Neki će fakulteti morati ukinuti svoje studije? Ovo su zaključci s našeg panela o visokom obrazovanju
Autonomija podrazumijeva odgovornost, a komunikacija i partnerski odnos su među najbitnijim stvarima za visoko obrazovanje. Samo su to neki od zaključaka s panela koji smo održali na konferenciji portala srednja.hr Obrazovanje na prekretnici. Dvoje rektora, državni tajnik i dekan privatnog faksa iz svojih su perspektiva pojasnili.
Održana je konferencija Obrazovanje na prekretnici | Foto: Niko Goga
Jedanaesti rođendan srednja.hr je, osim svojom prvom brucošijadom u klubu Boogaloo, proslavila i godišnjom konferencijom Obrazovanje na prekretnici. U jednom od panela postavili smo i pitanje Što se, zapravo, mijenja u visokom obrazovanju?
Na to su pitanje, svatko iz svoje perspektive odgovarali Ivica Šušak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i Damir Jugo, predsjednik Zbora veleučilišta i dekan Visoke škole Edward Bernays. Raspravu je moderirao novinar portala srednja.hr Duje Kovačević.
Šušak: Programski ugovori definitivno će utjecati na kvote
Državni tajnik Ivica Šušak osvrnuo se na najveću novost Zakona o visokom obrazovanju, a to su – programski ugovori. Novi je to model financiranja koji će imati tri komponente, osnovnu, razvojnu i varijabilnu. Tako država želi osigurati transparentnije financiranje javnih sveučilišta. Sveučilišno vijeće, među ostalim, nadzirat će kako se troši doznačeni novac i ima li nepravilnosti.
– Riječ je o jednom iskoraku gdje se prije svega sveučilištima omogućava da definiraju svoje razvojne ciljeve i da kroz određeno razdoblje od četiri godine ono samo određuje trasu svog razvoja i ulaganja. U pripremi je uredba o programskom financiranju i katalog ciljeva i indikatora koje će sama sveučilišta birati, kazao je Šušak.
Sljedeće godine bit će pregovori s prvom skupinom sveučilišta oko sklapanja programskih ugovora. Programski ugovori definitivno će utjecati i na kvote na visokim učilištima, potvrdio je državni tajnik, pa objasnio i zašto.
– Pitanje je odgovornog raspolaganja novcem poreznih obveznika, tu otrcanu frazu moram i ovdje upotrijebiti. Ono što nas sve obilježava je jedan značajan demografski pad i smanjenje broja studenata. Danas već možemo tvrditi koliko ćemo studenata imati 2030. godine. Demografi nas upozoravaju da će se nastaviti ovaj negativni trend. Imamo porast nastavne infrastrukture, imamo veliki broj visokih učilišta i studijskih programa, rekao je Šušak pa spomenuo primjer zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti kojemu se smanjenje broja upisnih mjesta ‘višestruko isplatilo’ jer je podignuta kvaliteta studiranja.
Vican: Netko mora pratiti kvote i reći ‘ne može’
Rektorica Dijana Vican dolazi s manjeg, integriranog Sveučilišta u Zadru. Takvo je sveučilište, kazala je, isplativo za državu, a i nalik je većini europskih sveučilišta koja su uvijek i bila integrirana. Vican se posebno osvrnula na autonomiju koja, implicirala je, podrazumijeva i odgovornost.
– Veći je problem bio kod akademskih sloboda ili pak autonomije sveučilišta koja se često zlorabi, i jedan i drugi termin. Ako kao rektorica predložim Senatu da povećam određene kvote, država na to ne reagira, i ja proizvodim suficitarno zanimanje uzastopce, što se događa pred očima cijele nacije i svih stručnjaka, tijela. Netko to treba pratiti. Nacionalno vijeće mora reći vi to ne možete otvoriti. Ne treba biti veliki stručnjak za pogledati u statistike, imamo manje djece, istaknula je rektorica Vican.
Dodala je kako bi trebala primjena novih propisa ući u vrednovanje. Imamo odlične zakone, kazala je, no ne pratimo koliko ih se provodi u praksi.
– Kako promijeniti nešto što je višak? Ako ja nemam studenata za studija latinskog jezika, onda bi bilo licemjerno od mog sveučilišta da bilježi kvote koje će netko plaćati. To je čista brojka. Ako je višak studija povijesti. To je ono što sam rekla na početku, najgore je baviti se posljedicama lošega. Kako sada ugasiti devet studija povijesti, a istovremeno biti prijatelj ove države i reći ja sam veliki domoljub. Valjanost, kvaliteta, potreba, učinkovitost studija, to sve prvo treba razlučiti, kazala je rektorica Vican.
