Novi zadarski rektor za srednja.hr: ‘Svi ispiti mature trebali bi se provoditi na jednoj razini’
Početkom ove akademske godine Sveučilište u Zadru dobilo je novog rektora. Nakon što je na toj poziciji dva mandata bila Dijana Vican, ulogu rektora preuzeo je Josip Faričić. Javnosti je poznat jer je bio predsjednik Upravnog Vijeća NCVVO-a tijekom skandala s bivšom ravnateljicom Ivanom Katavić. Faričić će zadarsko sveučilište voditi barem do 2027. godine, a u razgovoru otkrio nam je da će mu fokus u mandatu biti smanjenje broja upisnih mjesta na studijima koji posljednjih godina nisu popunjeni u dovoljnoj mjeri. Osim toga, planira nastaviti četiri projekta izgradnje sveučilišne infrastrukture, a za srednja.hr komentirao je i ovogodišnje propuste na državnoj maturi.
Bivša rektorica zadarskog sveučilišta Dijana Vican (lijevo) i novi rektor Josip Faričić (desno) | foto: Sveučilište u Zadru
Josip Faričić novi je rektor Sveučilišta u Zadru od početka ove akademske godine. Na nedavnoj inauguraciji rektorski lanac i žezlo Faričiću je predala Dijana Vican, sada bivša rektorica Sveučilišta u Zadru koja je na toj poziciji bila osam godina. Vican i Faričić već su dugo bliski suradnici jer je Faričić bio prorektor u njezinom mandatu. Vican ga je opisala kao ‘istinskog domoljuba’ te da ispod površinske mirnoće krije snažnu kombinaciju energičnosti, inovativnosti i kreativnosti.
Na inauguraciji novi rektor Faričić povezao je sveučilište s brodom kojem treba vrijedna posada, kvalitetan zapovjedni kadar, časnici i dočasnici, suvremene tehnologije i infrastruktura. Naveo je da je moralni kompas izuzetno važan, a dodao je i da taj brod plovi s drugim brodovima iz svijeta te da su posebno važne suradnje s drugim brodovima u domovini.
Inače, Faričić je završio studij geografije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru 1998. godine, poslijediplomski studij Geografske osnove prostornog planiranja i uređenja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a na istom fakultetu stekao je i doktorat znanosti. Od 2008. do 2011. bio je pročelnik Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, a od 2011. tri mandata je obnašao funkciju prorektora Sveučilišta u Zadru. Bio je predsjednik Upravnog vijeća Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO) tijekom skandala s naknadnim dodavanjem bodova na državnoj maturi. Poslije je tadašnja ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić dala ostavku. Povodom stupanja na dužnost razgovarali smo s novim rektorom.
‘Nažalost, ne postoji niti formalni niti neformalni oblik kreiranja sustava upisnih kvota na javnim visokim učilištima’
– Ovih dana se pomalo uvodim u nove obveze, među kojima mi najteže padaju one protokolarne. No, i to je dio posla na novoj funkciji i nadam se da ću dostojno predstavljati svoju ustanovu. Kao čelna osoba preuzimam i ‘zapovjednu’ odgovornost koja mi nalaže i posebnu budnost. Obično se uspjesi i radosti dijele u širem krugu, a problemi i propusti lako se ‘zalijepe’ samo za potpisnika. Zbog toga je važno graditi sustav povjerenja. Ono se teško stječe, a lako gubi u nepovrat, kazao je Faričić za srednja.hr.
Naveo je da mu je sudjelovanje u aktivnostima uprave Sveučilišta u razdoblju prije nego što je postao rektor dragocjeno iskustvo. Kao prorektor bio je zadužen za ljudske potencijale, strategiju razvoja, izdavačku i knjižničnu djelatnost.
– Na kolegijima Uprave imao sam prigodu razmatrati i druge aspekte djelovanja sveučilišta te izravno svjedočiti sveučilišnim ostvarenjima kao i problemima. Bio sam prorektor u timu rektora Ante Uglešića, a zatim u dva mandata u timu rektorice Dijane Vican. Koliko god sam imao dobar uvid u njihov rad, ipak nisam nosio sve njihove terete i s njima dijelio sve obveze. Od njih sam mnogo naučio, ali još uvijek imam mnogo toga naučiti, objasnio je Faričić.
Josip Faričić, novi zadarski rektor na inauguraciji | foto: Sveučilište u Zadru
Kao glavni izazov na Sveučilištu Faričić izdvaja demografsku katastrofu. Manjak potencijalnih studenata, dodao je, smanjuje kvalitetu jer danas svatko tko je položio državnu maturu može upisati neko visoko učilište.
