Ni visokoškolskom sindikatu baš se ne sviđa ocjenjivanje profesora: ‘Može dovesti do pritisaka i manipulacija’
Vlada je usvojila novi Zakon o plaćama kojemu slijedi drugo čitanje u Saboru, a od 1. siječnja, uz iznimku nekih odredbi, trebao bi stupiti na snagu. No, još uvijek se ne znaju konkretni učinci na plaće na fakultetima i u znanstvenim institucijama, ističu iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Imaju zadrške i oko sustava ocjenjivanja u kojem bi najbolji dobivali bonuse na plaće, a najlošije očekuju otkazi. U visokoškolskom sindikatu ističu kako trenutno predloženo rješenje može dovesti do zlouporaba.
Matija Kroflin | foto: Unsplash/screenshot: N1 televizija
Na ovotjednoj sjednici Vlade usvojen je novi prijedlog Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama. Sada slijedi njegovo drugo čitanje u Saboru, a na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2024., uz iznimku pojedinih odredbi koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine.
Sindikat znanosti i visokog obrazovanja: Ne znamo učinak novog zakona na plaće
Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Matija Kroflin, ističe kako je najveća zamjerka ovog sindikata što još uvijek nisu poznati konkretni učinci na plaće zaposlenika u tom sustavu.
– Vlada je obećavala da ćemo to imati prije dosta vremena, ali na žalost očigledno se pokazuje da je ujednačiti sve te stvari, pomiriti različite interese i različite sustave i nejednakosti koje su se ovih godina taložile u sustavu plaća, je relativno teško i zbog toga taj proces i traje toliko dugo. Očekujemo da ćemo dobiti uredbe o koeficijentima idući tjedan i da ćemo onda moći objektivnije smjestiti određena radna mjesta u našem sustavu u odnosu na radna mjesta drugih zaposlenika u javnim i državnim službama i da ćemo moći donijeti neki sud što se zapravo s plaćama naših članova događa tijekom iduće godine, rekao je Kroflin na konferenciji za medije održanoj u petak.
Dodaje kako je to ovom visokoškolskom sindikatu izrazito bitno u kontekstu ukupnog povećanja plaća. Sindikati su, naime s Vladom potpisali dogovor prema kojem je osnovica plaće rasla pet posto prije dva mjeseca. Dio dogovora je da i kroz sam Zakon o plaćama, odnosno uredbe koje trebaju stupiti nakon njega, dođe do ozbiljnijeg daljnjeg rasta plaća.
– S obzirom na to da je rast cijena i dalje prisutan, plaće drugih zaposlenika u ovoj zemlji snažno rastu, 13-14 posto, vrlo vjerojatno će rasti i iduće godine, i nama su zapravo efekti Zakona u smislu povećanja plaća u odnosu na trenutnu situaciju, izrazito bitni. Bez toga ne možemo reći jesmo li sa Zakonom zadovoljni ili nismo, rekao je Kroflin.
‘ Muči nas sustav ocjenjivanja’
Podsjetimo, jedna od novina koja bi se trebala provoditi od 1. siječnja 2025. jest ocjenjivanje zaposlenika od strane ravnatelja ustanova. Ocjenjuju se jednom godišnje, a skala se sastoji od pet ocjena: ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan’, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ i ‘ne zadovoljava’. Oni koji su ocijenjeni ocjenom ‘ne zadovoljava’ dobivaju redoviti otkaz. Novost u predloženom zakonu je i dodatak na plaću za učinkovitost rada, koji bi također ovisio o poviše navedenom sustavu ocjenjivanja. Ocijenjeni ocjenom ‘izvrstan’ dobivaju šest bodova, ‘naročito uspješni’ četiri, a ‘uspješni’ dva boda. Nakon što ostvare određeni broj bodova službenici dobivaju dodatak na osnovnu plaću, a rastom broja bodova raste i postotak povišice. Nedavno je Školski sindikat Preporod s još dva sindikata pokrenuo peticiju, a jedna od ključnih točaka njihova nezadovoljstva je upravo predloženi sustav ocjenjivanja. Zamjerke oko načina ocjenjivanja ima i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.