Lakušić: Mi smo javno sveučilište i imamo odgovornost
Novi zagrebački rektor Stjepan Lakušić istaknuo je kako je u cijeloj priči najvažniji partnerski odnos svih uključenih. Zakon je, kazao je, donesen i sada ga treba provoditi. Jako je bitno, istaknuo je, komunicirati i raditi na tome da se provedba zakona u praksi dogodi kako treba
– Sustav jako dobro poznajem. Znam kako funkcionira visoko obrazovanje. Bez obzira kakva su turbulentna vremena bila prije, zadnje dvije ili tri godine, zadnjih par mjeseci, mi jednako funkcioniramo i onda i sada. Uvijek sam u Ministarstvo dolazio na otvorena vrata. Nikada nisam tražio, uvijek sam nudio rješenja, kako se nešto može riješiti, rekao je novi zagrebački rektor Lakušić.
Ministar se, kazao je rektor, i sam slaže s tim da se zakoni trebaju tumačiti zajednički, što pokazuje da je i njemu bitan partnerski odnos sa sveučilištima.
– Sveučilište u Zagrebu kao najveće sveučilište može krenuti prvo, što i jesmo, u izradu novoga Statuta. Ako netko treba nešto prvi prikazati, onda to je Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, što znači autonomija? U zatvorenom prostoru mi djelujemo i nitko nas ništa ne smije pitati? Ne, moja priča je potpuno drugačija. Znamo u kojem smjeru moramo djelovati glede obrazovanja i znanosti, ali to je otvoreni prostor gdje svatko ima pravo uvida, posebno zakonodavac ili javnost. Mi jesmo javno sveučilište, nemamo što skrivati, imamo društvenu odgovornost, odlučno je utvrdio Lakušić.
Jugo: Tu su velike promjene za studente
Damir Jugo, predsjednik Zbora veleučilišta i dekan Visoke škole Edward Bernays nešto je više rekao o poziciji privatnog visokog školstva u resoru. Novim zakonom njihovi studenti, uglavnom stručnih studija, dobivaju nove titule magistar ili magistra struke, a rektori privatnih sveučilišta ulaze u Rektorski zbor.
– Nije od egzistencijalnog značaja ima li netko titulu magistra, ali u smislu prepoznatljivosti jest. Studenti koji su završili diplomske stručne studije mogu nastaviti svoje obrazovanje na poslijediplomskoj razini na sveučilištima. Te dvije promjene su dosta velike kad ih gledate zajedno, ne samo za privatna već i za javna visoka učilišta. Zbog zahtjeva za ocjenu ustavnosti stvorila se loša slika studenata na veleučilištima. Ovim je to definitivno riješeno, ne samo kod nas, već i na međunarodnoj razini. Više ne moraju objašnjavati što je to stručni specijalist, istaknuo je profesor Jugo.
Ovo sada, dodao je, predstavlja dodatan izazov za veleučilišta. Više nema upisa bez državne mature. Sada su, istaknuo je Jugo, veleučilišta i visoke škola sama odgovorna za sve, nema više tih prijašnjih eksternih prepreka.
PET ZAKLJUČAKA S PANELA
- autonomija podrazumijeva odgovornost
- kvote trebaju biti usklađene s tržištem
- komunikacija i partnerski odnos su najvažniji
- privatni sektor je bio diskriminiran, sad više nije
- trebao ojačati ne samo fakultete, već i srednje škole
Cijeli panel o tome što se zapravo mijenja u visokom obrazovanju pogledajte u videu ispod.
Portal srednja.hr održao je konferenciju Obrazovanje na prekretnici. Događaj se održao 7. studenog, a kroz sedam panela i četiri predavanja govorili smo o aktualnim izazovima pred kojima se obrazovni sustav nalazi. Više o konferenciji možete pročitati u rubrici Obrazovanje na prekretnici. Pretplatnici portala srednja.hr, bilo mjesečni ili godišnji, cijelu konferenciju još uvijek mogu pogledati online. Kako biste pogledali snimke s konferencije, pretplatite se putem ove poveznice i postanite dio naše zajednice. Snimke će biti vidljive u rubrici srednja.hr+. O svim pogodnostima pretplate pročitajte ovdje.
