Nova drama na zagrebačkom fakultetu, ostali bez dekana: Podnio je ostavku, razloge objasnio u pismu
Ivo Džinić, dekan Fakulteta hrvatskih studija, danas je podnio ostavku na tu funkciju. Učinio je to nakon što je Fakultetsko vijeće odbilo podržati njegov prijedlog smjene dvoje prodekana. Razloge je detaljno razložio u pismu još uvijek aktualnom zagrebačkom rektoru Damiru Borasu, kojemu zahvaljuje za sve dobro što je učinio za Fakultet hrvatskih studija.
Fakultet hrvatskih studija, takoreći od njegova osnutka 1992. godine, prate brojne kontroverze. Transformacije, promjene pravnog statusa, sukobi, smjene, prosvjedi i blokade. Ni u posljednje se gotovo tri godine, otkako je i službeno postao fakultetom te se transformirao u pretežito kroatološku sastavnicu, stanje nije pretjerano promijenilo. Bivši ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić s dekanske je pozicije otišao burno, nakon sukoba s – do tada – dugogodišnjim bliskim suradnikom, moćnim zagrebačkim prorektorom Antom Čovićem.
‘Podnio sam trenutnu i neopozivu ostavku’
Nakon kratkog roka s privremenim vodstvom, Fakultet hrvatskih studija održao je redovne izbore za novoga dekana. I taj su postupak neki problematizirali zbog načina na koji je bilo formirano Fakultetsko vijeće, no naposljetku je kao jedini kandidat na dekansku funkciju stigao Ivo Džinić, inače široj javnosti poznat kao bivši svećenik. Džinić je danas, nakon sjednice na kojoj su mu kolege implicitno iskazali nepovjerenje, podnio ostavku na čelnu funkciju tog fakulteta. Svoje je razloge opisao u dopisu još uvijek aktualnom zagrebačkom rektoru Damiru Borasu.
Danas je na sjednici Fakultetskog vijeća, pojašnjava Džinić u pismu rektoru, tražio razrješenje svojih dvoje suradnika, prodekanice Lovorke Brajković i prodekana Darija Vučenović, smatrajući ‘kako više ne postoji dovoljan stupanj povjerenja’ da bi s njima ‘mogao dalje surađivati kao dekan u poslovima upravljanja Fakultetom’. Fakultetsko vijeće nije podržalo njegov prijedlog što znači, navodi dalje Džinić, da su njemu kao čelniku i njegovom konceptu prevladavanja krize na faksu – izglasali nepovjerenje. Poštujući volju kolega vijećnika, dalje navodi, podnio je ‘trenutnu i neopozivu ostavku na dužnost dekana’.
– Ostavku na službu dekana smatram logički i moralno nužnom. Na sastanku s čelnicima ustrojbenih jedinica 19. svibnja 2022. i na sjednici Fakultetskoga vijeća 23. svibnja 2022. neki su sudionici rasprave isticali da meni kao dekanu daju punu podršku, ali da će glasovati protiv mojih prijedloga za razrješenje prodekana. Međutim, nije moguće podržavati dekana, a rušiti njegove prijedloge za izbor suradnika s kojima može preuzeti odgovornost za uspješno prevladavanje krize i vođenje institucije. Osim toga takve poruke vrijeđaju moralni integritet osobe i polaze od pretpostavke da sam bezobzirni karijerist kojemu je najvažnija njegova pozicija te da sam radi ostanka na dekanskom položaju spreman podnositi kojekakva poniženja. Druga je pretpostavaka da sam neciviliziran i da sam, radi vlastitoga karijerizma, spreman kršiti civilizacijske standarde. Jedan je od njih da nakon izglasavanja nepovjerenja ne mogu ostati na funkciji dekana, ističe Džinić u pismu rektoru.
‘Primite, gospodine Rektore, ponovljene izraze mojega osobitoga poštovanja’
U nastavku pisma, dekan na odlasku Ivo Džinić kaže kako se Fakultet hrvatskih studija nalazi u ‘institucionalnoj paralizi’, a ona je, ističe, potaknuta pozitivnim i negativnim okolnostima. Pod negativnim okolnostima ističe odluku Ministarstva znanosti i obrazovanja da, kako navodi, izbriše jedanaestoricu zaposelnika iz Centralnog obračuna plaća (COP). To drugim riječima znači da ih je Ministarstvo lišilo plaće iz državnog proračuna.
– Pod pozitivnim okolnostima mislim na povoljnu uzlaznu razvojnu putanju u kojoj se Fakultet od osamostaljenja nalazi, razvijanje novih studijskih programa odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije), palijativne skrbi i kulturologije, ali i obvezu ozbiljnoga pristupa zadaćama predstojeće reakreditacije, stoji u pismu Džinića rektoru Borasu.
Na kraju pisma osobno zahvaljuje rektoru, njegovu timu, suradnicima i senatorima ‘na svemu što ste dobro proteklih godina učinili za Fakultet hrvatskih studija’.
– Primite, gospodine Rektore, ponovljene izraze mojega osobitoga poštovanja, zaključuje u pismu profesor Džinić.
ŠTO SADA SLIJEDI?
U slučaju da dođe do ostavke ili razrješenja redovno izabranog dekana na nekom fakultetu zagrebačkog sveučilišta, kao što je sad slučaj s Ivom Džinićem, sukladno članku 42. stavku 10 Statuta zagrebačkog sveučilišta, Senat, temeljno upravljačko tijelo, imenuje obnašatelja dužnosti dekana koji će na toj funkciji biti privremeno dok se ne održe izbori i redovno se ne odabere novi čelnik faksa. Sutra se održava redovita svibanjska sjednica zagrebačkog Senata, a na redovnom dnevnom redu, kako je ostavka dekana Džinića došla tek u poslijepodnevnim satima, još uvijek nema eventualne odluke o imenovanju privremenog čelnika tog faksa.
Cijeli dopis ostavke dekana Ive Džinića pogledajte u dokumentu ispod (Napomena: ako vam se ne prikazuje, potrebno je osvježiti stranicu)