Objavljena nova Šangajska lista najboljih sveučilišta na svijetu: Jedno naše ponovno na njoj
Sveučilište u Zagrebu nalazi se na novo objavljenoj Šangajskoj listi najboljih sveučilišta u svijetu. Rangirano je na poziciji od 401. do 500. mjesta. I ove godine zagrebačko sveučilište najbolji je plasman dobilo za područje Pomorskog i oceanskog inženjerstva. Iz regije na listi su još dva sveučilišta iz Srbije i jedno iz Slovenije.
Dvorana za predavanje | foto: Pexels
Objavljena je nova Šangajska lista, popis tisuću najboljih svjetskih sveučilišta koji objavljuje Academic Ranking of World Universities (ARWU). Od hrvatskih sveučilišta na listi za 2024. godinu je ono zagrebačko, i to u kategoriji od 401. do 500. mjesta. I ove godine Sveučilište u Zagrebu najbolje je ocjene dobilo iz područja Pomorsko i oceansko inženjerstvo gdje su 44. u svijetu.
Sveučilište u Zagrebu pohvalilo se uspjehom, na listi i sveučilišta u Beogradu, Ljubljani i Novom Sadu
Na prvom mjestu ove rang liste jest Sveučilište Harvard, potom Sveučilište Stanford i Massachusetts Institute of Technology (MIT), svi iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Najbolje rangirano europsko sveučilište je na 12. mjestu, to je francusko Sveučilište Paris-Saclay. Od sveučilišta u regiji u kategoriji od 401. do 500. mjesta je Sveučilište u Beogradu, Sveučilište u Ljubljani je u kategoriji od 501. do 600. mjesta, dok se Sveučilište u Novom Sadu našlo na mjestu od 901. do 1.000. Inače, u svijetu postoji 30.000 sveučilišta.
Šangajska lista objavljena je u četvrtak, a na sam blagdan Velike Gospe oglasili su se sa zagrebačkog sveučilišta na svojim internetskim stranicama. Istaknuli su da se treću godinu zaredom nalaze u kategoriji od 401. do 500. mjesta te da su jedino hrvatsko sveučilište koje je rangirano na ovoj ljestvici još od 2011. godine.
– Činjenica da Sveučilište u Zagrebu već više od desetljeća nalazi svoje mjesto na ovoj ljestvici 1.000 najboljih u svijetu govori sama za sebe te je veliko priznanje za najveću i najrelevantniju visokoškolsku instituciju u Republici Hrvatskoj, napisali su iz zagrebačkog sveučilišta.
Problemi u rangiranju sveučilišta
Prilikom jednog od niza izvještavanja o rangiranju sveučilišta Mariju Brajdić Vuković, sociologinju i stručnjakinju za metodologiju društvenih istraživanja zamolili smo i da pojasni relevantnost ovakvih rangiranja. Ona, navela je Brajdić Vuković, gotovo uvijek imaju neku svrhu, a ona je najčešće politička i ekonomska.
Kako je istaknula, gotovo svaka od ljestvica boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.
– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.
