Novi pravobranitelj zagrebačkih studenata otkrio nam što će učiniti glede seksualnog uznemiravanja na faksevima
Boris Rajić, novi pravobranitelj studenata zagrebačkog sveučilišta, odgovarao je na naša pitanja o masivnom valu prijava za seksualno uznemiravanje na fakultetima.
Boris Rajić, novi studentski pravobranitelj na Sveučilištu u Zagrebu
Foto i obrada: privatna arhiva | srednja.hr
Studenti zagrebačkog sveučilišta nedavno su dobili novog pravobranitelja. Boris Rajić student je Pravnog fakulteta, gdje je obnašao dužnost predsjednika Studentskog zbora, a s njim smo porazgovarali o temi koja je obilježila zagrebačko sveučilišta u posljednjih nekoliko mjeseci – seksualno uznemiravanje.
STUDENTSKI PRAVOBRANITELJ
Nedostatak kanala za prijavu
Bez odugovlačenja Rajića smo pitali hoće li se u svome mandatu kao studentski pravobranitelj baviti prijavama za seksualno uznemiravanje. Pitali smo ga ima li u planu već neke aktivnosti i korake koje će poduzeti u narednim mjesecima.
– Svakako, problem seksualnog uznemiravanja je dosta velik, pogotovo ako se uzme u obzir velika tamna brojka kod takvih slučajeva što znači da saznamo tek za vrh sante leda. Prije svega želim reći da mi se svaki student može bez ustručavanja obratiti ako su doživjeli seksualno uznemiravanje te da ću napraviti sve u svojoj moći da im pomognem. Ali jednako bitno, potrudit ću se da u suradnji sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu provjerim postoje li adekvatni kanali za prijavu takvih oblika ponašanja na svakoj sastavnici te u slučaju da ne postoje nastojat ću da se takvi kanali uspostave, kaže Rajić.
Zanimalo nas je i njegovo mišljenje oko reakcija uprave zagrebačkog sveučilišta. Konkretno, upitali smo ga smatra li da je vrhuška Sveučilišta učinila dovoljno po pitanju svjedočanstava studentica i uznemiravanja koje su doživjele na svojim fakultetima. Rajić ističe da se uvijek može napraviti više te da mu je neprihvatljiva pomisao da netko učini samo dovoljno pa onda digne ruke.
– Glavni problem vidim u nedostatku kanala putem kojih studenti mogu prijaviti neprimjerena ponašanja profesora i pravila koja reguliraju kako će se takvi slučaj procesuirati. Savršen primjer nepostojanja adekvatnih kanala su svjedočanstva studentica koja se pojavljuju od svih mjesta u medijima. Moja je pretpostavka da se netko odlučuje za takve kanale tek kad ustanovi da ne postoji drugi kanal putem kojeg može dobiti traženu pomoć.
Komentirao i skandal rektora Borasa
Dotakli smo se i mega skandala oko rektora Damira Borasa. Krajem siječnja je, podsjetimo, otkriveno da je zagrebački rektor bio upoznat s barem jednom prijavom za seksualno uznemiravanje bivše studentice. No, unatoč tomu, prijavljenog je profesora, koji je u tom trenutku već bio u mirovini, no povremeno radio na Filozofskom fakultetu u vidu mentoriranja radova, nagradio počasnom titulom professor emeritus. Pitali smo Rajića je li to bio dobar potez rektora i kakvo je njegovo mišljenje o tom skandalu.
– Odgovor uvelike ovisi o činjenicama koje je rektor znao u trenutku podnošenja prijedloga. Ako su činjenice koje je znao upućivale da postoji osnovana sumnja da je profesor stvarno napravio za što ga se tereti, onda je po meni morao zastati s prijedlogom i pričekati da se slučaj procesuira. Dakle, moraju postojati činjenice koje ukazuju da je izvjesno da je prijava istinita prije nego se nekome zaustavi postupak napredovanja, tj. u ovom slučaju postupak dodjele zvanja professor emeritus. Ipak, ne treba zaboraviti da uvijek postoji mogućnost oduzimanja zvanja i to je svakako nešto na čemu ću inzistirati ako se ispostavi da je profesor kriv za što ga se tereti, istaknuo je.
‘Najveća je odgovornost na fakultetima’
Kako studentski pravobranitelj u pravilu mora surađivati i s glavnim predstavnicima studenata – Studentskim zborom – interesiralo nas je što misli o njihovim potezima glede vala prijava za seksualno uznemiravanje. Istaknuo je kako su njegovi kolege u Studentskom zboru istupili i osudili takve oblike ponašanja, tražili da se uvede adekvatni kanal za prijave te čak iznijeli da će, ukoliko se potvrdi istinitost prijave, tražiti oduzimanje počasne titule profesoru kojeg je Boras nagradio.
– Naravno, i SZZG uvijek može više, i upravo ću zbog toga surađivati sa SZZG u narednim mjesecima da osiguramo uspostavljanje adekvatnih kanala za prijavu uznemiravanja i pravila procesuiranja takvih slučajeva na svakoj sastavnici, pojašnjava svoj stav oko angažmana Studentskog zbora po ovom pitanju.
Dodaje kako je najveća odgovornost u cijeloj situaciji upravo na pojedinim fakultetima, s kojima su studenti najpovezaniji. To je sredina, smatra, u kojoj žive i rade, pa je time odgovorna za ponašanje koje se dogodi unutar te zajednice.
– Prebacivanje loptice na bilo koga drugog, od sveučilišta pa do države je po meni izbjegavanje odgovornosti. Treba itekako paziti da kod procesuiranja takvih slučajeva ne dođe do sekundarne viktimizacije i mislim da se tako što može postići rješavanjem slučajeva putem fakultetskih kanala koji bi bili povjerljivi, efektivni i pouzdani, a ne medijskim kampanjama, zaključuje.
Podsjetimo, fakulteti su, što je slučaj na zagrebačkom, sastavnice sveučilišta. Iako su zasebne pravne osobe kao ustanove, dobar dio važnih odluka koje se odnose na financiranje, napredovanja i znanstvene projekte fakulteta donosi se upravo na sveučilišnoj razini, a izglasava ih Senat.
