Niste sigurni kako ćete se snaći na faksu? Četvero dekana ima sjajne savjete
Razgovarali smo s dekanom koji, uz obveze na faksu, u slobodno vrijeme odlazi na turneje s bendom u Japanu, dekanicu koja potiče studente na istraživanje i inovacije u STEM području, dekana koji želi promijeniti visoko obrazovanje po uzoru na američko i onog koji jako puno brine o studentskim pravima. Upišete li njihove fakultete, upoznat ćete ih i kao profesore, jer će vam na nekim kolegijima predavati. Rekli su nam više o sebi, svojim studijima, ali i tome kakvi studenti ih baš oduševe.
Dekani i dekanica Sveučilišta u Puli govore o svojim fakultetima i studentskom životu | Foto: srednja.hr
Želite upisati studij, pretražujete Internet, čitate o programima koji vam se nude… i vjerojatno ste preplavljeni mnoštvom informacija. Zato smo odlučili osobno obići jedno sveučilište i razgovarati sa svim dekanima, čelnim ljudima fakulteta, kako bismo o njima dobili informacije iz prve ruke.
Posjetili smo Sveučilište Jurja Dobile u Puli gdje su nas ugostili dekani Fakulteta informatike, Medicinskog fakulteta i Tehničkog fakulteta, kao i dekanica Fakulteta prirodnih znanosti. Razgovarali smo o njihovim fakultetima, a upoznali smo ih i na jednoj osobnijoj razini.
Uz to, dotaknuli smo se još jednog pitanja koje je, vjerujemo, maturantima iznimno važno, a to je njihov pristup studentima. Rekli su nam i sve o tome što možete očekivati od studentskog života i kako rasturiti na fakultetu.
Fakultet informatike izvodi najmodernije developerske studije
Darko Etinger je izvanredni profesor i dekan Fakulteta informatike u Puli (FIPU), a u ovoj ulozi je već dvije i pol godine. Nedavno je ponovno izabran za dekana, što znači da će ovu dužnost obnašati još tri godine.
– Kao fakultet pokrivamo širok spektar potencijalnih zanimanja za buduće studente, ali najviše smo orijentirani na razvoj softvera i primjenu umjetne inteligencije u poslovanju. Prepoznati smo po provođenju najmodernijeg developerskog studija u Hrvatskoj, a težimo i obuhvaćanju ostalih područja poput umjetne inteligencije, interneta stvari te dizajnu računalnih igara, objasnio nam je dekan Etinger.
FIPU je relativno mlada sastavnica Sveučilišta, ispričao nam je dekan. Započeli su kao smjer na Fakultetu ekonomije i turizma, odakle su se razvili u vlastiti odjel, a 2018. godine postali su fakultet. Do sada su razvili prijediplomski i diplomski studij Informatike, a od prošle godine i prvi online studij Informatike u Hrvatskoj.
Njihovi su studijski programi dizajnirani tako da prate najnovije tehnološke trendove, pri čemu se ne usredotočuju samo na to da programi ne budu zastarjeli, već brinu i o budućnosti. Dekan Etinger objašnjava kako im praćenje tehnološkog napretka ne predstavlja problem.
– Mladi smo kao sastavnica i vrlo ambiciozni kao profesori. Buduću da FIPU broji većinski mlade kadrove, možda nam je zato lakše pratiti tehnološki napredak u odnosu na druge fakultete, objasnio je dekan.
Darko Etinger, dekan Fakulteta informatike u Puli | Foto: srednja.hr
Strast za glazbom i putovanjima
U slobodno vrijeme, dekan Etinger uživa u vremenu provedenom s obitelji, glazbi i putovanjima. Glazbom se počeo baviti još kao srednjoškolac, rekao nam je, kad je s prijateljima osnovao bend. Iako su mnogi odustali s vremenom, on je ostao posvećen.
– Glazbom se bavim kad god imam slobodnog vremena. S bendom odlazimo na turneje i koncerte. Nedavno smo po drugi put bili na turneji u Japanu, a prije toga imali smo nekoliko europskih turneja. Trenutno sviram bas gitaru i pjevam, podijelio je dekan Etinger.
