U NSK se lani učlanilo 2.410 novih korisnika, provjerili smo što se najviše posuđivalo
S obzirom na potpuni ili parcijalni lockdown koji je bio na snazi tijekom 2020., dobar dio prošle godine mogao se iskoristiti za čitanje. U najveću, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu učlanilo se 2.410 novih korisnika, a mi smo provjerili koja je građa među njima, kao i ‘starim’ korisnicima bila najposuđivanija.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica; foto: srednja.hr
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu najveća je knjižnica u Hrvatskoj. Bogat opus knjižnične građe glavni je razlog zašto će mnogi studenti ondje pohrliti po literaturu za svoje akademske radove ili onu za učenje i pripremu ispita.
Najposuđivanije u NSK
Nakon što smo pisali o tome koje su bile najposuđivanije lektire u Knjižnicama Grada Zagreba u prošloj godini, odlučili smo provjeriti i što se to najviše koristilo i čitalo u NSK. Poredak prvih deset, kojeg smo zatražili od NSK, izgleda ovako:
1. Povijest hrvatskoga jezika – Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA
2. Bratulić, Josip – Hrvatska pisana kultura
3. Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini – Naklada Slap
4. Novak, Slobodan Prosperov – Povijest hrvatske književnosti
5. Kurtović, Šefko – Opća povijest prava i države
6. Neustädter, Joseph – Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848.
7. Međunarodno pravo – Školska knjiga
8. Frangeš, Ivo – Povijest hrvatske književnosti
9. Hrvatska književna baština – Ex libris
10. The Oxford history of Byzantium – Oxford University Press
Opširniji popis najposuđivanijih djela u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici možete vidjeti ovdje.
Godina čitanja
Zanimljivo će biti promotriti stanje nakon ove godine. Točnije, hoće li se među najposuđivanije knjige u knjižnicama uspjeti ‘probiti’ i one koje ne ulaze u lektiru. Naime, 2021. godinu Vlada je na prijedlog Ministarstva kulture i medija proglasila godinom čitanja. Pritom su najavljene i neke aktivnosti koje bi trebale doprinijeti popularizaciji ove nerijetko zanemarivane aktivnosti.
– Tijekom Godine čitanja osmislit će se i provoditi nove aktivnosti (dodijeliti nagrada za najbolju knjižaru, objaviti natječaj za najbolju video najavu knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, proglasit će se „ambasadori čitanja“, organizirati međunarodna konferencija o čitanju, dodijeliti nagrada mladih za književnost, organizirati „mala noćna čitanja“ i dr.) koje će doprinijeti afirmaciji čitanja. Aktivnosti koje Ministarstvo kulture i medija i drugi dionici u kulturi redovno provode u cilju promocije knjige i čitanja, tijekom Godine čitanja dobit će dodatnu vidljivost, kažu iz Vlade.
Za poticanje čitanja država će izdvojiti 14 milijuna kuna, dok iz EU fondova za projekte dolazi dodatni 41 milijun kuna, a više o tome možete čitati ovdje.
