi bivši studenti nalaze se na čelu niza tvrtki i ustanova, od direktora turističkih agencija, ravnatelja škola, urednici u medijima, neki su i vlasnici tvrtki za prevođenje.
– Onaj koji je marljiv i koji voli svoj posao, naći će sigurno svoj put. Sada ovi nastavnički studiji stoje po strani, mladi ljudi upisuju više neke druge studijske programe, ali vjerujemo da će se promijeniti taj trend i da će studenti opet upisivati i Hrvatski jezik i Povijest, jer uvijek ima onih koji žele raditi u školi, koji žele prenositi ta znanja. Bit će smjena generacija, a nedostajat će mladog kadra, tako da ja vjerujem da će sada vrlo brzo, u bliskoj budućnosti, biti velika potreba upravo za nastavničkim kadrom, navela je dekanica za kraj.
Filozofski fakultet u Puli izvodi velik broj studija. Tako na prijediplomskoj razini možete upisati jednopredmetne studije Hrvatskog jezika i književnosti, Japanskog jezika i kulture, Jezične i interkulturalne medijacije, Povijesti ili Talijanskog jezika i književnosti. Tu su i dvopredmetni studiji: Arheologija, Engleski, Hrvatski, Japanski, Latinski, Talijanski, Kultura i turizam i Talijanski jezik i kultura i Povijest.
Više o mogućnostima studiranja na Filozofskom u Puli pročitajte ovdje.
Evo kako je studirati na Muzičkoj akademiji
Dekanica Muzičke akademije u Puli od ove godine je Laura Čuperjani. Dekanica Čuperjani je akademska skladateljica koja na Akademiji predaje glazbeno-teorijske predmete već 17 godina.
Njeni studentski dani se vežu uz Muzičku akademiju u Beogradu. Završila je studij Kompozicije po ‘starom’ programu koji je bio jako zahtjevan. Trajao je pet godina, a iako je predavanja i obveza bilo puno, studiranje joj je ostalo u odličnom sjećanju.
– Muzička akademija u Beogradu je velika institucija, puno veća od naše, koja ima jako dugu tradiciju i sve moguće odsjeke koje jedna akademija može imati. Atmosfera tako velike institucije, sinergija različitih odjela je na mene ostavila velik trag. Isto tako pamtim i profesore koji su nam predavali. To su bili eminentni umjetnici u to doba. Trudim se ta iskustva prenijeti na ovu instituciju i naše studente, prisjetila se dekanica Čuperjani.
Laura Čuperjani, dekanica Muzičke akademije u Puli | Foto: srednja.hr
U prvoj je godini svog mandata dekanice, ali iskustva u administraciji akademije joj ne manjka. Bila je predstojnica Odsjeka za glazbenu pedagogiju kad se upoznala sa funkcioniranjem cijelog sustava. Kad joj se ponudila uloga dekanica, prihvatila ju je jer želi dati svoj doprinos.
– Smatram da je obaveza svih nas u nekom trenutku se posvetiti tom drugom segmentu rada, bilo vođenja odsjeka, bilo same Akademije. Posao dekanice je potpuno nova rutina. To ima svoj organizacijski dio, sastanke, koordinaciju nastave. U vrlo dinamičnoj atmosferi ima puno izazova pa morate moći brzo reagirati, objasnila je svoj posao dekanica.
Manji fakultet s prisnom atmosferom
Iako predaje u manjem opsegu nego prije, zadržala je i svoju ulogu profesorice. Muzička akademija, kao i ostale akademije, funkcioniraju u manjim grupama, napomenula je dekanica, što znači da sa svojim studentima ima poprilično blizak odnos.
– Sve studente jako dobro poznam, a poznaju i oni mene. Odnos sa studentima je prisniji, za razliku od masovnih fakulteta gdje su studenti samo ime i prezime. Tako je lakše pratiti njihov rad i razvoj i mislim da to prednost ove Akademije, istaknula je dekanica Čuperjani.
A kakvi su njihovi studenti? U svakoj generaciji ih ima boljih i motiviranijih, kao i onih manje motiviranih. Sretna je kad u generaciji ima studenata koji su marljivi i odgovorni, pa samim time potaknu cijelu grupu. Uz to, studenti im dolaze s različitim predznanjem, a potrebno je određeno vrijeme da se njihovo znanje ujednači.
– Mladi su danas potpuno drugačiji, promjene se vide iz generacija u generaciju. Puno su slobodniji, puno su direktniji, ali imamo sreće da imamo zbilja dobre studente na Muzičkoj akademiji. Mislim da je komunikacija s njima jako dobra, naglasila je dekanica.
Glazbeni talent nije sve
Oduševe je znatiželjni studenti, koji žele postići nešto izvan okvira. Umjetnički studiji, pa tako i oni na Muzičkoj akademiji, studentima pružaju dodatne sadržaje, poput prilika za koncertne nastupe, majstorske tečajeve ili sudjelovanje u projektima. Time potiču svoje studente da izađu iz svojih okvira, objasnila je dekanica.
Sanjate li i sami o upisivanju Muzičke akademije, ali niste dovoljno sigurni u svoj glazbeni talent, dekanica je objasnila – nije u talentu sve.
– Talent je jako važan. Međutim, ako ga ne njegujete i ne radite na sebi, talent vam neće pomoći da napredujete. Isto tako, pokazalo se da studenti koji možda manje talentirani, ali imaju velike ambicije i radne navike i redovito ispunjavaju svoje obaveze, postignu veći uspjeh od kolega koji su na početku studija pokazali veći potencijal, ali svojim radom nisu taj potencijal dovoljno razvili, rekla je dekanica Čuperjani.
