Pretraga

O Studentskom zboru svi kao o ‘tijelu koje ništa ne radi’, a promjena na vidiku nema

A- A+

Rektorat Sveučilišta u Zagrebu

Izdvojeni članak

Akademska zajednica u Zagrebu: Nepotizam, plagijati, diskriminacija i korupcija

Funkciju studentskih predstavnika najvećeg Sveučilišta u državi koje broji preko 60 tisuća studenata obnašaju osobe koje su nepoznate većini studentske populacije. Izlaznost na izbore za članove Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu iznimno je niska, a ugled Zbora u akademskim kuloarima prilično negativan. Kaotično stanje oko izbora studentskih predstavnika već godinama se ponavlja, jer je i sam Zakon koji uređuje izbore nedorečen i prepun rupa. Situacija bi se mogla popraviti ukoliko se promijeni sporni zakon no to je zasad na mrtvoj točki.

Ovih dana bi rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš trebao raspisati izbore za Studentski zbor. Ukoliko se ponovi scenarij prošlih izbora, kad su isti poništeni na Šumarskom fakultetu i Ekonomiji, postoji mogućnost da će izbori trajati i do godinu dana, jer ta praksa na zagrebačkom Sveučilištu nije iznimka, već pravilo.

Izdvojeni članak

Studenti platili 30 tisuća kuna za upis na fantomski studij

Zbog vulkanskog oblaka i pomaknutih margina izbori za studente trajali skoro godinu dana

Prema naputku rektora Bjeliša svaki dekan je po Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama dužan raspisati i održati izbore za studentske predstavnike na svojoj sastavnici.
Na Pravnom fakultetu posljednji puta nisu raspisali izbore jer je dekan bio zarobljen u Portugalu zbog golemog vulkanskog oblaka s Islanda koji se nadvio nad Europom i paralizirao avionski promet.

– Prvo je dekan bio zarobljen u Portugalu pa nije mogao raspisati izbore, a onda smo čekali da prođu rokovi i ljetni praznici, pa smo izbore raspisali tek na jesen, kazao nam je tajnik Pravnog fakulteta, Stjepan Lice.
Na Ekonomiji su pak prilikom printanja zaboravili staviti ime jednog kandidata na glasački listić, jer su se ‘pomaknule margine’, te su cijeli izbori poništeni.

Dok god sve sastavnice ne izaberu svoje predstavnike, izbori se ne mogu provesti. Međutim, zagrebačka praksa je takva da je izbor studentskih predstavnika postupak koji ne brine ni dekanate, a ni Rektorat.

Studentski zbor spašava živote, ali ne želi se hvaliti

Kako se bore s etiketom tijela koje ‘ništa ne radi’, upitali smo bivšeg predsjednika Studentskog Zbora, Ivana Botu. – Ne može jedna predsjednica Zbora brinuti za probleme tisuća studenata. To moraju predstavnici na fakultetima, ali često ih je strah jer će ugroziti akademsku suradnju s profesorima, ispričao je Bota. Dodaje da su zbog nastojanja Zbora otvoreni novi paviljoni u domu na Savi, te da je Zbor nemali broj puta spasio i život nekim studentima. Naime, radilo se o ljudima koji su bili pred pragom samoubojstva zbog lošeg uspjeha na faksu ili su bili u egzistencijalnim problemima. – No time se nikad nismo hvalili u medijima, jer je naravno identitet tih studenata zaštićen, zaključio je bivši predsjednik.

Izdvojeni članak

Olimpijca osuđenog za korupciju odlikovalo Sveučilište

Pokvareni telefon: Ministarstvo i Rektorat bi razgovarali, ali nikako da se to dogodi

Dekani koji su nužni osigurati izbore studentske predstavnike često to shvaćaju kao čin formalnosti, a mnogi znaju da im se ništa ne može dogoditi ako krše Zakon, jer sankcija za nemarne dekane ne postoji.

– Ministarstvo nažalost nema mehanizam sankcioniranja visokog učilišta zbog eventualnih neuvažavanja odredbi Zakona i predugog postupka izbora, kazali su nam u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Dodaju kako bi rado mjenjali zakon da dekani postanu odgovorniji prema svojim studentima, no čekaju inicijativu samog Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

U Rektoratu su nam pak kazali nešto drugo.
– Nismo znali da bi MZOS mjenjao zakon, nama je drago, neka nas pozovu pa ćemo vidjeti što možemo napraviti, kazala nam je akademska tajnica Olga Šarlog- Bavoljak i tako dokazala da je linija komunikacije između Rektorata i Ministarstva na prilično siromašnoj razini, bar što se studenata tiče.

Uz niz institucija, kad treba riješiti problem student je obično sam

Prodekan za nastavu Šumarskog fakulteta i osoba koja je sudjelovala u nadziranju izbora za članove Studentskog zbora na tom fakultetu, profesor Vladimir Jambreković smatra kako je cijeli pojam Zbora promašeni slučaj.

– Oni su tijelo koje treba predstavljati interese studenata i biti spona između studenata i dekanata na fakultetskoj razini, a drugi studenti ih ne doživljavaju, objašnjava profesor.
Dodaje kako su studenti Zbora najaktivniji kad su izbori za dekana na fakultetu, a kasnije utihnu i njihov rad se potpuno smanji.

Činjenica je da djelovanje i konkretni koraci Studentskog zbora nisu dovoljno javni, jer na svojem webu ne objavljuju svoje poteze, pa studenti mogu samo pretpostavljati na koji način se njihovi predstavnici bore za njih.

Za negativan stav studentske javnosti prema Studentskom zboru odgovoran je i vrh Studentskog zbora, ali i Ministarstvo obrazovanja zajedno sa zagrebačkim Rektoratom.

Dok se jedna od tih institucija ne probudi i shvati da postoji upravo zbog naših studenata, oni će i dalje kroz šumu prepreka na fakultetima koračati sami i oslanjati se samo na vlastitu sposobnost rješavanja problema.