Neće svi u obrazovanju dobiti povećanu plaću za lipanj: ‘To je katastrofalna poruka, pogotovo mladima’
Nedavno su Vlada i sindikati potpisali takozvani memorandum o razumijevanju, temeljem kojeg će rasti plaće u javnim službama i to na način da oni s najmanjim koeficijentom dobiju najveće povećanje. To povećanje obuhvaća sve one čiji je koeficijent do 1,867, dakle zaposlenici s većim neće dobiti nikakvo. A značajan broj zaposlenika u visokom školstvu, najvišim zvanjima, imaju koeficijent iznad spomenutog. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nezadovoljan je time da su tisuće zaposlenika u visokom obrazovanju i znanosti isključene iz ovog povećanja plaća. To ocjenjuju katastrofalnom porukom, posebice prema mladima.
Učitelj | ilustracija: Unsplash
– Bliži se rok za isplatu uvećanih plaća gotovo svim zaposlenicima javnih i državnih službi, no pitanje plaća nekoliko tisuća zaposlenika u visokom obrazovanju i znanosti koji su jednostranom odlukom Vlade isključeni iz tog povećanja – i to upravo onih koji su nositelji sustava – o čijoj kreativnosti, izvrsnosti i radnom entuzijazmu ovisi znanstveni i obrazovni sustav, još uvijek nije riješeno, uvod je to u priopćenje za medije koje potpisuje Matija Kroflin, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Oni s najvišim koeficijentima nisu obuhvaćeni povećanjem
Naime, Vlada i sindikati javnih službi potpisali su tzv. memorandum o razumijevanju. Dogovoreno je od lipnja, što će biti vidljivo na isplati u srpnju, fiksno povećanje plaća kroz početne koeficijente, tako da oni koji inače imaju najmanje plaće, dobiju najveće povećanje. Konkretno, oni s koeficijentima u rasponu od 0,631 do 1,110 dobivaju 100 eura neto, oni s koeficijentima od 1,111 do 1,529 80 eura neto, dok povećanje od 60 eura dobivaju oni s koeficijentima u rasponu od 1,530 do 1,867.
A značajan broj onih s najvišim zvanjima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ima koeficijent iznad toga. Na primjer, redoviti profesor u trajnom zvanju (znanstveni savjetnik) kojem je to drugi izbor ima koeficijent za obračun plaće 2,958. Nezavisni sindikat upozorio je da su i plaće zaposlenika u visokom obrazovanju i znanosti zbog inflacije i povećanja životnih troškova također izgubile na realnoj vrijednosti.
– Još je bitnije da su snažno zaostale za drugim plaćama u zemlji. Svi su u javnim i državnim službama na radnim mjestima slične složenosti i visine plaća (poput liječnika i sudaca) ostvarili bitan rast plaća u posljednjih godinu dana. Zanemarivanjem pozicije sveučilišnih profesora i znanstvenika, ali i sustava kao cjeline, Vlada šalje poruku da ti ljudi, koji objektivno predstavljaju najveću vrijednost koju smo kao društvo izgradili, pravu valorizaciju svojih sposobnosti te ostvarivanje svojih profesionalnih i životnih ciljeva ne mogu ostvariti u ovoj zemlji. To je katastrofalna poruka svima koji sustav, usprkos brojnim problemima i neuređenostima, nose na svojim leđima već godinama, a još je lošija poruka mladim ljudima koji razmišljaju o akademskoj i znanstvenoj karijeri, navode iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
‘Neshvatljivo je da nitko u Vladi ne vidi dugoročne posljedice ovakve situacije’
Ističu i da je početno radno mjesto asistenta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ‘plaćeno je u nekim strukama upola manje od početnog radnog mjesta istih zahtijevanih kompetencija u privredi, a 30 posto manje nego u nekim drugim dijelovima javnih službi, poput zdravstva’.
– Neshvatljivo je da nitko u Vladi ne vidi dugoročne posljedice ovakve situacije i ne pita se kako će to utjecati na cjelokupni ekonomski i društveni razvoj ove zemlje. Sindikat je po pitanju plaća profesora i znanstvenika ponudio krajnje razumno rješenje za koje smo dobili i načelnu potporu ministra Fuchsa, no stvari su stale na tome, na načelnoj potpori, dok se po pitanju implementacije tog rješenja do danas nije napravilo ništa. Neshvatljivo je da u trenutnim okolnostima, u kojima ima novca za sve, Vlada ovako direktno i svjesno degradira znanstvenike i profesore, zaključuju u Nezavisnom sindikatu znanosti.
O plaćama na fakultetima i znanstvenim institutima pisali smo nedavno. Prema službenim podacima MZO-a za ožujak 2023., najmanje su plaćeni asistenti čija je prosječna neto plaća 1.041 euro, a medijalna neto plaća još i nižih 1.016 eura. Oni najstariji u sustavu, redoviti profesori u trajnom izboru, imaju daleko najveće plaće. Prosječna neto plaća jednog takvog zaposlenika iznosi 2.575 eura, koliko iznosi i medijalna plaća. Detaljno podatke o plaćama na fakultetima i institutima možete vidjeti ovdje.
