Novi, veliki problemi za Hrvatske studije: Prijeti im uskraćivanje dopusnice za rad, a nemaju ni dekana
Nakon reakreditacije Hrvatskih studija Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dalo im je godinu dana da otklone nedostatke u svom radu. Naime, Hrvatski studiji na reakreditaciji dobili su minimalnu razinu kvalitete u dva od pet područja – Nastavnički i institucijski kapaciteti te Znanstvena djelatnost. Ističe se da Hrvatskim studijima treba jači međunarodni utjecaj, da izazovi uključuju dupliciranje postojećih studija i nedovoljnu jasnoću kompetencija koje se stječu pojedinim studijem te da su pokazatelji H-indeksa, citiranosti ili Google znalca za Hrvatske studije vrlo skromni.
Fakultet hrvatskih studija | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
I dok Hrvatski studiji od kraja prošlog tjedna više nemaju ni privremenog ni pravog dekana već nužne akte može potpisivati rektor Stjepan Lakušić, stiže još neugodnih vijesti za ovaj fakultet. Reakreditacija Hrvatskih studija pokazala je da nisu zadovoljili uvjete u dva od pet ocjenjivanih područja pa im je nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dalo rok od jedne godine da otklone nedostatke u svom radu. Ako to ne učine, prijeti im uskraćivanje dopusnice za rad.
‘Potrebno se hitno pozabaviti problemom prevelikog broja vanjskih suradnika’
Ministarstvo u pismo očekivanja piše da Fakultet hrvatskih studija u roku od šest mjeseci treba donijeti akcijski plan u cilju uklanjanja nedostataka koji moraju biti usklađeni s preporukama stručnog povjerenstva. U pismu očekivanja Ministarstva stoji i da se Hrvatski studiji nisu očitovali na završno izvješće stručnog povjerenstva. Na mišljenje Akreditacijskog savjeta Hrvatski studiji imali su pravo podnošenja pisanog prigovora, a oni to nisu iskoristili u navedenom roku, stoji u pismu očekivanja Ministarstva.
Izvješće stručnog povjerenstva Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koje je na Hrvatskim studijima boravilo tri dana u listopadu 2023., pokazuje da su minimalnu razinu kvalitete dobili u područjima Nastavnički i institucijski kapaciteti te Znanstvena djelatnost. U zaključku stručno povjerenstvo ističe da Hrvatskim studijima treba jači međunarodni utjecaj, da izazovi uključuju dupliciranje postojećih studija i nedovoljnu jasnoću kompetencija koje se stječu pojedinim studijem te da su pokazatelji H-indeksa, citiranosti ili Google znalca za Hrvatske studije – vrlo skromni.
Za nastavničke i institucijske kapacitete stručno povjerenstvo kazalo je da iako su Hrvatski studiji uložili trud u smanjenje broja vanjskih suradnika, omjer stalno zaposlenih i vanjskih nastavnika i dalje predstavlja nedostatak. Posebno ih zabrinjava da su pojedinci koji nemaju docentsko iskustvo navedeni kao izvođači nastave. Iako navode da su postupci zapošljavanja transparentni, povjerenstvo je ocijenilo da kriteriji za napredovanje nisu dovoljno jasni.
– Potrebno se hitno pozabaviti problemom prevelikog broja vanjskih suradnika. Odgovor Uprave da su odluke o zapošljavanju nastavnika isključivo prepuštene Ministarstvu je razumljiv, no to nije jedina mogućnost na raspolaganju. Fakultet bi trebao istražiti mogućnost korištenja vlastitih sredstava za otvaranje radnih mjesta, posebice za niža radna mjesta, čime bi se premostilo razdoblje dok Ministarstvo ne odobri nova zapošljavanja. Navedena se mogućnost ističe ponajprije s obzirom na to da Uprava nije navela nikakve financijske poteškoće za vrijeme posjeta Povjerenstva. Infrastrukturni problemi uključuju pitanja obnove zgrada, nedostatak laboratorija i zastarjele informatičke usluge. Knjižnica je dovoljna za potrebe nastave, ali postoje ograničenja u smislu izbora građe i jezične raznolikosti, stoji u izvješću stručnog povjerenstva.
‘Ponuda studijskih programa koje fakultet trenutačno izvodi uglavnom se podudara s drugim studijima koji se izvode na Sveučilištu u Zagrebu’
Za ovo područje stručno povjerenstvo piše i da nastavnici koji ne mogu zadovoljiti traženo opterećenje na svojim odsjecima trebali bi ponuditi izborne predmete na odsjecima gdje su nastavnici više opterećeni. Istaknuli su i da neki redoviti profesori nemaju gotovo nikakve znanstvene produkcije dok neki docenti ostvaruju relativno velik broj istraživačkih publikacija. Napominju i da bi se trebalo istražiti više mogućnosti za suradnju s gospodarstvom i alumnijima.
Minimalnu razinu kvalitete dobilo je i područje Znanstvene djelatnosti. Stručno povjerenstvo navodi da se publikacije i sudjelovanje na skupovima ostvaruju, ali većinom na hrvatskom jeziku te da nastavnicima nedostaje snažnija motivacija za međunarodno objavljivanje. Ipak, pojasnili su i da nema dovoljno dokaza ni o znatnoj prepoznatljivosti i utjecaju na nacionalnoj razini.