– Djece u školama je sve manje, a upisnih mjesta u sustavu visokog obrazovanja u javnom i u privatnom sektoru sve više. Najblaže rečeno, to nije logično. Posljedica je da mnoge visokoškolske ustanove ove godine nisu popunile upisne kvote, a među njima je i naše sveučilište. Nažalost, ne postoji niti formalni niti neformalni oblik kreiranja sustava upisnih kvota na javnim visokim učilištima u Hrvatskoj, dok privatni sektor u tom području ima svoje zakonitosti i svoje logike tržišne naravi. Učinkovitija koordinacija među sveučilištima zasigurno bi pridonijela komplementarnosti i sinergiji, naglasio je Faričić o problemu ‘fantomskih’ mjesta na hrvatskim sveučilištima.
Faričić je član više tijela
Faričić želi smanjiti kvote na studijima koji posljednjih godina nisu bili popunjeni
Faričić je sada rektor najvećeg potpuno integriranog sveučilišta u Hrvatskoj. Napomenuo je da je u integriranom sveučilištu lakše donositi i provoditi strateške odluke. No, za razliku od neintegriranih sveučilišta više je operativnih poslova. Faričića čekaju i pregovori oko programskih ugovora, novog modela financiranja sveučilišta. Njih opisuje kao dobra osnova, ali smatra da je važno uvažavati posebnosti svakog sveučilišta.
– Dobro je ako će se u obzir uzeti stvarni troškovi redovitog poslovanja i strateški iskoraci u pogledu znanstvene i visokoškolske djelatnosti koji neće perpetuirati uvriježene metode naglašenoga diferenciranja među znanstvenim područjima i koji se neće temeljiti na zatečenom stanju velikih razlika u pogledu broja zaposlenih i (su)financiranja za iste ili slične učinke, spomenuo je Faričić.
U mandatu glavni mu je cilj unaprjeđenje znanstvenih istraživanja, veći angažman u projektnim aktivnostima te veća internacionalizacija. Nadalje, posebnu važnost daje ažuriranju studijskih programa.
– Radit ću na redistribuciji upisnih kvota smanjenjem broja upisnih mjesta na studijima koji posljednjih godina nisu popunjeni u dovoljnoj mjeri. Tu je i uvođenje razboritih upisnih kvota na novim studijskim programima za koje postoje sadašnje i skorašnje potrebe društvene i gospodarske zajednice. Istodobno nećemo zanemariti ni intrinzičnu potragu za novim spoznajama u onim znanstvenim područjima koja ne ovise o varijacijama na tržištu rada. Da bismo to ostvarili nastavit ćemo osiguravati odgovarajući okvir – započete projekte izgradnje sveučilišne infrastrukture, napomenuo je Faričić.
‘I nakon izgradnje će najmanje dvije tisuće studenata biti primorano pronalaziti smještaj kod privatnih najmodavaca’
Tako Faričić planira nastaviti izgradnju dvojne zgrade STEM odjela i studentskog doma te izgradnju sveučilišne zgrade na mjestu radionica nekadašnje Tehničke škole. Navodi i obnovu nekadašnje vojarne u uvali Lučina na otoku Molatu za znanstveni i nastavni rad usmjeren na istraživanje otoka i mora te jačanje poduzetničkih kapaciteta otočnog stanovništva.
– Ali i izgradnju nacionalno važnoga multifunkcionalnog objekta u kojem će biti smješteni knjižnična građa i prateći informacijski sadržaji u novim okolnostima spajanja Sveučilišne knjižnice i Znanstvene knjižnice Zadar nad kojom su nedavno prenesena osnivačka prava s Grada Zadra na Sveučilište u Zadru, rekao je Faričić.
Ono što u posljednje vrijeme muči velik broj studenata u našim primorskim gradovima, pa tako i Zadru, jest pronalazak smještaja. Stanodavci već u lipnju izbacuju studente iz svojih stanova kako bi ih mogli iznajmiti turistima i tako zaraditi više. U Splitu taj problem planiraju riješiti skraćivanjem akademske godine.
– S produžetkom turističke sezone i stihijskim povećanjem broja privatnih smještajnih jedinica za iznajmljivanje turistima s jedne strane pridonosi se povećanju turističkog prometa, a s druge strane u loš položaj se dovodi studente. Svjesni smo tog problema. Predviđenom izgradnjom studentskog dormitorija za koji smo pripremili svu projektno-tehničku dokumentaciju i ishodovali građevinsku dozvolu povećat će se smještajni kapaciteti za oko 300 kreveta. Međutim, i tada će najmanje dvije tisuće studenata biti primorano pronalaziti smještaj kod privatnih najmodavaca, kazao je Faričić.