Na koncertima zna viđati i svoje studente, što im više nije toliko neobično koliko je možda nekada bilo.
– Definitivno je ljudima bilo teško spojiti te razne uloge, da neko može biti znanstvenik, istraživač, profesor, ali istovremeno i glazbenik ili baviti se nekim neuobičajenim hobijem. Raduje me što kao društvo sazrijevamo i usvajamo ‘out of the box‘ razmišljanje, naveo je dekan.
Moderni pristup nastavi
Kao profesor, dekan Etinger ima specifičan stil predavanja. Nastoji komplicirane teme učiniti jednostavnima i studentima približiti važnost lekcija koje često smatraju trivijalnima.
– Predajem na kolegijima kao što su Upravljanje poslovnim procesima, Modeliranje i simulacije i Umjetna inteligencija. Iako neke od ovih tema nisu direktno vezane za programiranje, koje naši studenti najviše vole, kasnije shvate njihovu važnost u praksi, objasnio je dekan.
Njegov stil predavanja uključuje korištenje tehnologije, live-kodiranje, primjere iz prakse te interaktivna predavanja gdje studenti sudjeluju postavljanjem pitanja. Nije rob prezentacijama i ne voli ex katedra stil predavanja, dodao je. Na mnogim kolegijima prakticira koncept obrnute učionice (flipped classroom), gdje studenti samostalno prolaze kroz predavanja i materijale kod kuće, dok na nastavi rješavaju zadatke i raspravljaju o nerazjašnjenim pitanjima.
Dekan nam je pokazao sadržaj jednog njegovog kolegija na sustavu Merlin. Studentima je dostupna ogromna količina videa s predavanjima i vježbama, informacije o kolegiju i projektima, pitanja za ponavljanje, rasporedi, čak i dijagrami s detaljnim koracima koji ih vode do završetka kolegija. Pri snimanju predavanja, ne snime predavanje od dva sata, već pripremaju niz kraćih videa, svaki sa svojim gradivom.
Darko Etinger, dekan Fakulteta informatike u Puli | Foto: srednja.hr
Za komunikaciju sa svim studentima koriste i program Slack. U zajednički kanal na Slacku uključeno je oko 1.200 studenata. Profesori i asistenti im javljaju novosti oko zadataka, obavještavaju ih oko događaja poput natječaja za stipendije ili aktivnosti studentskih udruga, studenti šalju upite i međusobno si pomažu. Uz to, za svaki kolegij postoji Slack kanal putem kojeg se odvijaju i diskusije, rasprave te studenti međusobno kolaboriraju na rješavanju zadataka i projekata.
Ovakvo studentsko iskustvo imat ćete neovisno o tome upišete li njihov klasičan ili online studij, objasnio nam je dekan Etinger.
– Važno nam je održavati komunikaciju sa studentima i graditi studentsko iskustvo koje će uključivati interaktivne metode poučavanja, podršku za različite stilove učenja, mentorski pristup, konkretne projekte u praksu s vodećim kompanijama IT sektora, aktivni studentski život te kulturu inovacija, zaključio je dekan za kraj.
Dekan nam predstavio Medicinski fakultet
Na čelu Medicinskog fakulteta u Puli nalazi se docent Dragan Trivanović. Trenutno ima tri posla, rekao nam je. Subspecijalist je internističke onkologije koji, uz svoje dužnosti na fakultetu, vodi i odjele Onkologije i hematologije u pulskoj bolnici. Na Medicinskom fakultetu u Puli obnaša dužnost dekana, a na Medicinskom u Rijeci je pročelnik Katedre za onkologiju i radioterapiju.
U slobodno vrijeme kojeg, dobro pretpostavljate, stvarno nema puno, bavi se sportom. Bavi se atletikom, trči maratone i polu-maratone. Uz to, voli glazbu i svira gitaru.
– Rekao bih da sam dosta svestran, pa mogu i život pogledati iz različitih nivoa. Dakle, nije sve samo medicina, ili samo fakultet, ili samo sport. Mislim da mogu biti negdje između, objasnio je Trivanović.
