Njemačka nudi ‘egzotične’ studije za koje su rijetki čuli, a do posla je vrlo lako doći
Njemačka je po mnogočemu prva u svijetu, no ta država je pionir i u uvođenju nekoliko fakulteta za koje mnogi nikada nisu čuli. Arheozoologija, ekotropologija ili mongoloistika studiji su koje možete upisati u Njemačkoj, a spadaju među bolje fakultete. Kako se radi o malim i svijetu nepoznatim studijima, po završetku su velike šanse za zaposlenje.
Zemlja koja je pionir u svijetu po mnogočemu, pa tako i uvođenju nekolicine ‘egzotičnih’ studija je Njemačka. Dok većina u svijetu nikad nije čula za studije poput promenadologije ili onomastije, u spomenutoj državi nekoliko studenata popunjava male kvote na tim fakultetima, piše Deutsche Welle.
Nepoznati studiji prvi u Njemačkoj
S obzirom da je u svijetu vrlo mali broj studenata arheozoologje ili ekotropologije, teško je naići na nekoga tko bi vam uopće mogao objasniti koja to područja izučavaju. Naime, Njemačka je prva uvela ova dva studija, a upisne kvote su vrlo male, zbog čega nije problem postati stručnjak u tom području.
Ulaskom u EU Hrvatima su otvorena vrata za sve fakultete, pa tako i za spomenute. Stoga ako vas zanima, arheozoologija se bavi živim svijetom naše planete u pradavna doba, a fakultet se nalazi u Münchenu. Ekotropologija se pak bavi prehranom i domaćinstvom te se predavanja održavaju u Giesenu.
No tu nije kraj, jer su u ponudi i studiji mongoloistike i frizijske filologije. Prvi je studij jezika i kulture Mongolije, a drugi se bavi proučavanjem njemačkog dijalekta koji se govori na krajnjem sjeveru zemlje prema Danskoj. Studij frizijske filologije nalazi se u Kielu, a postoje dva smijera: Bökingharderski frizijski i Fering-Öömrangski frizijski jezik.
Zadnja dva fakulteta za koje vjerojatno niste čuli su promenadologija i onomastija. Promenadologija je nauka o parkovima i šetalištima, a na Sveučilištu u Leipzigu studenti onomastije izučavaju imena.
Na studiju po tri profesora
Spomenuti studiji zbog malih upisnih kvota imaju najviše tri profesora i predaju se samo na pojedinim njemačkim sveučilištima. Prednost takvih fakulteta je u tome što se studenti odlično upoznaju s profesorima, a profesor rado pomažu svakom studentu u pronalasku prakse ili čak stalnog radnog mjesta.
U ovim sektorima krug stručnjaka je vrlo malen pa se svi međusobno poznaju iako ne žive u granicama iste države. Kadrovski stručnjak Joachim Sauer, pak, tvrdi kako će većina takvih stručnjaka na kraju raditi u potpuno drugim područjima, a ne onima za koje su se školovali.
– Imate i završenih germanista koji su postali predsjednici uprava preduzeća, ili ako hoćete, uzmite mene kao primjer: ja sam studirao urbanistiku i prostorno uređivanje i zapravo sam inženjer. Ali radim kao direktor kadrovskog odjela jednog velikog francuskog proizvođača automobila, istaknuo je Sauer.
