Novi rektor nije povukao tužbu protiv Divjak: ‘Ponudio je nagodbu koja je zapravo napad na slobodu govora’
U N1 Studiju uživo gostovala je bivša ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, koja je govorila o tužbama bivšeg rektora Damira Borasa i Sveučilišta u Zagrebu. Istaknula je kako je očekivala da će novi rektor povući tužbu, budući da je ona plaćena javnim novce, no to se do sada nije dogodilo. Otkrila je i da joj je rektor ponudio nagodbu koju smatra napadom na slobodu govora. Smatra i kako su ovakve tužbe jedan od razloga zašto članovi akademske zajednice rijetko istupaju s kritikama vezanima uz svoj fakultet ili sveučilište.
Blaženka Divjak | screenshot: N1 televizija
Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, gostovala je u programu N1 televizije. Govorila je o tužbama uime bivšeg rektora Damira Borasa, ali i Sveučilišta, budući da je još ranije rekla da očekuje da taj dio bivši ministar povuče, a to se nije dogodilo.
Sveučilište troši ogromna sredstva na odvjetnike
– To se nije dogodilo iako je novi rektor već šest mjeseci na dužnosti. Radi se o tužbama za klevetu jer sam rekla, baš na N1, da je bivši rektor Boras zapošljavao mimo propisa u vrijeme korone. Zašto to sadašnji rektor nije povukao, začuđujuće mi je. Jer Sveučilište u Zagrebu plaća ogromna sredstva, stotine tisuća eura, za troškove raznih odvjetnika i postupaka, rekla je Divjak na N1 televiziji.
Smatra da bi tužbe protiv profesora fakulteta, što je ona sada i sama jer predaje na FOI-ju koji je dio Sveučilišta u Zagrebu, trebalo baciti u koš.
– Istina, dogodila se jedna zanimljiva situacija vezana uz građanski postupak – odvjetnik sadašnjeg rektora poslao je prijedlog nagodbe – otprilike – da ja priznam da sam govorila neistinu i da o tome više u javnosti ne smijem ništa govoriti, što je zapravo napad na slobodu govora i akademsku slobodu. Što znači nema kritike, nema kritiziranja. Ja se bojim se da taj postupak ukazuje da se kroči i dalje stopama bivšeg rektora Borasa, a da zapravo bitnih pomaka nema, rekla je Divjak.
Blaženka Divjak: ‘Zaposlili su dječju stomatologinju’
O situaciji PBF-u smatra je da rektor jasno treba reći da se sve treba provjeriti te da sama dekanica mora javnosti odgovarati na pitanja jer su plaćeni javnim novcem. Kritizirala je i neke dijelove predloženog Statuta Sveučilišta, primjerice – da nema govora o tome tko tuži uime Sveučilišta, a nejasno joj je i zašto se uvodi Kolegij tajnika kad nema Kolegija dekana.
– Možda se time vraćaju neki dugovi nekim tajnicima. Jer, evo, u konkretno mojem sudskom postupku je baš bilo zgodno da je tajnica branila zapošljavanje u vrijeme korone, kada su zaposlili dječju stomatologinju, da je to baš jako opravdano jer su studenti u vrijeme korone imali psihičkih problema, studentice su isto imale nekih problema, recimo ginekoloških, i to je onda opravdanje da se na Rektoratu zaposli dječja stomatologinja, ispričala je Blaženka Divjak na N1 televiziji.
Smatra i da je osam prorektora, koliko ih ima Lakušić, a koji imaju plaću razine predsjednika države ili premijera, apsolutno previše.
– Ne vidimo neke posebne strateške iskorake, pa se ni ne rješavaju ovakva pitanja koja su jednostavna za riješiti, kao što je, primjerice, povlačenje tužbe, rekla je Divjak za N1 i dodala da je rektor potrošio svoje ‘kredite’ i da bi sada trebao reagirati brzo i odlučno, posebice imajući u vidu da ima prorektoricu za etička pitanja.
‘Profesori se rijetko usude ovako nešto govoriti’
Pozitivnim ocjenjuje da je Senat, koji je za vrijeme Borasa ukinuo novčani dio Rektorove nagrade, sada vratio taj dio nagrade. Na pitanje novinarke Nine Kljenak kakav je feedback na njene kritike u akademskoj zajednici odgovara:
– Profesori se rijetko usude ovako nešto govoriti uglavnom ne zato što nemaju stav, neki imaju stav, ali neće se time baviti. Jer je situacija da ja moram hodati na sud u redovitim razmacima na dva sudska postupka zbog klevete je vrlo jasna poruka – ‘ako ćete govoriti, kritizirati, bit ćete na sudu’. I to na sudu zbog klevete, a to nije mala stvar. Pogotovo jer je jedan dio Kaznenog zakona. što je samo po sebi sramotno da još uvijek na taj način tretiramo. I tako dugo dok akademska zajednica neće o sebi govoriti kritički, biti otvorena da kaže što valja, a što ne treba na vlastitom sveučilištu ili fakultetu, tako dugo se mi nećemo mijenjati, smatra Divjak, prenosi N1, i dodaje da ju kolege znaju pitati ‘što joj to treba’, pa se to isto ponekad pita i sama.
Divjak se dotaknula i pitanja nacionalnih ispita, za koje kaže da bi ranije krenuli da nije bilo korone. Mišljenja je i da ih treba demistificirati ‘da se ne ocjenjuje učenik, nego kvaliteta obrazovanja i rada u pojedinim školama’. Potrebno je, navodi Blaženka Divjak, više raditi na tome da učenici ne osjećaju pritisak zbog pisanja nacionalnih ispita, nego da budu instrument kvalitete.