Još je u studentskim danima počeo odlaziti na studijske boravke i kongrese u SAD. Tamo je proveo dosta vremena jer je, kako nam je rekao, uvijek težio zapadnoj civilizaciji, iako ne smatra da je tamo idealno. No, zahvaljujući tom iskustvu rano je uočio veliku manu našeg obrazovnog sustava.
– Tamo sam shvatio da su i naše i zdravstvo, a i u naša znanost, naši fakulteti, dosta zaostali. Imamo vrlo kvalitetne učenike u srednjim školama, studente medicine i doktore koji završe medicinu, ali i jednu veliku manu, a to je praktičnost. Dakle, jako malo vremena provedemo u rješavanju konkretnih problema. Učimo puno teorije, a sa završetkom obrazovanja ne učimo je primijeniti, objasnio je docent.
Slično iskustvo imao je i njegov sin koji je u Nizozemskoj studirao biologiju, dodao je.
– Ostao je šokiran tek kada je shvatio koliko je nama falio researcha ovdje u srednjoj školi. On je bio odličan gimnazijalac, iz Kemije je imao sve petice, ali svejedno mu tamo nisu htjeli priznati kemiju. Objasnili su da je to isključivo zbog broja istraživanja. Dakle, jako malo se bavimo praksom, jer istraživanje nije samo polupati nekakva stakla u laboratoriju, ponavljati pokuse koje su već puno puta odradili, već da sami učenici i studenti istražuju, ispričao je Trivanović.
Dragan Trivanović, dekan Medicinskog fakulteta Pula | Foto: srednja.hr
Prevelik naglasak na teoriju, premali na praksu
Za razliku od nas, u SAD-u je medicinsko obrazovanje bazirano na slučaju. Primjerice, ako uče o biologiji i kemiji, na predavanjima studente potiču da razmišljaju o pacijentima, pa njihovim slučajevima se objašnjavaju biokemijski procesi, objasnio nam je docent Trivanović. Naši su studenti, s druge strane, puno neiskusniji u praktičnim pitanjima.
– Imate studente u medicini koji znaju jako puno o neurotrasmitorima, onkogenima, proteinima, ali kad im postavite osnovno pitanje: ‘Gdje je jetra?’, zastanu. Je li jetra desno ili lijevo? Znači, nisu puno puta dodirnuli bolesnika, ali da ih pitate o tome koji se biokemijski putevi odvijaju u jetri, taj dio znaju fantastično, rekao je docent Trivanović.
Nije to jedini problem našeg obrazovnog sustava o kojem smo razgovarali. Puno se novca troši na infrastrukturu, rekao je Trivanovnić, a premalo na ljude.
– Ne samo što se ne troši na studente, ne troši se zapravo na puno važniju stavku, a to su profesori, od osnovne škole do fakulteta. Kad pogledate, imate najmoderniju aparaturu, a profesori su nezadovoljni i nemotivirani, financijski žive u lošim uvjetima, rade popodne prekovremeno, daju instrukcije da bi stekli još neki dodatni novac. Država se hvali da je napravljen ovaj most, ova cesta, ova zgrada – pusti zgrade, uložimo u ljude, poručio je docent.
Na Medicinskom fakultetu u Puli odlučuju hoće li, uz studij Sestrinstva kojeg izvode, uvesti i dodatne studije Medicine i Fizioterapije. No, Trivanovićev cilj je da svi njihovi studiji naprave iskorak, riješe neke od problema koje su detektirali u obrazovanju. Prije svega, žele obrazovati stručnjake koji će nakon faksa biti samostalni stručnjaci koji će se odmah snaći u praksi.
Studenti ne znaju sve mogućnosti studija Sestrinstva
A kakav je docent Trivanović kao profesor? Od svojih studenata uči kako biti odličan profesor, a jedna lekcija koju je usvojio tiče se prilagođavanja predavanja različitim potrebama studenata Sestrinstva i Medicine. Uz to, misli da je preblag, rekao nam je, i želio bi biti stroži u ocjenjivanju. Ipak, postoji granica koju ne želi prijeći u tome.