– Iako Strategija visokog učilišta sadrži cilj u okviru kojeg se navodi vođenje računa o potrebama tržišta rada, u Samoanalizi stoji da je stopa nezaposlenosti diplomiranih studenata Povijesti i Kroatologije dosta visoka (26,7 posto, odnosno 28,6 posto). Nastavnici bi trebali biti više usmjereni na istraživanja i istodobno otvoreni za međunarodnu suradnju. Infrastruktura kampusa Borongaj zadovoljava minimalne uvjete za nastavu i znanstveno-istraživački rad no ima prostora za napredak, stoji u izvješću.
Stručno povjerenstvo savjetuje i da bi se nastavnici u slučajevima manjega nastavnog opterećenja trebali u većoj mjeri angažirati u istraživačkim aktivnostima na svome odsjeku. Područje Internog osiguravanja kvalitete i društvene uloga visokog učilišta ocijenjeno je zadovoljavajućom razinom kvalitete. Stručno povjerenstvo savjetuje da treba upotpuniti englesku verziju internetske stranice fakulteta, dugoročno se usredotočiti na opetovane izazove u slučaju doktorskih studija i osmisliti strategije kojima bi se povećalo sudjelovanje studenata u anketama. Zadovoljavajuću razinu dobilo je i područje Studijski programi.
– Ponuda studijskih programa koje Fakultet trenutačno izvodi uglavnom se podudara s drugim studijima koji se izvode na Sveučilištu u Zagrebu, s izuzetkom jedinstvenih studija kao što su Kroatologija, Demografija i hrvatsko iseljeništvo te Komunikologija (iako se potonji također izvodi na jednom drugom zagrebačkom sveučilištu). Uprava Fakulteta odgovara na pitanja o navedenim sličnostima tako što naglašava lokalno orijentirani sadržaj. Ipak, za studijske je programe ključno da dokazuju međunarodno priznate kompetencije. Ishodi učenja na razini studija uglavnom odgovaraju razini i profilu kvalifikacije koji se njima stječu, osim u slučaju obveznog predmeta Tjelesna kultura i šport gdje nedostaju izravne poveznice s navedenim ishodima učenja, piše stručno povjerenstvo.
Tko je ocjenjivao Hrvatske studije?
‘Preporučuje se detaljnije praćenje i usklađivanje upisnih kvota s potrebama tržišta rada’
Napomenuli su i da bi Hrvatski studiji trebali povećati broj sati nastavne prakse u školama za studente nastavničkog smjera. Zadovoljavajuću razinu dobilo je i područje Nastavni proces i podrška studentima. U izvješću stoji da studenti drže da ih fakultet i nastavnici podržavaju te da su osigurani postupci i kriteriji za upis i napredovanje studenata na studiju. Izdvajaju i da je osigurana podrška studentima s invaliditetom.
– Neki su predmeti dostupni na stranim jezicima no općenito ih je uzevši malo, a skroman je i broj studenata koji studiraju u inozemstvu. Preporučuje se donošenje formalnog postupka analize zapošljivosti. Navedeno bi se moglo objaviti na mrežnim stranicama Fakulteta i ažurirati godišnje. Preporučuje se detaljnije praćenje i usklađivanje upisnih kvota s potrebama tržišta rada, posebice za studijske programe uz koje se veže visoka nezaposlenost. Pouzdanost ocjenjivanja mogla bi se postići pomoću dva ispitivača na 5 – 10 posto ispita. Također se preporučuje razviti i provesti strategiju privlačenja više inozemnih studenata. Moglo bi se provesti formalno vrednovanje psihološke i administrativne podrške studentima, navodi stručno povjerenstvo.
Napomenimo da sveučilišta i fakulteti u Hrvatskoj reakreditaciju provode svakih pet godina. Hrvatski studiji na reakreditaciju trebali su još 2022. godine, no tada im je odobrena odgoda za 2023. godinu. I tada su pokušali odgoditi reakreditaciju, no takav zahtjev im je odbijen. U izvješću reakreditacije Hrvatskih studija stoji i da taj fakultet broji 2.041 studenata i 92 nastavnika. Kao prednosti navode mu velik broj programa za cjeloživotno učenje, osiguranje akademskog integriteta pomoću prepoznatog Etičkog kodeksa i aktivno angažiranje u široj javnosti. Istaknuti nedostatci su nedovoljno raznovrsni izvori financiranja fakulteta, prevelik fokus na domaće teme, skromna znanstvena produkcija i nedovoljna razina internacionalizacije u pogledu objavljivanja u međunarodnim publikacijama. Kao primjeri dobre prakse navedeni su pozitivni odnos nastavnika i studenata, pozitivna kultura studiranja i studij Kroatologije kao takav jedinstveni studij u Hrvatskoj.
HRVATSKI STUDIJI NA SVOJIM STRANICAMA REKLI SU DA JE U IZVJEŠĆU PREPOZNATA NJIHOVA SNAGA
Hrvatski studiji na svojim internetskim stranicama u veljači objavili su da je u izvješću Stručnog povjerenstva o reakreditaciji potvrđena orijentacija Fakulteta hrvatskih studija na određene znanstvene tematske cjeline, inovativnost i važnost znanstvenoga doprinosa temama i područja hrvatske kulture i jezika te da je prepoznata snaga Fakulteta vezana uz nastavni proces, podršku studentima i etičke standarde. Uprava fakulteta zahvalila je u objavi članovima Stručnoga povjerenstva, članovima Povjerenstva za provedbu postupka reakreditacije Fakulteta hrvatskih studija i svim zaposlenicima na uloženom trudu tijekom reakreditacije Fakulteta hrvatskih studija.
Pismo očekivanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i cijelo izvješće stručnog povjerenstva možete pročitati u dokumentima ispod. Napomena: ako vam dokumenti nisu vidljivi, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab
Loading...
