[Neobični fakultetski smjerovi] Inteligentni transportni sustavi nejasni i hrvatskoj burzi rada
Inteligentni transportni sustavi su studijski smjer na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu ustrojen 2008. godine, kada je bio među rijetkim takvim studijima u Europi. Stručnjaci koji ga završe mogu se baviti širokim dijapazonom djelatnosti od informiranja putnika i vozača preko upravljanja prometnim tokovima do upravljanja javnim prijevozom, žurnim službama. Od 2008. godine na ovom je smjeru magistriralo 50-ak ljudi, među kojima je i Zvonimir Planinić, koji će nas detaljnije uputiti u prirodu svoga pomalo futurističkog studijskog smjera.
Zvonimir Planinić (privatna arhiva)
Inteligentni transportni sustavi su diplomski studijski smjer novijeg datuma na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Ustrojen je 2008. godine kao jedan od rijetkih studija takvog kova na čitavom Starom kontinentu. Do sada ga je završilo 50-ak ljudi, no djelatnici na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje su i dalje zbunjeni, kada im dođe osoba s diplomom na tom smjeru, o čemu svjedoči i iskustvo Zvonimira Planinića. To, ali i mnoštvo drugih detalja vezanih za inteligentne transportne sustave (ITS) otkrio nam je u razgovoru.
Inteligentni transportni sustavi
To je budućnost prometa pa sam se zato odlučio za ovaj smjer
Kao što smo napomenuli u prvim paragrafima ovo je novi smjer, čak i u europskim okvirima pa smo pitali Zvonimira kako se odlučio ići baš na taj smjer.
– Iako su mi kolege govorile da je to relativno težak smjer, odlučio sam se za ovaj izbor jer smatram da je to budućnost prometa u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj te da će se morati početi primjenjivati jer sadašnja prometna situacija uz stalno rezanje troškova i štednje, dovodi do zaključka da je to najbolji način rješavanja prometnih problema.
Mislim i dalje da je to bila dobra odluka za mene jer sam učio nešto potpuno novo, pomalo futuristički i itekako zanimljivo, pojašnjava ovaj 25-godišnji magistar prometa.
Čak 32 temeljne usluge sadrže Inteligentni transportni sustavi
Zvonimir još ne radi u struci, a zanimalo nas je gdje uopće može raditi sa svojim zvanjem.
– Inteligentni transporti sustavi su vrlo širok pojam, koji se sastoji od različitih usluga odnosno samim time i poslova kao što su tehnologije predputnog i putnog – informiranje putnika i vozača, rutni vodiči i navigacije, planiranje prijevoza, upravljanje prometnim tokovima, nadzor i uklanjanje incidenata, poboljšanje vidljivosti, upravljanje voznim parkovima, javnim prijevozom, žurnim službama i mnoge druge, rekao nam je 25-godišnjak.
Dodao je i da se prema ISO normama inteligentni transportni sustavi sastoje od 32 temeljne usluge. No Zvonimira interesira specifično područje unutar ITS-a.
– Područje moga interesa koji sam izabrao i kojim se u budućnosti želim baviti je adaptivno upravljanje prometa na raskrižjima. Adaptivno upravljanje prometom je način upravljanja kojim se mijenjaju signalni planovi raskrižja u odnosu na prometnu potražnju. Koncept se sastoji od detekcije prometne potražnje na prometnicama i od algoritma koji predviđa buduće stanje prometa te stvara signalne planove kao odgovor na dobivene prometne parametre.
To me područje najviše zanima jer je dosta konkretno, odnosno brzo se mogu vidjeti rezultati rada te zadovoljstvo ili nezadovoljstvo putnika javnog gradskoj prijevoza, vozača automobila, biciklista te samih pješaka na ulicama, govori nam Planinić.
Jedna shema, a ujedno i ideja ITS-a
Naveo nam je i jedan plastični primjer, adaptivnog upravljanja prometom u odnosu na potražnju.
– Na određenom raskrižju čeka kolona vozila koja žele skrenuti u neku ulicu. Pritom dolazi tramvaj koji sadrži senzore za brojanje putnika i oni očitavaju primjerice 200 putnika te se ta informacija šalje nadolazećem raskrižju.
Korisnici javnog gradskog prijevoza su najbitniji sudionici prometa te će se signalni plan automatski promijeniti u korist tog tramvaja da prođe s putnicima.
U slučaju da taj tramvaj sadrži primjerice 15 putnika, sustav se može prilagoditi i tome te propustiti kolonu vozila koja čeka na raskrižju zato što više ljudi čeka u vozilima nego u tramvaju, objasnio je Zvonimir.
Bilo je zabavno učiti na skupim programskim sustavima - činili smo to
Nakon što nam je pojasnio što bi mogao raditi, pitali smo 25-godišnjaka i u kojim postrojenjima ima mjesta za djelatnike njegova kova.
– Kao što je vidljivo iz usluga koje pružaju Inteligentni transportni sustavi mogućnosti su mnogobrojne, iako kod nas još nije dovoljno prepoznato te ljudi nisi niti čuli za taj pojam.
Konkretno što se tiče moga područja interesa mogao bih raditi u nekim tvrtkama koje rade na upravljanju i ugradnji prometne infrastrukture na raskrižjima, u centru za upravljanje prometa koje je najbitnije mjesto za nadgledanje i upravljanje prometom u gradovima, a koji u Zagrebu još niti ne postoji, u službama javnog gradskog prijevoza, autocestama ili znanstvenim ustanovama, otkriva Planinić.
Muke po burzi sa stručnim zvanjem
Inteligentni transportni sustavi su uistinu široj javnosti potpuno ili nedovoljno poznat pojam, zbog čega smo ga i mi uvrstili u ‘neobične fakultetske smjerove’. Ipak, situacija s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, dakle državnom institucijom, koju je imao Planinić, pomalo je nevjerojatna.
– To je bilo poprilično tragikomično. Kada sam došao prije gotovo godinu dana na prijavu na HZZ, savjetnica koja je bila zadužena za mene je čudom gledala u odabir smjera iako je nekih četrdesetak ljudi prije mene završilo taj smjer te mi nije bilo jasno kako je to moguće da se ne mogu deklarirati kao magistar inženjer prometa, smjera inteligentni transportni sustavi?!
Nakon što sam vidio da sam umjesto stvarnog smjera dobio zanimanje logističar, obratio sam se profesorima na Fakultetu prometnih znanosti koji su znali za taj problem i još prije slali molbu da se to ispravi, ali očito nije, zaključuje Zvonimir.
