Novi uvjeti Rektorskog zbora za izbor u zvanja: Političke funkcije i imenovanja odsad relevantni kriteriji
Nedavno je u znanstvene krugove procurio dokument prijedloga Rektorskog zbora o dopunama i izmjenama nužnih uvjeta za postupak izbora ili reizbora u znanstveno-nastavna zvanja. Došlo je, dakle, do nekih promjena u uvjetima koje zaposlenici visokih učilišta moraju zadovoljiti kako bi bili izabrani u više zvanje. Sve to bilo bi sasvim uobičajeno da se među posebnim uvjetima, uz prva dva koja se tiču nastavnog i znanstveno-stručnog doprinosa, ne nalaze i nova dva koja odnose na društveni i institucijski doprinos. Prema ovom prijedlogu tako će prednost pri izboru u znanstveno-nastavno zvanje imati oni ljudi koji su bili na čelnim pozicijama institucija, povjerenstava, sveučilišnih tijela. Ako ovaj prijedlog prođe, politička će imenovanja, kao neznanstveni kriterij, određivati izbor u znanstveno-nastavno zvanje.
Prije nekoliko dana u javnost je procurio dokument Rektorskog zbora Hrvatske, a radi se o prijedlogu Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora ili reizbora u znanstveno-nastavna zvanja. Njega je pripremilo posebno povjerenstvo Zbora, a sve sastavnice i njihovi rektori primjedbe mogu poslati zaključno sa 18. lipnja ove godine. Cijeli prijedlog Odluke možete pročitati na dnu teksta.
Izmjene i dopune nužnih uvjeta za izbor u znanstveno-nastavna zvanja tiču se svih djelatnika visokih učilišta – fakulteta, sveučilišnih odjela, visokih škola i centara te se na ovaj način određuje koje će uvjete morati zadovoljiti djelatnici kako bi mogli biti izabrani u više zvanje. Prilično dobra prilika za kadrovski klijentelizam, a kako se čini prema novoutemeljenim uvjetima, nije ostala neiskorištena.
Zanimljiva je i činjenica da sastavnice Sveučilišta u Zagrebu i njihovi dekani prijedlog Odluke nisu dobili od rektora, već neformalnim putem, dok su rektori drugih sveučilišta ipak odlučili posavjetovati se s pojedinim sastavnicama.
Oni koje Rektor ili Ministarstvo imenuju u pojedina tijela, imaju prednost pri izboru u znanstveno-nastavno zvanje
Neke određene izmjene uvjeta za izbor u zvanja sustavu hrvatske znanosti i obrazovanja uopće ne bi štetile. Međutim, kao što i obično to biva, nadležna tijela u svojim su prijedlozima promjena potpuno promašila poantu, a ovoga se puta čini i s namjerom. Među posebnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja, uz kriterije nastavnog i znanstveno-stručnog doprinosa, dodana su dva nova kriterija vrednovanja – kriterij institucijskog doprinosa i kriterij društvenog doprinosa.
I na prvi pogled čini se kao da nešto ne štima jer nije baš jasno zašto se, za izbore u znanstveno-nastavna zvanja, uzimaju čak i nominalno neznanstveni i nenastavni kriteriji.
Tako se među najspornijim uvjetima u institucijskom kriteriju nalaze sljedeći:
(1) uvjet obnašanja čelne dužnosti
(2) uvjet članstva u stalnim sveučilišnim tijelima
(3) uvjet članstva u tijelima Rektorskog zbora
(4) uvjet članstva u nacionalnim tijelima za znanost i visoko obrazovanje
(5) uvjet članstva u tijelima nadležnim za znanost i visoko obrazovanje
Oni čine 5 od ukupno 8 uvjeta navedenih u kriteriju institucijskog doprinosa.
Prema prvom uvjetu, osoba koja je bila izabrani rektor sveučilišta, dekan fakulteta ili pročelnik odjela, ispunjavat će jedan od uvjeta za izbor u znanstveno-nastavna zvanja. Uvjet koji se temelji na funkciji, koja ponekad nema veze s nastavnim i znanstveno-stručnim dostignućima, već administrativnim i organizacijskim vještinama. Dodamo li i k tome činjenicu da čelnik institucije također može biti samovoljno imenovan, kao što je to slučaj s Hrvatskim studijima gdje je prije godinu dana jedna osoba (čitaj: rektor Damir Boras) odlučila nametnuti voditelja, onda nam preostaje zaključiti da određeni ljudi ovim prijedlozima uvjeta samo otvaraju vrata kadroviranju podobnih.
