Ništa od programskih ugovora na sveučilištima ove jeseni: Znamo kada se očekuju pregovori
Čini se da naša javna sveučilišta ulaze u novu akademsku godinu bez programskih ugovora, novog i transparentnijeg modela financiranja. Povratne informacije koje smo dobili sa sveučilišta pokazuju da pregovori nisu ni započeli, a Uredba nalaže njihovo potpisivanje najkasnije do 30. rujna za sljedeću akademsku godinu. Na sjednici Rektorskog zbora iz Ministarstva su početak pregovora najavili do kraja godine. Programsko financiranje inače je projekt za koji je Hrvatska dobila europski novac.
Ministar Radovan Fuchs | foto: srednja.hr, Vlada RH
Čini se da naša javna sveučilišta ulaze u novu akademsku godinu bez programskih ugovora, ključne izmjene Zakona o visokom obrazovanju koji je prije dvije godine donio ministar Radovan Fuchs. Programski ugovori, novi i transparentniji model financiranja javnih visokih učilišta, moraju biti potpisani do 30. rujna za sljedeću akademsku godinu. Pregovore pokreće Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih prema javnim sveučilištima. Najavljeni pregovori sa sveučilištima nisu ni krenuli, sukus je odgovora s mnogih od njih koje smo dobili, a od Uredbe o programskom financiraju već je prošla jedna kalendarska godina.
Sveučilište u Zagrebu: ‘Očekuje se da bi pregovori trebali biti pokrenuti do kraja godine’
Naime, financiranje visokih učilišta u stopostotnom iznosu programskih ugovora novina je koja je tek zaživjela na 25 javnih instituta i dva veleučilišta (Tehničko veleučilište Zagreb i Veleučilište u Karlovcu). Idejom programskih ugovora svako sveučilište, u konačnici i fakultet, dobiva točno onoliko novaca koliko mu treba. Ministarstvo predlaže osnovnu komponentu u kojoj su uključene plaće i materijalni troškovi, a na temelju konkretnih ideja i rada sveučilišta te fakulteti dobivaju dodatna sredstva u razvojnoj i izvedbenoj komponenti. Razlika je to od dosadašnjeg načina financiranja, na čije je loše stanje upozoravao portal srednja.hr, a onda i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.
Fuchs je još u siječnju najavio da će pregovori s javnim sveučilištima uskoro krenuti, no to se još nije dogodilo. S najvećeg sveučilišta, onog u Zagrebu, govore da se početak pregovora očekuje krajem kalendarske godine. Početak pregovora, naime, najavili su predstavnici Ministarstva na sjednici Rektorskog zbora u srpnju.
– Očekuje se da bi pregovori sa svim sveučilištima o programskim ugovorima trebali biti pokrenuti do kraja godine. Kako je tada rečeno, Ministarstvo radi na pripremi podataka o tzv. povijesnim iznosima financiranja u svrhu izračuna osnovne komponente koja uključuje plaće zaposlenih te troškove poslovanja sveučilišta. Nakon što Ministarstvo objavi poziv za sklapanje programskog ugovora, Sveučilište u Zagrebu će u propisanom roku dostaviti svoju strategiju razvoja, prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente te tzv. biblioteku ciljeva i pokazatelja, a sve sukladno Uredbi o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj te ostalim aktima, odgovorili su nam sa Sveučilišta u Zagrebu.
Ovaj odgovor naslućuje da se zagrebačko sveučilište ipak neće oduprijeti novom modelu financiranja. Naime, kada je Uredba o programskom financiranju bila u javnom savjetovanju, baš su oni ostavili komentar od 7.059 riječi te svoj prijedlog Uredbe. Tražili su promjenu vremenskog važenja ugovora, pregovaračkog postupka, a sve su ocijenili neustavnim. Naveli su da je Uredba protivna načelu sveučilišne autonomije. Već smo pisali da će zagrebačkom sveučilištu biti najteže pripremiti dokumente za programsko. Sveučilište je to koje broji preko 30 fakulteta, svaki fakultet pripremat će svoje troškove, oni će morati proći Fakultetsko vijeće i na kraju Senat. Upravo je to jedan od problema programskih ugovora za koje s obje strane, kako u Ministarstvu tako na sveučilištima, mora postojati tim ljudi koji će pripremati troškove i dokumente.
‘Opravdano je očekivati da bi taj proces trebao biti dovršen do usvajanja državnoga proračuna za iduću financijsku godinu’
I rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić opisao nam je da su o programskim ugovorima upoznati na sjednici Rektorskog zbora. To je sveučilište inače posve integrirano pa bi im upravo zbog toga proces pripremanja dokumenata za programsko financiranje trebalo ići glatko.
– Najavljen je skori početak pregovora u kojima će se uz temeljno financiranje u osnovnoj proračunskoj komponenti uvažiti i posebnosti svakog sveučilišta, posebno one definirane strateškim razvojnim dokumentima kako bi što primjerenije bile definirane razvojna i izvedbena proračunska komponenta. Opravdano je očekivati da bi taj proces trebao biti dovršen do usvajanja državnoga proračuna za iduću financijsku godinu, navodi Faričić.
Još jednom napomenimo da Uredba kaže kako se ugovori potpisuju do 30. rujna za nadolazeću akademsku godinu. Ako će se Uredba doista i poštivati, programski ugovori s javnim sveučilištima mogli bi krenuti u akademskoj godini 2025./26. Marinko Škare, rektor Sveučilišta u Puli, veli nam da nove programske ugovore još nisu potpisali i da čekaju poziv Ministarstva. Nada se da će se to ubrzo realizirati u skladu sa zakonskim okvirima.