‘Greškama treba pomno pristupiti kako bi se utvrdila odgovornost konkretne osobe’
Na taj smještaj, nastavio je, ne mogu utjecati. No, u razgovoru sa studentima pokušat će doći do rješenja. Faričiću smo ukazali i na peticiju studenata u Zadru iz srpnja u kojoj su tražili prenamjenu poslovne zgrade u studentski dom. No, Faričić nam je kazao kako je ta zgrada prodana.
– U našem fokusu je planiranje nove sveučilišne infrastrukture koje obuhvaća i znatno povećanje smještajnih kapaciteta za studente, što već godinama koordiniramo s nadležnim tijelima državne i županijske uprave te lokalne samouprave. Izgradnji prethode strateški i prostorno-planski dokumenti, a zatim i konkretna projektna dokumentacija pa ne možemo stihijski ‘šarati’ po karti nekretnina. No, dobro je što postoji senzibilnost javnosti za naše potrebe pa se nadam svesrdnoj podrški našim argumentiranim zahtjevima, objasnio je Faričić.
Faričić je bio i predsjednik Upravnog Vijeća NCVVO-a u jeku skandala s bodovima kada je na čelu NCVVO-a bila Ivana Katavić. Ove godine, o čemu smo iscrpno pisali, državnu maturu obilježilo je nekoliko propusta. Najčešći propusti bile su pogreške u samim zadacima. Faričić nam je naglasio da je djelovanjem u Upravnom vijeću NCVVO-a upoznao kompetentnost i marljivost najvećeg broja djelatnika NCVVO-a.
– Potrebno je učiniti sve da bi se izbjegle nepravilnosti, loša djela i propusti. Nažalost, greške se događaju i nemoguće ih je u potpunosti izbjeći, ali svakoj treba pomno pristupiti kako bi se utvrdila (ne)čistoća nakane i odgovornost konkretne osobe. Na našu prosudbu ne smiju utjecati dojmovi, a s njima se teško nositi. Lako je nekoga optužiti, ali optimalne, ako ne i najbolje odluke moguće je donijeti tek kada se utvrde svi relevantni argumenti, kazao je Faričić.
‘Smatram da bi se svi ispiti mature trebali provoditi na jednoj razini’
Od prošle školske godine maturanti pišu jedinstvenu razinu iz Hrvatskog jezika. Iako se počelo spekulirati da bi jedinstvena razina mogla biti uvedena i na Matematici, tako nešto nije se dogodilo. Zagrebački rektor Stjepan Lakušić čak je osnovao posebnu radnu skupinu koja bi se zalagala da se razine na maturi Matematike ne spoje.
– Smatram da bi se svi ispiti trebali provoditi na jednoj razini. Tu razinu potrebno je prilagoditi realnim očekivanja s obzirom na kompetencije koje učenici stječu tijekom četverogodišnjega srednjoškolskog obrazovanja koje bi trebalo biti utemeljeno na odgovarajućim kurikulumima. Velik je raskorak između ocjena i rezultata na ispitima državne mature s tim da velik dio javnosti nije upoznat s vrlo niskim prolaznim pragovima, nižim i od 30 posto. Slikovito kazano, u tim okolnostima većina trkača trebala bi s lakoćom preskočiti prepone i uspješno stići do cilja ako su dobili barem dovoljno kvalitetno sekundarno obrazovanje, pojasnio je Faričić.
Nastavio je da je to u vezi i s kompetentnim i motiviranim nastavnicama te primjerenom opremom u školi. No, sve te uvjete, naveo je Faričić, u Hrvatskoj nije moguće osigurati ni u svim većim gradovima. Faričić smatra da je državna matura najbolji mogući oblik vanjskog vrednovanja sekundarnog obrazovanja i najobjektivnija ulaznica u visoko obrazovanje.
– Ispite državne mature trebalo bi, primjenom načela egzemplarnosti, skratiti i u većoj mjeri inzistirati na rezultatima ostvarenim razmišljanjem utemeljenom na dovoljno velikom fondu činjenica i koji su lako mjerljivi kako se izbjeglo subjektivno ocjenjivanje. Inzistiranje na faktografiji nema smisla ako kroz prašumu činjenica do površine ne dopiru zrake razborito očekivanih kompetencija. Naravno, ne zagovaram faktografsku pustinju, već mjeru, a nje u nekim predmetima nažalost nema. Zbog toga je važno da se rezultati prethodnih državnih matura ozbiljno uzimaju u obzir, najprije u NCVVO gdje ih pedantno analiziraju, pa da po potrebi promijene format ispita te metodološko i sadržajno oblikovanje ispitnih čestica, a zatim u školama i u obiteljima maturanata. Te povratne informacije dragocjeni su putokazi za kvalitetno sastavljanje ispita i za prikladnu pripremu za polaganje ispita državne mature. Nisam siguran da je posvuda postavljena ta ‘signalizacija’, zaključio je Faričić.