– Gledam druge kolegije, gdje je prolaznost vrlo mala. Tad moram kao dekan intervenirati da kažem nekom profesora ili profesorici: ‘Sve u redu, poštujem tvoj kurikulum, ali je li u redu da baš skoro nitko ne prođe?’ Ne vjerujem da su baš ti studenti toliko aljkavi, ne žele primiti znanje, nego možda i ti malo trebaš taj svoj nivo pomaknuti na jednu drugu ljestvicu, naveo je Trivanović.
Kampus Sveučilišta u Puli | Foto: srednja.hr
Smatra da je važno osigurati jednako kvalitetan rad svih profesora na svom fakultetu. Nije neobično da studenti briljiraju u područjima koja su im predavala izvrsni profesori, a da su u drugim poljima manjkavi. Njegov je cilj postići da s Medicinskog fakulteta u Puli izlaze cjelovito obrazovani studenti čije će kvalitete javnost prepoznavati.
– Tako da mislim da bi to trebalo biti brend. Da se zna ako netko želi studirati u Puli, kad završi će imati točno određene kompetencije. To je teško postići, ali tako je vani. U Americi se točno zna, tko ide na koje sveučilište, imat će svoje pluseve i mane, objasnio je docent.
Trivanović je komentirao i činjenicu da su studiji Sestrinstva među maturantima iz godine u godinu vrlo popularni. To je slučaj i na pulskom Sveučilištu, rekao nam je, ali njima nije cilj upisati zaraditi novce povećanim brojem upisanih studenata, već povećati kvalitetu studija koji će onda privući maturante.
– Mislim i da budući studenti nemaju dovoljno informacija o tome da netko tko završi studij Sestrinstva, neće cijeli život provesti kao medicinska sestra ili tehničar. Danas oni nisu samo prvostupnici, nego i diplomanti, upisuju doktorske studije. Kao što je na zapadu nursing posebna profesija, a medicine druga, to ćemo i mi postići. To su dvije potpuno odvojene struke, nije jedna pomoćna, a druga glavna. Kad bismo takvo razmišljanje na ovim prostorima postigli, mislim da bi popularnost bila još veća, zaključio je docent.
Upoznali smo dekana Tehničkog fakulteta
Marko Kršulja izvanredni je profesor i dekan Tehničkog fakulteta u Puli. Doktorirao je Strojarstvo. Kao doktorand je obišao sveučilišta diljem Europe – sveučilišta u Austriji, Pragu, Beču, Novom Sadu. Slobodno vrijeme provodi s obitelji, rekao nam je. Otac je troje djece, a nada se da će svo troje studirati u Puli.
– Smatram da samim time što sam ovdje se moram boriti da za njih, a i ostale, sve bude bolje i kvalitetnije, istaknuo je dekan Kršulja.
U svojim asistentskim danima bio je i predstavnik asistenata na Tehničkom fakultetu u Rijeci, a kasnije i predstavnik na senatu u Rijeci. Prije nego je postao dekan, bio je voditelj studija Strojarstva, tako da je zbog svega toga jako dobro upoznat s puno studentskih problema, rekao nam je. Zato se na Tehničkom fakultetu bori za studente i njihova prava.
– Svi studenti imaju pravo završiti fakultet, pravo na mentora, adekvatnu literaturu i kvalitetne konzultacije. Imaju pravo surađivati s industrijom. U Etičkom sam povjerenstvu pa uvijek pokušavam smiriti tenzije kad se pojave neke neugodne situacije. Pratim da ankete budu anonimno popunjene i da studenti dobiju odgovore na sva pitanja. Studenti su odrasli ljudi, imaju svoja prava, poručio je dekan.
Kako bi podigao kvalitetu studentskog iskustva, s jednom je tvrtkom dogovorio da stipendiraju njihove studente, ali i da stipendiraju materijale potrebne za završne radove studenata. Bio je mentor na 168 završnih radova, rekao nam je, stoga mu je i ta problematika jako važna.
Problemi, kojih ima na baš svakom fakultetu, ovdje ne prolaze ispod radara. Baš su nedavno imali razgovor sa studentima Računarstva koji su imali neke probleme, ispričao nam je dekan. Poslušali su ih, razgovarali s profesorom i pronašli zajedničko rješenje.
