Nema više staža za mlade liječnike: Ministarstvo predstavilo novi prijedlog, evo gdje će doktori nakon što diplomiraju
Prema direktivi Europske unije, više neće biti obveznog stažiranja i državnog ispita za mlade doktore medicine. Anketa provedena među studentima zagrebačkog Medicinskog fakulteta pokazala je kako se njima ta odluka pretjerano i ne sviđa. Ta je priča ovih dana dobila i svoj epilog. Na sastancima studentskih zborova medicinskih fakulteta i predstavnika Ministarstva zdravstva predstavljen je novi prijedlog – studenti će, nakon diplome, moći raditi kao sekundarci ili direktno ići na specijalizaciju. No, čini se da ni to rješenje nije svima po volji.
Foto: Vic, Flickr
Prošlog mjeseca pisali smo o nezadovoljstvu studenata medicine s obzirom na direktivu Europske unije prema kojoj se ukida stažiranje i polaganje državnih ispita za mlade doktore medicine. Tada smo eskluzivno objavili rezultate ankete koju je proveo Studentski zbor Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a koji pokazuju da 91% studenata ipak želi odraditi staž nakon što diplomira.
Nakon diplome birat će sekundarijat ili direktno na specijalizaciju?
Potaknuti studentskim nezadovoljstvom, studentski zborovi medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku održali su dva sastanka s predstavnicima Ministarstva zdravstva. Činjenice iz direktive stoje, a one kažu da se mlade liječnike nakon što diplomiraju ne smije ničime ograničavati u postupku dobivanja licence, pa tako ni stažiranjem ni stručnim ispitom.
Međutim, kako su mnogi takvom situacijom nezadovoljni, Ministarstvo je ponudilo zanimljiv prijedlog. Prema nacrtu okvira za rješavanje nezadovoljstva, mladi liječnici bi nakon obrane diplomskog direktno aplicirali za licencu. Nakon toga, ponuđene bi im bile dvije opcije – sekundarijat ili specijalizacija.
Sekundarijat, kako pojašnjavaju studentski predstavnici, bi bio oblik rada doktora medicine pod nadzorom mentora. Ideja je da sekundarac dobiva punu plaću doktora medicine, ali će istovremeno biti nadziran. Sekundarijat će se moći obavljati u bolnicama, domovima zdravlja, zavodima za hitnu medicinu ili u zavodima za javno zdravstvo. Za razliku od staža, sekundarci će se moći prijavljivati na specijalizacije i, kad ih dobiju, moći će odmah prekinuti sekundarijat i započeti sa specijalizacijom. Sekundarijat je osmišljen kao prijelazni period kako mladi liječnici ne bi imali ‘praznog hoda’ do same specijalizacije, a bit će ograničen na najviše 24 mjeseca, što će se ubrajati u radni staž.
S druge strane, mladi liječnici imat će priliku odmah nakon što diplomiraju otići na specijalizaciju. Prvih šest mjeseci specijalizacije zapravo je probni rad nakon kojega će specijalizant moći prekinuti specijalizaciju u slučaju da mu ne odgovara, odnosno ukoliko ne zadovolji uvjete na probnom radu.
Neki misle da je ovo rješenje medvjeđa usluga
Nisu svi studenti medicine oduševljeni razvojem situacije. Neki tvrde da je uvođenje sekundarijata zapravo medvjeđa usluga i da će se obiti studentima o glavu.
– Ako pogledate iz perspektive bolnica, zaposlit će se brojni sekundarci, pa neće biti razloga za raspisati specijalizacije kad će postojati netko tko će odrađivati posao specijalizanata, a bit će jeftiniji. K tome, na Zavodu za zaposljavanje gotovo uopće neće prve dvije godine biti nezaposlenih liječnika, pa će to biti razlog manje za raspisivanje novih specijalizacija jer ‘ionako su svi liječnici zaposleni’. Tek nakon što se sustav ‘napuni’ sekundarcima, a trenutni specijalizanti završe specijalizacije uočit će se kako ipak treba raspisati nove specijalizacije, a onda će vas biti preko 50 na jedno mjesto. Ja bih još jednom razmislio, smatra Ivan Bohaček.
Drugi su pak bili oštriji i smatraju da je strategija pregovaranja koja je dovela do ovog prijedloga rješenja zapravo potpuno promašena.
– Ne znam tko je smišljao strategiju pregovora i ponudio ovakva rješenja, ali ovakav model ne ide na ruku akademske kompeticije, zadržavanja mladih liječnika u RH ili adekvatne kompenzacije za efektivno doniranja godine dana rada više od starijih generacija, a u nižem platežnom razredu, tvrdi Silva Karpowicz Rukavina.
Neki smatraju da bolnice uopće ne razmišljaju dugoročno ni iz perspektive boljitka za studente i mlade liječnice pa stoga daje poprilično poznat savjet.
– Ja bih rekla da bolnice ne razmišljaju dugoročno. Niti im je bitno zadovoljstvo ili bilo što vezano uz zaposlenika. Bitno je jedino da im sada i ovdje netko radi. Da itko razmišlja, ne bi imali deficit stotina doktora medicine. Deca, najte bit naivni, nego bjež’te, napisala je Gordana Džepina.
Studentski zbor: ‘Ovo je radni prijedlog i podložan je promjenama’
Studentski predstavnici s medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku napominju kako je ovo ipak samo radni prijedlog koji je nastao kao kompromis između nekoliko zainteresiranih strana. Shodno tomu kažu da su promjene – bilo glede nazivlja, forme ili sadržaja – još moguće. U nastavku ipak najavljuju drugu fazu u kojoj će se definirati neki detalji u vezi sekundarijata i specijalizacija, što ipak upućuje da će se s ovim prijedlogom nastaviti.
– Dajemo sve od sebe kako bismo iskomunicirali najsretnije rješenje. Zato nam i jesu svaki savjet i kritika dobrodošli. Uvijek je najjednostavnije pobjeći. Za promjene se treba potruditi, zaključuju iz Studentskog zbora zagrebačke Medicine.
https://www.facebook.com/szmef.unizg/posts/1013076382178662
