Oboren rekord, sve je manje muških studenata: ‘To je odraz rodnih stereotipa’
U SAD-u muškarci odustaju od visokog obrazovanja u tolikoj mjeri da rekordno zaostaju za ženama. Na kraju akademske godine 2020./2021., u SAD-u žene su činile skoro 60 posto studenata. Najveći je to obrazovni jaz ikada, a o tome zašto muškarci odustaju od većeg obrazovanja, razgovarali smo s dr. sc. Ivanom Pikić Jugović, višom znanstvenom suradnicom na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.
Foto: Pexels
Podaci krajem akademske godine 2020./2021. u SAD-u pokazali su da žene čine 59,5 posto studenata, a muškarci 40,5 posto, što je najveća razlika ikada zabilježena. Taj obrazovni jaz konstantno se povećava već 40 godina, piše The Wall Street Journal. Najveća razlika vidljiva je na kraju školovanja na fakultetima.
– Nakon šest godina fakulteta, 65 posto žena u SAD-u koje su 2012. započele četverogodišnje sveučilište stekle su diplome do 2018. u usporedbi s 59 posto muškaraca u istom razdoblju, prenosi The Wall Street Journal.
U Hrvatskoj na fakultetima 57 posto žena
Ni u Hrvatskoj nije puno bolja situacija. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u posljednjih pet godina u prosjeku je na fakultetima 57 posto žena te 43 posto muškaraca. Prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje najveći postotak ostvarenih prava upisa muških kandidata u posljednjih pet godina imaju Istarsko veleučilište, Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovnika te Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru.
Isto tako, u zadnji pet godina najveći postotak ostvarenih prava upisa ženskih kandidatkinja imaju Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Puli te Odjel za nastavničke studije u Gospiću. Prema ovim podacima postoji i razlika kod smjerova i studija koje upisuju studenti, a koje studentice. O tome zašto ovakve situacije nisu dobre i koliko to utječe na studente, ali i na učenike koji će to tek postati, razgovarali smo s dr. sc. Ivanom Pikić Jugović, višom znanstvenom suradnicom na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.
Mladići čitaju manje i postižu slabiji školski uspjeh
– Do 1990.-ih muškarci su bili nadzastupljeni u visokom obrazovanju, no u devedesetima se taj rodni jaz zatvorio i okrenuo u korist žena. Ne postoji samo jedno objašnjenje za ovaj fenomen. I razna istraživanja ukazuju na ulogu motivacije za učenje, društvenih stavova o obrazovanju žena, vještina čitanja ili prethodnih ocjena u objašnjenju rodne neravnoteže u visokom obrazovanju. Primjerice, jedno je recentno međunarodno istraživanje pokazalo da je podzastupljenost muškaraca u tercijarnom obrazovanju posljedica, s jedne strane slabijih čitalačkih kompetencija kod mladića, a s druge strane odbacivanja diskriminirajućih stavova o manjoj važnosti obrazovanja za žene, tvrdi Pikić Jugović.
Brojne studije pokazale su da mladići čitaju manje nego djevojke te da u tome manje uživaju.
– Jasno je koliko je čitanje važno za samo učenje. Mladići koji slabije čitaju, postižu i slabiji školski uspjeh, a upravo je uspjeh u školi jedan od ključnih kriterija za upis na studij. Stavovi prema rodnim ulogama su se promijenili u zadnjih 60-ak godina te se više ne smatra da je visokoškolsko obrazovanje važnije za muškarce nego žene, kao što se nekada smatralo, objašnjava Pikić Jugović.
‘Školski uspjeh je važan za prijelaz na fakultete’
Navodi kako su žene 1960. godine, prema podacima DZS-a, činile samo 31,8 posto osoba koje su diplomirale na visokim učilištima u Hrvatskoj, dok se taj postotak 2018. godine popeo na 60,6 posto žena s diplomom.
– Istraživanje iz 2019. Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu na preko 4000 učenika i učenica završnih razreda pokazalo je da mladići imaju nešto niže obrazovne aspiracije od djevojaka: 78,4 posto mladića je odgovorilo da u budućnosti želi studirati, dok je to isto izjavilo gotovo 90 posto djevojaka. Ove rodne razlike u obrazovnim aspiracijama vjerojatno su posljedica razlika u školskom uspjehu i motivaciji djevojaka i mladića u obrazovanju, kao i većeg broja djevojaka nego mladića u gimnazijama, priča Pikić Jugović.
Dodaje i kako od učenika koji su završili gimnazijsko obrazovanje djevojke čine 62,4 posto.