Marko Kršulja, dekan Tehničkog fakulteta u Puli | Foto: srednja.hr
Praksa može biti opasna, ali na faksu brinu o sigurnosti
Jako mu je važna kvalitetna stručna praksa. Studente priprema za nju tako što im pomaže napisati životopise i motivacijska pisma. Smatra da je stručna praksa osnovna odskočna daska zahvaljujući kojoj studenti prelaze u svijet rada.
– Studenti obično imaju znanje, a na praksi steknu i vještine. Kad netko ima znanje i vještine, onda je sposoban nešto obaviti. Ako u praksi nešto isprobate, obavite, pa vas netko pohvali, to je velika satisfakcija, naveo je dekan Kršulja.
No, praksa na njihovim studijima je specifična po tome što se odvija u tvorničkim postrojenjima gdje su okruženi opremom koja, ako se njom ispravno ne rukuje, može biti opasna. Zato je dekan posebno ponosan na njihov kolegij Zaštita na radu.
– Često naši studenti dođu na praksu, a nisu pripremljeni i vrlo lako mogu biti oštećeni. Može doći do oštećenja očiju, prstiju… Obavljaju, recimo, zavarivanja gdje imate temperature od 4.000 stupnjeva gdje vrlo lako nastaju opekline, požari, udisanje ugljikovog monoksida, dioksida. Ne želimo da se našim studentima nešto dogodi kad idu na praksu, zato je vrlo važno da su svi koji idu na praksu u tehničkoj industriji upoznati s opasnostima.
Pripremaju i priručnik o zaštiti na radu kojeg će implementirati na razini cijelog Sveučilišta. Dekan nam je spomenuo i jedan svoj istraživački rad kojim su utvrdili da je u Hrvatskoj 2017. godine bilo čak 17.000 ozlijeda na radu, a 20 osoba je izgubilo život. U području strojarstva je zaštita ljudi jako važan zadatak, a dekanu je on osobno važan, objasnio nam je.
Studenti dobiju posao već na prvoj godini
Na studiju Računarstva, za razliku od studija Informatike koji se izvodi na Fakultetu informatike, imaju više elektrotehnike. Tako se njihovi studenti mogu zaposliti i kao nastavnici elektrotehnike, objasnio nam je dekan.
Na studiju Strojarstva nastavu drže u popodnevnim satima, što je prilagođeno izvanrednim studentima. Kako nam je objasnio dekan, njihovi studenti se zapošljavaju već od prve godine studija, stoga su nastavu uskladili njihovim potrebama.
– Mi smo deficitarna struka, pogotovo što se tiče grada Pule. Puno tvrtki postoji, posebno je jaka drvna industrija zbog turizma. Potrebno je imati nov namještaj, mijenja se svakih četiri-pet godina, mora biti pet zvijezdica, dao je primjer dekan.
Marko Kršulja, dekan Tehničkog fakulteta u Puli i profesor | Foto: srednja.hr
Nedavno su i uveli novitete u studijske programe, a u tome su poslušali savjete studenata. Povezali su se s industrijom, odnosno tvrtkama kao što su Infobip i Ericsson Nikola Tesla. Od ostalih sastavnica pulskog Sveučilišta razlikuje ih i to što u programu imaju Robotiku ili Mehatroniku.
U svom mandatu dekana želi održati Tehnički fakultet kao složnu zajednicu u kojoj će studenti biti zadovoljni. Posebno je ponosan što su do sada neki njegovi profesori napredovali u viša znanja, a takve prilike želi im pružati u budućnosti. Studentima želi pružiti još više mogućnosti, od prakse, do objave znanstvenih radova, a najbolje među njima žele nakon diplome zadržati kao asistente.
FPZ izvodi poprilično jedinstven studij
Na čelu Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta u Puli (FPZ) nalazi se dekanica izvanredna profesorica Emina Pustijanac, koja je nedavno započela svoj drugi mandat. FPZ nudi inovativan i jedinstven studij Znanost o moru u Hrvatskoj. Dekanica Pustijanac objasnila je specifičnosti i vrijednosti ovog programa.
