Novi predsjednik nacionalnog vijeća za znanost: ‘Nadam se da etička povjerenstva rade korektno svoj posao’
Na nedavnoj konstituirajućoj sjednici Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj za predsjednika tog tijela izabran je Hrvoje Buljan, redoviti profesor u trajnom zvanju na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Kako nam je otkrio u razgovoru, važne teme o kojima bi trebalo raspravljati smatra programske ugovore te nesrazmjer kvota i upisanih na studijima. Na pitanje o etičnosti u znanosti i visokom obrazovanju Buljan je odgovorio da vjeruje i nada se da etička povjerenstva na svojim institucijama rade korektno svoj posao.
Hrvoje Buljan, predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost | foto: Unsplash, PMF Zagreb
Hrvatski sabor još je u srpnju imenovao nove članove Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, a početkom listopada na konstituirajućoj sjednici za predsjednika je izabran Hrvoje Buljan. Podsjetimo, članicom tijela ostala je Sanja Gongeta, urednica kontroverznog priručnika E-marketing kojeg je napisao ministar Mario Banožić, s kojom je ministar obrazovanja Radovan Fuchs najavio posebne razgovore.
Novi predsjednik tijela Buljan redoviti je profesor u trajnom zvanju na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), a tamo je i predstojnik Zavoda za teorijsku fiziku. Bio je i zamjenik pročelnika Fizičkog odsjeka, pa pročelnik tog odjela, a od 2016. do 2018. prodekan za znanost i doktorske studije na PMF-u u Zagrebu.
– U Nacionalno sam vijeće predložen od svoje matične organizacije PMF-a u Zagrebu. Prihvatio sam kandidaturu jer smatram da mogu tijekom svog mandata u tom tijelu doprinijeti prijedlozima i savjetima napretku visokih učilišta i znanstvenih instituta te općenito sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Smatrao sam svojom dužnošću prihvatiti kandidaturu, kazao je Buljan za srednja.hr.
‘Potrebno je podignuti kvalitetu, a broj upisnih kvota smanjiti’
Prema Zakonu o visokom obrazovanju ovo tijelo trebalo bi predlagati i poticati donošenje mjera za unaprjeđenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja. Ovo vijeće ima ulogu i kod osnivanja novih visokih učilišta jer daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. Buljan nam je kazao kako nije očekivao da će biti predsjednik tog tijela.
– Prvi je cilj kontinuirano rješavati tekuća pitanja za koja Nacionalno vijeće mora donijeti svoj prijedlog, stav ili odluku. Osobnog sam stava da su važne teme financiranja visokih učilišta i znanstvenih instituta kroz programske ugovore. Također, teme koje su prema mom mišljenju važne su na koji način financirati studijske programe i kako u to financiranje uključiti potrebe tržišta rada kako bi studenti po završetku obrazovanja mogli imati što kvalitetniji posao, istovremeno poštujući autonomiju sveučilišta, naveo je Buljan.
U tom procesu, smatra Buljan, potrebno je pratiti statističke podatke o broju srednjoškolaca i njihovim rezultatima na maturi. Naime, i ove je akademske godine ostalo nepopunjeno više od 11.000 mjesta na studijima.
– Imamo i previše programa i kvote su za neke programe prevelike. Smatram da je potrebno ići na dizanje razine kvalitete programa i nastavnika, dok je broj upisnih kvota i programa moguće smanjiti. Međutim, za neka deficitarna zanimanja imamo solidne kvote, ali ih studenti ne upisuju. Za deficitarna zanimanja mislim da ne treba smanjivati kvote. Kako regulirati taj sustav na najbolji način, a pri tome poštujući autonomiju sveučilišta, nije jednostavno pitanje. Vjerujem da će Nacionalno vijeće izvršnoj vlasti dati dobar savjet za rješavanje tih pitanja koji će biti utemeljen na brojčanim podatcima, spomenuo je Buljan.
‘Vjerujem i nadam se da etička povjerenstva na svojim institucijama rade korektno svoj posao’
Buljan je nastavio da je u kontekstu kvalitete bitna tema proces izbora kadrova na znanstveno-nastavna radna mjesta na visokim učilištima, odnosno znanstvena radna mjesta na znanstvenim institutima. Smatra da je moguće podići standarde i dobiti kvalitetnije znanstvenike i nastavnike te se približiti standardima zemalja u našem okruženju poput Austrije ili Slovenije.
Prema novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti više nema nacionalnog tijela za etiku u znanosti. No, tijelo na čijem je čelu Buljan prema Zakonu donosi smjernice kojim utvrđuje minimalna etička načela. Buljana smo pitali što planira poduzeti po pitanju etičnosti.
– Svako visoko učilište i znanstveni institut ima svoje etičke kodekse, odnosno etička povjerenstva. Ta tijela odlučuju o pitanjima etičnog ponašanja na tim institucijama. Nacionalno vijeće donosi smjernice kojim utvrđuje minimalna etična načela, a svaka institucija može staviti neke dodatne stvari u svoje kodekse. Kao predsjednik Nacionalnog vijeća vjerujem i nadam se da etička povjerenstva na svojim institucijama rade korektno svoj posao, naglasio je Buljan.
Podsjetimo, ovo ljeto pitanje etičnosti u visokom obrazovanju otvorio je priručnik E-marketing ministra Banožića. On je pokušao napredovati iz zvanja docent u zvanje izvanrednog profesora na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. U priručniku za studente Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru Banožić je pisao da su MySpace i Facebook najpopularnije društvene mreže, objašnjavao je što je uopće internet ili elektronička pošta. Na kraju se ispostavilo da je dijelove priručnika prepisao, i to od svojih recenzenata, pa je od cijelog tog procesa odustao. Upravo za taj priručnik predgovor je napisala članica ovog Nacionalnog vijeća Gongeta, a bila je i njegova urednica.
‘Vjerujem da ćemo imati popis prijedloga za izmjene Zakona unutar prve godine rada’
Buljan je dodao i da novi Zakon ima dobrih elemenata koji se mogu iskoristiti za poboljšanje cijelog sustava. Ključnu stvar vidi u financiranju javnih institucija programskim ugovorima koji omogućuje nagrađivanje boljih institucija.
– Odnosno, nagrađivanje onih institucija koje će imati bolje pokazatelje koje izvršna vlast definira kao važne u samim programskim ugovorima. Ako izbor pokazatelja bude kvalitetan, te ako sustav vrednovanja rezultata bude kvalitetan i pošten, dakle financiranje korelirano s rezultatima, dugoročno ovaj sustav može biti dobar, rekao je Buljan.
Ipak, za neke elemente Zakona Buljan smatra da bi trebali postojati amandmani. Njegov je plan da Nacionalno vijeće predloži MZO-u, nakon kvalitetne rasprave, skup manjih izmjena koje bi mogle poboljšati trenutno zakonsko rješenje.
– Vjerujem da ćemo imati popis prijedloga za izmjene unutar prve godine rada. Koliko je zakon dobar će se vidjeti u samoj provedbi, u odlučnosti izvršne vlasti da nagradi one s boljim rezultatima, ali i prihvaćanju ove vrste financiranja od strane akademske zajednice. To će se vidjeti kad završi prvi ciklus programskih ugovora, a započne idući. Ovo je utrka na duge staze i svi u sustavu bi toga trebali biti svjesni., zaključio je Buljan.
U dokumentu ispod možete pogledati životopis Buljana. Ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