– Sveučilište u Puli je među Sveučilištima koje je potpisalo programske ugovore još u prvom ciklusu programskih ugovora tako da se Sveučilište od 2019. godine financiralo prema modelu programskih ugovora, napomenuo je pulski rektor, aludirajući na programske ugovore u vrijeme ministrice Blaženke Divjak koji nisu zaživjeli na svim institucijama.
Sindikat: ‘Izostanak ugovora dovodi javna visoka učilišta u financijski vrlo nepovoljan položaj’
Fuchs je još u 2023. najavio da potpisivanje programskih ugovora sa sveučilištima dolazi na kraju. ‘Htjeli smo pokrenuti potpisivanje programskih ugovora kako treba, a ne ponovno deklarativno poput moje prethodnice koja je jednostavno financiranje kroz studente proglasila programskim ugovorom što nema nikakve veze s programskim ugovorima’, govorio je Fuchs. Sa Sveučilišta u Dubrovniku kratko su rezonirali da pregovori oko programskih ugovora nisu krenuli te da nemaju službenih informaciju o početku tog procesa. Ista je situacija i na drugom najvećem sveučilištu, u Splitu.
– Pregovori o programskim ugovorima još nisu započeli, a kada počnu, nadamo se da ćemo ih uspješno privesti kraju u unaprijed predviđeno vrijeme, rekli su nam krajem kolovoza sa splitskog sveučilišta.
Na probleme s programskim ugovorima upozoravaju i u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja. Otamo za srednja.hr navode da odugovlačenje potpisivanje ugovora ili moguće nepotpisivanje nikako ne bi bilo dobro za sustav. Kažu da potpisivanje ovisi i o kvaliteti pregovaračkog procesa te pregovaračkim i stručnim kompetencijama obje strane.
– Izostanak sklapanja programskih ugovora dovodi javna visoka učilišta, a pogotovo sveučilišta, u financijski vrlo nepovoljan položaj koji u najboljem slučaju omogućava održavanje samo najniže i upitno održive razine nastavnih i istraživačkih aktivnosti, a u najgorem slučaju eventualnog višegodišnjeg nepotpisivanja ugovora može u pitanje dovesti i temeljno funkcioniranje ustanova, uključujući i problem osiguranja sredstava za isplatu plaća zaposlenika, spominju.
Hrvatska je za programske ugovore dobila europski novac
Koliko i oni saznaju od svojih povjerenika na ustanovama, pregovori na najvećim i najvažnijim sveučilištima nisu započeli. Smatraju da je potpisivanje programskih ugovora kratkoročno jedan od najvažnijih zadataka resornog Ministarstva. Oni bi trebali omogućiti, dodaju, normalno funkcioniranje javnog visokog obrazovanja i znanosti.
– Ne manje važno, prema mišljenju Sindikata neke od ovih nepovoljnih scenarija i nedorečenosti u postupku pregovaranja i sklapanja programskih ugovora moguće je izbjeći i poboljšanjima u postojećem Zakonu o visokom obrazovanju i znanosti, odnosno Uredbi o programskom financiranju. Ovo bi, po našem sudu, također trebao biti jedan od prioritetnih zadataka Ministarstva, napominju.
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih još smo sredinom kolovoza poslali upit o pregovorima za programsko financiranje sa sveučilištima, no njihov odgovor nismo zaprimili. Važno je spomenuti i da su programski ugovori investicija od preko 130 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dakle europskih fondova. U njemu je opisano kako su nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj te slaba produktivnost znanstveno-istraživačkog sektora posljedica zastarjelog i neadekvatnog sustava financiranja i organizacije sveučilišta i znanstvenih instituta. Programski ugovori trebali bi ojačati kvalitetu istraživanja i s obzirom na to da se dijelom financiraju na temelju postignuća. U opisu programa napomenuto je i da će se posebno vrednovati smanjivanje broja studijskih programa, odnosno veći broj studenata po jednom studijskom programu. Između redaka Uredbe može se iščitati želja Ministarstva za smanjenjem broja visokih učilišta, naime u razvojnoj proračunskoj komponenti stoji cilj integracija fakulteta na javnom sveučilištu.
Nacionalni plan sadrži i pokazatelje te rokove. Do kraja trećeg kvartala 2024., dakle kraja rujna, najmanje 65 posto sveučilišta i znanstvenih instituta trebalo bi imati potpisane programske ugovore. Ta brojka trenutno je iznad 70 posto jer su ugovori potpisani sa svim javnim znanstvenim institutima, ali ni s jednim javnim sveučilištem. One koji su programske ugovore potpisali, čeka i kontrola. Dvije godine od početka ugovora Ministarstvo će s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje ocjenjivati aktivnosti koje su dogovorene. Ako sve ne bude onako kako je obećano, mogućnosti su oduzimanje sredstava za razvojnu ili izvedbenu komponentu, u konačnici i jednostrano raskidanje ugovora. Sve je to svojevrsni štit Ministarstva kako sveučilišta ili fakulteti ne bi napuhavali projekte i planove kako bi dobili novac, a na kraju ništa od toga ispunili. Uz to oni s kojima krenu pregovori, a programski ugovor se ne sklopi, Ministarstvo može oduzeti tri posto od osnovne proračunske komponente. U takvim situacijama uobičajen rad sveučilišta mogao bi biti ugrožen.