– Naš program se izdvaja svojom interdisciplinarnošću i sveobuhvatnim pristupom. Dok u Hrvatskoj postoje studiji koji se bave morem, istraživanjem mora, marikulturom ili akvakulturom, mi nudimo širi kontekst koji povezuje različite znanstvene discipline. Naši studenti stječu široko znanje koje im omogućuje da se uključe u različite pristupe znanstvenog istraživanja i profesionalnog djelovanja vezanog uz more. Program je osmišljen tako da studentima pruža temeljnu naobrazbu koja im otvara vrata za nastavak obrazovanja na diplomskim i poslijediplomskim studijima, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, pojasnila je dekanica Pustijanac.
Dekanica nam je za početak ispričala i nešto više o sebi i svojim studentskim danima. Rođena je u Sloveniji, ali je cijeli život provela u Puli. Nakon što je završila doktorski studij u Sloveniji, vratila se u Pulu gdje je odlučila živjeti i započeti svoju karijeru.
– Studirati u Sloveniji je bilo lijepo. Općenito, mislim da je studiranje jako lijepo i zanimljivo razdoblje života. Čovjek se upusti u nešto potpuno novo – odlazak od kuće, samostalni život. Ja sam živjela u studentskom domu gdje sam upoznala puno novih prijatelja, sadašnjih kolega. Mislim da je to jedno čarobno razdoblje. Poslije, kad završiš studij, cijeniš ga još i više i shvatiš koliko je stvarno bilo lijepo, prisjetila se dekanica.
Emina Pustijanac, dekanica Fakulteta prirodnih znanosti Pula | Foto: srednja.hr
Studentima danas je teže odabrati faks
Studirala je mikrobiologiju i uvijek se htjela baviti znanošću. Njenu ljubav prema mikrobiologiji potaknula je i jedna od njenih profesorica, slovenska mikrobiologinja i akademkinja, doktorica znanosti Tatjana Avšič-Županc, poznata virologinja koja je otkrila virus Dobrava.
Profesorica Avšič-Županc vodila je laboratorij s razinom sigurnosti tri, gdje se radi s najopasnijim virusima. Profesorica Tatjana Avšič-Županc je ostavila dubok dojam na dekanicu, što ju je potaknulo da se nakon završenog diplomskog studija zaposli na njezinom znanstvenom projektu. Tamo je provela istraživanje virusa krpeljnog meningoencefalitisa te uspješno obranila svoj doktorski rad, prisjetila se.
– Kad sam prvi put čula za studij mikrobiologije, bilo je to još u prvom razredu srednje škole. Tada sam znala da je to ono što želim studirati i da ću to činiti u Ljubljani. Iako nisam imala jasnu predodžbu o tome što me točno čeka, bila sam uvjerena da je to područje izuzetno zanimljivo i važno. Sada, kad razmislim, shvaćam da su informacije tada bile prilično ograničene, ali ta neizvjesnost je činila moj put do ovog trenutka još značajnijim. U današnjem vremenu, smatram da odabir studijskog programa postaje sve izazovniji, možda zbog velike ponude studijskih programa i kompleksnosti u odlučivanju, istaknula je dekanica.
S vremenom je Sveučilište u Puli pokrenulo Fakultet prirodnih znanosti, a priliku za rad tamo je odlučila iskoristiti i Pustijanac. Danas, uz ulogu dekanice, i predaje studentima. Nositeljica je kolegija vezanih za mikrobiologiju.
– Volim predavati, studenti su divni i zainteresirani. Osjećaj da imate nešto zanimljivo i vrijedno ponuditi studentima, mi je predivan. Unatoč svim administrativnim obavezama i nastavi, uvijek nastojim pronaći vremena za istraživanje jer me to iznimno veseli, podijelila je s nama.
Teži tome da bude fer profesorica. Na prvom satu studentima uvijek predstavi sve što studenti trebaju znati da polože kolegij. To joj je posebno važno jer predaje studentima na prvoj godini, u prvom semestru.