Zanima li vas studij na Muzičkoj akademiji, na prijediplomskoj razini tamo možete upisati Glazbenu pedagogiju, studij Klasične harmonike, Solo pjevanja ili Klavira. Tu su i studiji na ostalim razinama, a više o svima pročitajte na web stranici fakulteta.
Dekanica nam je objasnila i kako se učenici srednjih glazbenih škola uvijek mogu javiti za razgovor s predstavnicima odsjeka, ako imaju pitanja oko prijemnih ispita. Njihovi kontakti izloženi su na web stranici Muzičke akademije.
Novi studij u području vizualne umjetnosti
Zanima li vas umjetnost, ali ona vizualna, na Sveučilištu u Puli postoji studij i za vas. Riječ je o novom studiju Dizajna i audiovizualnih komunikacija koji je prošle godine upisao prvu generaciju studenata. Na čelu ovog studija našla se voditeljica Breza Žižović.
– Za mene je to bio izazov, zaista, zato što nisam do sada radila takav posao. Inače sam u potpuno drugom, umjetničkom području gdje je sve onako bazirano na kreativnosti. Bilo je izazovno sve posložiti. Dosta smo postigli, ali imamo još puno toga za napraviti. To je kao kad vam je dijete malo, učite s njim, objasnila nam je Žižović.
Trenutno na drugoj godini imaju 30 upisanih studenata, na prvoj 47, a Žižović je tim odazivom zadovoljna. Dio njihovih studenata je završio škole primijenjene umjetnosti, ali imaju i onih koji dolaze iz gimnazija gdje nisu učili crtanje ili kompoziciju. Ipak, dobro su se snašli i lijepo napreduju, naglasila je voditeljica.
Breza Žižović, voditeljica studija Dizajn i audiovizualne komunikacije u Puli | Foto: srednja.hr
Evo što trebate znati o prijemnom ispitu
Kao i u slučaju Muzičke akademije, želite li se upisati na studij Dizajna, morate proći prijemni ispit. On se sastoji od slanja svoje mape radova i intervjua.
– Mape mogu biti crteži, slike, kipovi, može biti i vizualni dizajn, ako su se okušali u tome, i može biti i audiovizualna, dakle, može biti dokumentarac ili neki film. Najbolje je kada netko kroz tu mapu zaista sebe prikaže, da je to kao nekakav CV, da ima neki slijed. Da nije šturo, već da nam kroz mapu ispriča svoju priču, savjetovala je Žižović.
Voditeljica Žižović nam je ispričala i nešto više o sebi. Na Sveučilištu radi već 16 godina, a tu je i studirala. Iako ju je uvijek zanimala umjetnost, odlučila je upisati tadašnji Pedagoški fakultet kojeg je i završila. Ipak, nakon završetka studija, odlučila je napraviti zaokret i slijediti svoju strast – slikarstvo.
– Odlučila sam otići u Ljubljanu na Akademiju. Završila sam Slikarstvo i ostala tamo raditi i živjeti. Radila sam u Narodnoj galeriji, u kazalištu kao scenograf i kazalište mi se jako, jako svidjelo. Kazalište i scenografija su još jedna moja ljubav osim nastave i predavanja. Još uvijek to radim i uglavnom mi je najljepše raditi dječje predstave jer si tu nekako čovjek više može dati mašti na volju, ispričala nam je Žižović.
Uz ulogu voditeljice novog studija, još uvijek predaje studentima na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Kao profesorica, priznaje da je ponekad stroga, ali važno joj je da se na studiju imaju na koga osloniti.
– Znam da studenti dolaze iz raznih krajeva Hrvatske. Znam i koliko je meni bilo teško iako Ljubljana nije toliko daleko, ali opet – kuća je kuća, dom je dom. Kad vam je teško, ne znate kome se obratiti. Mislim da profesori trebaju prenositi znanje, djeci omogućiti da izađu odavdje spremna na posao, ali i biti studentima potpora, da se mogu osloniti na nas kada im je teško, kada im nedostaje kuća, naglasila je Žižović.
‘Radoznalost je najbitnija’
Oduševe je studenti koji imaju žar, želju za znanjem, otkrivanjem i napretkom. Umjetnički talent je samo mali priče, a ponekad je čak i kamen spoticanja, objasnila nam je voditeljica, jer talentirani pojedinci misle da je dovoljan za uspjeh.
– Studentima kažem da je radoznalost najbitnija, jer jedino radoznalošću, a to ima dijete, i to je ono što moramo zadržati, možemo rasti i napredovati. Ponekad ljudi koji možda u početku nemaju toliko talenta, ali imaju žar i želju za učenjem i radoznalost, mogu otići puno dalje od onih s talentom, poručila je Žižović.
Budućnost studija Dizajna i audio-vizualnih umjetnosti Žižović vidi u povezivanju sa zajednicom, rekla nam je. Kako bi studentima omogućili više praktičnog rada na projektima, žele ih povezati s udrugama u Puli.
– Vizualna umjetnost je danas, znate, široko područje, i mislim da je zbog toga jako zanimljivo srednjoškolcima. Sve oko nas je vizualna umjetnost, a na ovo područje jako utječe i razvoj tehnologije. U Istri imamo jakih manjih i srednjih podruzetnika u dizajnu koji se bave reklamama, televizijom, filmom. To je jako široko područje, zaključila je Žižović.
Više o studiju Dizajna i audiovizalne komunikacije pročitajte ovdje. Ako vas, osim odluke o tome koji studij upisati, muči i pitanje kako ćete se snaći kao brucoši, pročitajte ovaj tekst u kojem je četvero dekana podijelilo sjajne savjete.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