– Muči nas sustav ocjenjivanja. Smatramo da u nekim dijelovima javnih službi je izrazito teško primjenjiv. Smatramo da je način upravljanja na našim ustanovama takav da bi bilo izrazito teško uvesti objektivne kriterije ocjenjivanja nekih radnih mjesta. Čak i ako tome svemu nije tako, naše je mišljenje da nismo upravljački i kadrovski zapravo spremni na takva rješenja. To je jedan aspekt problema, a drugi je ako se to bude zaista implementiralo, ‘ajmo to tako reći, preko koljena, bojazan i naših članova i nas samih je da bi takav sustav mogao dovesti do zloupotreba, da bi on mogao postati instrument ne motiviranja i nagrađivanja, a to bi trebao biti, već da bi mogao postati instrument pritisaka i manipulacija unutar pojedinih ustanova. Stoga oko tog rješenja zasad imamo zadrške, naveo je Kroflin.
Prema predloženim zakonskim rješenjima ograničen je i broj onih koji mogu biti ocjenjeni najboljim ocjenama, što bi mogao biti problem malim ustanovama, ističe sindikalist.
– Tu je, naravno, za male ustanove problem taj da je relativno mali postotak onih izvrsnih, kojih svega može biti pet posto, a naročito uspješnih 15 posto. Dakle, za male ustanove to može biti ograničavajući faktor. Opet, s druge strane, svjesni smo da ne može biti 50 posto izvrsnih ili naročito uspješnih, tako da će tu vjerojatno nekakvim podzakonskim aktima biti potrebno napraviti neka fleksibilnija rješenja, navodi Kroflin.
Još su im neka predložena rješenja problematična
Sve ovo su, kaže, problemi generalne naravi koji muče sve obrazovne sindikate. No, postoje i neki specifični za sustav visokog školstva. Prije svega, ističe Kroflin, to je nekompatibilnost trenutnih zakonskih rješenja s dodatkom za posebne uvjete rada propisane u Granskom kolektivnom ugovoru.
– U ovom trenutku djeluje da su ta dva propisa na neki način nepomirljiva. To je nešto na čemu ćemo mi inzistirati, mi od tog dodatka sigurno nećemo odustati i tražit ćemo da se nađe adekvatno rješenje da taj dodatak naši zaposlenici zadrže, naveo je Krofiln.
Dotaknuo se i zakonskog rješenja koje će nalagati da o pravu na dodatak od 15 posto za zvanje doktora odlučuje čelnik javne ustanove.
– U tom kontekstu imamo posebnu situaciju s radnim mjestima asistenata, kojima je uvjet zapravo da doktoriraju, svrha njihovog zapošljavanja je da doktoriraju jer bez toga nemaju daljnje napredovanje i ne mogu ići na višu stepenicu unutar sustava i sasvim je bespotrebno da tu poslodavac o bilo čemu odlučuje i da donosi procjenu je li taj doktorat u funkciji tog radnog mjesta. I čini nam se ako ostane ovakva odredba kao što je sada, da je takva odredba zapravo samo prostor neke vrste pritiska i manipulacije na pojedinim ustanovama. Moglo bi se dogoditi da imamo različite prakse, upozorava Kroflin.
Kao treći problem za sustav visokog obrazovanja i znanosti navodi projektna radna mjesta, koja bi u ovom sustavu, smatra, također trebala biti iznimka.
– Treća stvar koja je izrazito bitna za naš sustav su projektna radna mjesta, a to su radna mjesta koja imaju unaprijed i definiranu plaću i izvor financiranja i izvor financiranja najčešće nije državni, nisu to često ni vlastiti prihodi ustanova već su to namjenski prihodi, dakle sredstva iz različitih projekata EU. Po tom pitanju naš sustav također treba biti iznimka, jer ako imate zagarantirana sredstva i ako se javite na neki natječaj koji vam predviđa da morate isplatiti višu plaću u odnosu na onu koju za neko radno mjesto predviđa naše nacionalno zakonodavstvo, sasvim je suludo da isplatu takve veće plaće i ne možete zakonski, u nekom transparentnom okviru i obaviti. Trenutno se to ne može, trenutno je s tim problem, ustanove u našem sustavu se trenutno tome na svakakve načine dovijaju i mislimo da je sada u Zakonu o plaćama prostor da to izreguliramo, zaključuje Kroflin.
Čitavu konferenciju za medije možete poslušati u videu u nastavku:
U dokumentu u nastavku nalazi se prijedlog Zakona o plaćama koji je Vlada usvojila na svojoj posljednjoj sjednici, a koji odlazi u daljnju proceduru u Sabor. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