– Učenice imaju bolje ocjene od učenika u mnogim školskim predmetima, a bolji školski uspjeh je važan jer otvara više mogućnosti za prijelaz iz srednje škole u visoko obrazovanje i upisivanje željenog studija. Što se tiče akademske motivacije, istraživanja provedena u Hrvatskoj su pokazala da su mladići manje motivirani uložiti trud u učenje od djevojaka, što se onda odražava i na ocjenama. Već sam ranije spomenula da bi i slabija čitalačka kompetencija kod mladića mogla pogodovati podzastupljenosti muškaraca na studijama, a PISA i PIRLS studije provedene u Hrvatskoj zaista pokazuju da dječaci zaostaju za djevojčicama u čitanju, kaže Pikić Jugović.
‘Problem su ukorijenjeni rodni stereotipi’
Također je potrebno, prema Pikić Jugović, staviti podatak o rodnom jazu u visokom obrazovanju u širi kontekst kako bismo bolje razumjeli koja se poruka šalje budućim studentima, ali i studenticama.
– Osim podzastupljenosti muškaraca u visokom obrazovanju, dobro je poznato da postoji izrazita rodna neravnoteža u brojnim područjima studija te da muškarci čine većinu upisanih na studije u području tehničkih znanosti (73,1 posto), dok je žena znatno više na studijima iz društvenih (66,4 posto) i humanističkih znanosti (70,7 posto) ili u području biomedicine i zdravstva (74,6 posto). To je odraz još uvijek ukorijenjenih rodnih stereotipa o sposobnostima žena i muškaraca za različita područja, poručuje Pikić Jugović.
‘Potrebno je uvesti rodno osjetljivije obrazovanje i educirati učenike’
Osim toga, Pikić Jugović ukazuje na to da žene u prosjeku imaju nižu plaću od muškaraca u Hrvatskoj, unatoč tome što je udio visokoobrazovanih osoba veći među zaposlenim ženama nego zaposlenim muškarcima.
– Prema tome, jedna od poruka koje se mladima implicitno šalje je da visoko obrazovanje važnije za djevojke kako bi imale približno jednake šanse na tržištu rada kao njihovi muški kolege. Druga je poruka da su neka zanimanja primjerenija muškarcima, a neka ženama, u što mnogi učenici i danas nažalost vjeruju, tako da primjerice oko 80 posto učenika/ca vjeruje da su muškarci talentiraniji za zanimanja u području tehničkih znanosti, tvrdi Pikić Jugović.
Upitali smo ju na koji način se treba motivirati muške učenike da imaju aspiracija za visoko obrazovanje, ali i za samo učenje te čitanje općenito.
– Najbolji način je svakako uvođenje rodno osjetljivijeg obrazovanja i profesionalnog usmjeravanja. Različite edukacije i aktivnosti usmjerene na suzbijanje rodnih stereotipa o zanimanjima i informiranje učenika/ca o širokom spektru obrazovnih i karijernih mogućnosti trebale bi biti dostupne svim učenicima/cama. Ovakve edukacije trebale bi započeti od nižih razreda osnovne škole, kada stereotipi još nisu toliko izraženi i kada se na njih još može djelovati. Muške učenike (i dakako učenice lošijih vještina čitanja) valjalo bi zainteresirati za čitanje, koje je preduvjet učenja, i to kroz sadržaje koji su njima bliski i zanimljivi, te čitanjem ne samo knjiga, već i stripova, časopisa i slično, objašnjava Pikić Jugović.
‘Niti jedna profesija se ne bi trebala svoditi na jedan rod’
Još jedan problem koji se javlja smanjenjem broja muških studenata na fakultetima je taj da se u jednoj struci povećava broj ženskih studenata što direktno utječe na profesiju kao takvu na tržištu rada. Isto vrijedi i u obrnutoj situaciji.
– Smanjenje broja muškaraca u određenoj profesiji često, zbog podcjenjivanja ženskog rada, može rezultirati smanjenjem plaća u toj profesiji, a nekada i ugleda i statusa profesije. To za posljedicu može imati daljnje smanjenje privlačnosti te profesije za širi spektar sposobnih pojedinaca oba roda. Iz perspektive razvoja profesije, smatram da je važna raznolikost i inkluzivnost s obzirom na rod, socioekonomski status i druge pripadnosti jer različita iskustva mogu samo obogatiti profesiju i doprinijeti njezinom razvoju. Dakle, svaka profesija, uključujući i novinarsku, učiteljsku, tehničku ili informatičku, ima koristi od toga da se ne svodi na jedan rod, bez obzira o kojem se rodu radi, zaključuje Pikić Jugović.
