Objavljena je ljestvica top sveučilišta za 2025., na njoj su četiri hrvatska: Evo kako stoje
Četiri hrvatska sveučilišta, ono u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu našlo se na novoj svjetskoj ljestvici najboljih 1.500 sveučilišta za 2025. godinu. Riječ je o rang-listi britanske analitičke kompanije Quacquarelli Symonds, koja uživa visoku reputaciju u akademskoj zajednici. Prvi je na ovoj ljestvici Massachusetts Institute of Technology (MIT).
Foto: Edwin Andrade; Unsplash
Izašla je nova rang-lista najboljih 1.500 sveučilišta na svijetu, QS World University Ranking za 2025., britanske analitičke kompanije Quacquarelli Symonds. Rangirano je preko 1.500 institucija na preko 106 lokacije, a, kako stoji u priopćenju Quacquarelli Symondsa, ovo je jedino rangiranje tog tipa koje stavlja naglasak na zapošljivosti i održivosti.
Na ljestvici su četiri hrvatska sveučilišta
Kada je riječ o hrvatskim sveučilištima, najbolje rangirano je Sveučilište u Zagrebu koje se nalazi na zbirnoj poziciji od od 651 do 660 mjesta. Na ljestvici su još Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci te Sveučilište u Splitu, a sva tri su na zbirnoj poziciji između 1.201 i 1.400 mjesta.
Provjerili smo i kako stoje sveučilišta u susjednim nam zemljama. Najbolje je rangirano slovensko Sveučilište u Ljubljani koje je na 596. mjestu, Sveučilište u Mariboru zauzelo je zbirnu poziciju između 901. i 950. mjesta, a Sveučilište Primorska poziciju između 1.201 i 1.400 mjesta. Među sveučilištima u Srbiji najbolje stoji Sveučilište u Beogradu koje je između 731. i 740. mjesta. Na ljestvici su još Sveučilište u Novom Sadu koje je između 1.001 i 1.200 mjesta, te sveučilišta u Kragujevcu i Nišu koja su na zbirnoj poziciji između 1.201 i 1.400 mjesta. Na listi je i jedno bosanskohercegovačko sveučilište, a to je Sveučilište u Sarajevu koje je između 1.001 i 1.200 mjesta.
Što se ocjenjuje?
Već 13. godinu zaredom vrh ljestvice QS-a zauzima Massachusetts Institute of Technology. Drugi je Imperial College London koji je ‘skočio’ za četiri pozicije u odnosu na lani, a treće je Sveučilište u Oxfordu.
Više je indikatora koji su se ocjenjivali prilikom ovog rangiranja. Ovogodišnji kriteriji su: akademska reputacija, reputacija poslodavca, omjer studenata i nastavnog osoblja, znanstveni citati po sastavnici, udio inozemnog nastavnog osoblja, udio inozemnih studenata, uključenost u međunarodne istraživačke mreže, ishodi zapošljavanja te održivost.
Koju su ocjenu u svakom od indikatora dobila naša sveučilišta, možete vidjeti u tablici ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Ovakve ljestvice imaju svoja ograničenja
Prilikom jednog od niza izvještavanja o rangiranju sveučilišta Mariju Brajdić Vuković, sociologinju i stručnjakinju za metodologiju društvenih istraživanja zamolili smo i da pojasni relevantnost ovakvih rangiranja. Ona, navela je Brajdić Vuković, gotovo uvijek imaju neku svrhu, a ona je najčešće politička i ekonomska.
Kako je istaknula, gotovo svaka od ljestvica boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.
– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.