– Sa studentima imamo blizak odnos. Budući da nas ima manje, imamo priliku bolje upoznati studente. Želimo da se osjećaju ugodno i podržano. Na nastavi postavljam pitanja, ali također potičem i njih da pitaju što ih zanima. Mislim da nisam stroga, ali to bi trebali pitati studente, rekla je dekanica uz smijeh.
Labos na Fakultetu prirodnih znanosti u Puli | Foto: srednja.hr
Studente uključuju u projekte i aktivnosti
Na studij Znanost o moru se upisuje dvadesetak studenata, To je nužno kako bi se osigurala individualna pažnja i kvalitetna interakcija tijekom vježbi i terenskog rada, objasnila nam je dekanica. Važno je da svi studenti aktivno sudjeluju u radu i surađuju s kolegama, dok profesori pažljivo prate njihov napredak i podržavaju ih tijekom praktičnih aktivnosti.
– Komentari studenata o svim profesorima u anketama do sada su bili motivirajući, a čak je i kritika dobrodošla. Potičemo studente da nam prenesu svoje dojmove, i što je dobro i što nije. Mi smo Fakultet u razvoju, te se trudimo razvijati u skladu s novim znanstvenim postignućima. Uvažavamo povratne informacije studenata te nastojimo djelovati prema njihovim prijedlozima. Možemo biti prilagodljivi i agilni, nadam se da se to i vidi, istaknula je dekanica.
Profesori uključuju studente u znanstvene i stručne projekte na temelju kojih naši studenti pišu završne radove, uključuju se u pisanje znanstvenih radova, sudjeluju na konferencijama gdje svoj rad prezentiraju. Naši su studenti vrlo zainteresirani i proaktivni, istaknula je dekanica.
– Uključujemo ih u sve što radimo, jer studenti su nam snaga i pokretačka sila. Pitamo ih tko je zainteresiran za sudjelovanje, pružamo im mentorstvo, a oni se aktivno angažiraju i stječu neprocjenjivo iskustvo. Smatram da je to izuzetno važno i dobro jer sam i ja tijekom svog studija uživala u sudjelovanju u raznovrsnim izvannastavnim aktivnostima, podijelila je Pustijanac.
U svom prvom mandatu dekanice ishodila je znanstvenu dopusnicu za područje prirodnih znanosti. Sveučilište do tada nije imalo tu dopusnicu, što ih je ograničavalo u pitanju otvaranja studijskih programa i prijavi znanstvenih projekata. To je velik uspjeh Sveučilišta i njenog Fakulteta, istaknula je dekanica, koji im otvara brojna vrata.
U drugom mandatu nastavljaju preslagivanje i produbljivanje svojih planova. Planiraju ojačati nastavu, pisati projekte i znanstvene radove, a želja im je otvoriti i diplomski studij. Riječ je o dugotrajnijem procesu na kojem će raditi cijeli tim FPZ-a, objasnila je dekanica.
Na pitanje kakvi studenti je oduševe, dekanica odgovara – gotovo svi studenti FPZ-a. Njihov studij Znanost o moru je poseban, istaknula je, a upisuju ga studenti koji vole more, zbog čega su izrazito angažirani i proaktivni.
– Nedavno sam srela studenticu, nastava je već završila. Držala je teglicu s vodom u rukama. Pristupila mi je i ljubazno upitala smije li koristiti naše lupe. Upitala sam je što joj treba, a ona mi je odgovorila: “Pa, imam tu svog malog puža.” Ona je ronila, pronašla je nešto što joj je potrebno za njezin završni rad i odlučila provjeriti ovdje. Tko ne bi bio ponosan na takve studente? To su osobe koje svojom radoznalošću, marljivošću i predanošću obogaćuju našu akademsku zajednicu. Oni su primjer strasti i odlučnosti koja nas sve nadahnjuje, ispričala je uz osmijeh dekanica Pustijanac.
Više o studiranju na Fakultetu prirodnih znanosti pročitajte ovdje.
Zanimaju li vas razgovori s ostatkom dekana Sveučilišta u Puli, pročitajte ovaj tekst kojeg smo nedavno objavili.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