Osvrnemo li se na ostala četiri uvjeta o članstvima u raznim tijelima na sveučilišnoj i državnoj razini, a kao što i sam dokument kaže, koji nastaju ‘temeljem imenovanja’, jasno je da su tu izostali znanstveni i nastavni kriteriji, a na korist onih političkih. Ovim uvjetima otprilike se šalje poruka da ‘znanstveno i nastavno mogu napredovati oni ljudi, za koje bilo rektor ili ministar, odluče da su kvalitetni pa ih imenuje u nekoliko tijela ili povjerenstava’.
Osobe koje su krojile zakone, kreirali javne politike ili bio ima funkciju čelnika u javnom, poslovnom i civilnom sektoru ostvarivat će beneficije pri izboru u znanstveno-nastavno zvanje
Osim kategorije kriterija institucijskog, po novome prijedlogu dodan je i kriterij društvenoga doprinosa. I u ovom slučaju, 5 od 8 uvjeta predstavljaju veću vrstu problema, bilo da je u njihovoj poveznici sa znanstveno-nastavnim zvanjima iščezla relevantnost ili da pripadaju nekoj drugoj sferi ljudske djelatnosti (čitaj: politici).
Radi se o sljedećih šest uvjeta:
(1) uvjet obnašanja čelne dužnosti u javnom, poslovnom i civilnom sektoru
(2) uvjet sudjelovanja u izradi strateških dokumenata
(3) uvjet doprinosa kreiranju javnih politika
(4) uvjet sudjelovanja u izradi i/ili izvedbi programa cjeloživotnog obrazovanja
(5) uvjet članstva u tijelima za izradu nacrta zakona, podzakonskih akata i drugih propisa.
Pri pogledu na ove uvjete, vidi se da je ‘društveni doprinos’ moguće ostvariti i bez pretjeranog truda – svi ovi uvjeti podložni su političkim imenovanjima od strane resornog ministarstva ili predsjednika/ce Vlade Republike Hrvatske te stoga nisu rezultat vlastitog postignuća, bar ne znanstvenog ili nastavnog. U tom bi slučaju ispunjavanje uvjeta bilo zasluga isključivo politike, političke aktivnosti znanstvenika-nastavnika ili treće osobe. Osim što je etički upitno, s obzirom na poznavanje situacije u kojoj određeni članovi akademske zajednice sjede u preko 10 povjerenstava, ovo pitanje je i van domene zdravog razuma. Podsjetimo, radi se o nužnim uvjetima za znanstveno-nastavna zvanja koji zadaju ispunjavanje kriterija koji nemaju veze sa znanošću. Uvjeti se ispunjavaju na način da nastavnike imenuju ljudi koji također nemaju nužnu vezu sa sustavom znanosti ili bilo kakav znanstveno-nastavni kredibilitet.
U propisivanju ovakvih uvjeta postoje i određeni praktični problemi vezani za mogućnost ispunjavanja kriterija institucijskog i društvenog doprinosa. S jedne strane, postoji jako velik broj nastavnika pri sveučilištima, a mali broj sveučilišnih tijela i povjerenstava s druge pa se čini kako su mjesta u istima, a shodno tome i ispunjavanje uvjeta, rezervirani za one malo posebnije u očima uprava sveučilišta i Ministarstva.
Osim toga, ovaj prijedlog na neki način stavlja barijeru ispred nastojanja za internacionalizacijom i međunarodnom mobilnošću – bez obzira na znanstveno-stručni i nastavni doprinos, strani znanstvenik-nastavnik vjerojatno nikada neće biti dobiti priliku ispuniti neki od uvjeta u kriterijima institucijskog i društvenog doprinosa. Na taj će način karijera stranih znanstvenika i nastavnika u Hrvatskoj biti zakinuta, a napredovanje onemogućeno ili barem otežano.
Uz izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, poznatijima pod nazivima ‘Lex Boras’ i ‘Lex Barišić’ ova bi Odluka mogla zauzeti prestižno mjesto na tronu podređivanja sustava znanosti i obrazovanja podobnim, a ne sposobnim pojedincima.
Rektorski zbor o postupku izbora ili reizbora u znanstvena i nastavna zvanja by srednja.hr on Scribd
