Obrazovni stručnjaci u Zagrebu: Zaboravite sveučilišne ‘bjelokosne kule’, nužno je otvaranje zajednici i novome svijetu
Kvaliteta je odgovor na brojne globalne izazove u visokom obrazovanju – zaključak je to današnje konferencije o budućnosti visokog obrazovanja i osiguravanju kvalitete kao ključnom pokretaču promjena u ovoj sferi. O tome su govorili istaknuti svjetski i europski stručnjaci za obrazovne politike i istaknuli kako upravo vanjsko vrednovanje visokog obrazovanja podupire visoka učilišta u njihovoj transformaciji u inovativne institucije koje se uspješno nose sa suvremenim izazovima.
Sudionici današnje konferencije o budućnosti visokog obrazovanja i osiguravanju kvalitete kao pokretaču promjena | Foto: AZVO
Današnja konferencija ‘Budućnost visokog obrazovanja: Osiguravanje kvalitete kao pokretač promjena’, u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje, okupila je eminentna svjetska i europska imena za obrazovne politike. Svi oni iznijeli su nove poglede na ulogu i položaj neovisnih agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju koje, kroz procese vanjskog vrednovanja,
podupiru visoka učilišta u njihovoj kontinuiranoj transformaciji u inovativne institucije koje
se uspješno nose sa suvremenim izazovima.
Specijalist Marmolejo iz Svjetske banke: ‘Sveučilišta se trebaju mijenjati i prilagođavati današnjim društvenim uvjetima’
Tako je Francisco Marmolejo, glavni specijalist za tercijarno obrazovanje Svjetske banke, istaknuo globalne promjene i izazove s kojima se susreću dionici u sektoru visokog obrazovanja, naglasivši kako su sadašnje i buduće društveno okruženje ‘plodna zemlja’ za daljnji razvoj visokog obrazovanja.
– Mnogostruka umreženost i turbulentnost utječu na svakodnevni život, stoga treba razmišljati izvan okvira što se tiče visokog obrazovanja, odnosno, kako će takav svijet utjecati na visoko obrazovanje. Sveučilišta se trebaju mijenjati, velika je potreba njihove prilagodbe na današnje uvjete u društvu, poput ograničenog rasta zapošljivosti, demografskih kretanja i ostalih socijalnih pritisaka, rasta nacionalizma nasuprot internacionalizma, pitanja okoliša i izazova oko dezinformacija, rekao je Marmolejo i dodao kako nova, poboljšana uloga visokog obrazovanja mora ići u smjeru stvaranja globalno mislećih, internacionalno osposobljenih građana.
Zaboravite sveučilišne ‘bjelokosne kule’
Pritom je naglasio i kako si institucije visokog obrazovanja više ne mogu dozvoliti da budu tzv. ‘bjelokosne kule’ te da se moraju otvoriti zajednicama u kojima djeluju i prilagoditi se stvarnosti novoga svijeta, pogotovo stoga što društva žele i traže rješenja upravo od visokoškolske zajednice.
Upozorio je i na globalni, budući nejednak razvoj visokog obrazovanja i potrebu transnacionalnog djelovanja institucija visokog obrazovanja te njihovu sposobnost nošenja s problemima poput visokog drop-outa studenata i onih koji studij ne završavaju na vrijeme. Marmolejo smatra da upravo vanjsko vrednovanje visokog obrazovanja omogućava njegovu kvalitetu i vrijednost te osigurava kompeticiju među institucijama te stvara prostor za njihovom većom odgovornošću.
Judith Eaton, predsjednica Vijeća za akreditaciju visokog obrazovanja SAD-a, podijelila je s okupljenima američka iskustva osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja te istaknula kako globalni izazovi itekako utječu na brojne promjene i transformaciju američkih visokih učilišta.
Nužno održavati povjerenje u visoko obrazovanje i autonomiju povezivati s odgovornošću za javne potrebe
– Akreditacija visokih učilišta u SAD-u izgrađena je na premisi institucionalne autonomije, decentralizirana je i neovisna, s tradicijom dužom od 100 godina. Ključno kod našeg modela akreditacije jest da je ona uspostavljena od samih koledža i sveučilišta te da su tijela koja je provode nevladina i ukupno ih je 85, kazala je Eaton.
Naglasila je i važnost održavanja povjerenja u visoko obrazovanje i njegovu društvenu odgovornost, kao i određene principe poput borbe protiv akademske korupcije. U tom smislu autonomiju sveučilišta povezala je s odgovornošću za javne potrebe.
Odgovornost samih institucija za kvalitetu visokog obrazovanja podcrtala je Tove Blytt Holmen iz Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju. Kako je rekla, obrazovna ministarstva odlučuju o političkom okviru i budžetu za institucije, a na njima samima je brinuti o kvaliteti. Naglasila je i važnost studenata za razvoj visokog obrazovanja i njegove kvalitete, a dotaknula se i koncepta ishoda učenja kao vrijednih deskriptora za razvoj kvalitete u visokom obrazovanju.
Ministrica Divjak naglasila važnost autonomije sveučilišta uz neizostavnu odgovornost, rektor Boras u tom trenutku napustio dvoranu
Konferenciji je prisustvovala i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, istaknuvši u svojem pozdravnom govoru važnost nezavisnog vanjskog vrednovanja za odgovornost i relevantnost visokog obrazovanja. Naglasila je kako Vlada RH novim programskim financiranjem ide u smjeru podizanja relevantnosti visokog obrazovanja, poticanja izvrsnosti u istraživanju te poticanju visokog obrazovanja kao pokretača ekonomskog i društvenog napretka.
– Preostaje nam i borba protiv fragmentacije visokog obrazovanja u Hrvatskoj, uz poštivanje autonomije s neizostavnom odgovornošću koja uz nju dolazi, kazala je Divjak, a u tom je trenutku, nehotice ili ne, dvoranu napustio rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras.
Ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Havranek pred 200-tinjak je sudionika konferencije naglasila kvalitetu visokog obrazovanja kao jedini logičan odgovor na izazove s kojima se danas susreću visoka učilišta u cijelom svijetu, kao i u Hrvatskoj. U tom smislu, dodala je kako je AZVO učinio iznimne napore u proteklih deset godina kako bi sama visoka učilišta osvijestila važnost kvalitete i preuzela nužnu odgovornost za njezino unaprjeđenje.
