Ocjene nisu najbitniji kriterij: Stvari koje trebate znati želite li studirati u SAD-u
U ovom trenutku u Sjedinjenim Američkim Državama studira 602 Hrvata od čega njih više od 50 posto, ‘preko Bare’ nastoji steći prvostupničku diplomu. Od tog ukupnog broja, najviše Hrvata studira u New Yorku odnosno njih 75, dok je na drugom mjestu California u kojoj razne obrazovne programe pohađa 70 studenata iz Hrvatske. Treće mjesto dijele Texas i Florida s po 42 studenta iz Lijepe naše. Sve u svemu brojka je mala, a glavni razlozi zbog kojih je takva su visoke cijene studija te daljina.
Screenshot: Studyinthestates.dhs.gov
Međutim u vrlo decentraliziranom američkom obrazovnom sustavu, niz je mogućnosti uz pomoć kojih se možete obračunati barem s prvim razlogom za neodlazak.
Naime, brojne američke viskoobrazovne institucije nude sportske i druge stipendije, uz pomoć kojih vam se mjesečni trošovi studiranja mogu smanjiti na 500 do 1000 dolara mjesečno.
Najbolje od svega, da biste upali na željene studije, uglavnom vam ocjene nisu najbitniji kriterij.
Community koledži sasvim su otvoreni za upis
Kada se spomene studiranje u SAD-u, većini su prve asocijacije neke od tamošnjih sveučilišnih perjanica poput Harvarda, MIT-a, Stanforda, studentski krediti za plaćanje školovanja ili možda ludi tulumi na studentskim kampusima.
Kako su to prve asocijacije, a bazirane su nerijetko na hollywoodskim filmovima, studiranje u SAD-u nam se čini kao misaona imenica.
No, već smo naveli da je tamošnji sustav obrazovanja vrlo decentraliziran, što uz izostanak uniformiranosti i općih normi, sugerira i da se nude razne mogućnosti.
Jedna od sve popularnijih opcija je pohađanje community collegea, koji su svojevrsne više škole, ali poslije kojih imate mogućnost studirati i sveučilišne studije.
Community koledža je u SAD-u trenutno oko 1.100 u, a nastali su da bi se studiranje učinilo dostupnijim različitim slojevima društva (jeftiniji su, a često nemaju nikakve prijemne ispite), kako bi se omogućilo cjeloživotno obrazovanje i prekvalifikacije, a svime time i zadovoljilo tržište rada odnosno stanovništvo naoružalo znanjima i vještinama s kojima će biti lakše zapošljivi.
Dio kampusa George Mason Universitya, na kojemu studira preko 35.000 ljudi/ foto: Ivan Božić|srednja.hr
Što sve trebate želite li se prijaviti?
Uz navedene misije koje nastoje zadovoljiti community koledži, ono što je svakako interesantno za sve pa i inozemne studente su velike mogućnosti da na te studije ‘upadnete’, čak i ako vam ocjene nisu za pohvalu.
Naravno i među community collegeima ima popularnijih smjerova (najpopularniji smjerovi su načelno gledano oni iz zdravstvenog sektora, smjerovi na kojima se educirate za upravljanje autonomnim i robotiziranim sustavima te upravljanje IT sustavima) pa ćete za takve trebati bolje ocjene, a možda i neke dodatne provjere.
No, u načelu sve što trebate za upis su ocjene iz trećeg i četvrtog srednje (nerijetko samo iz četvrtog), položen TOEFL iBT test (to je test iz engleskog jezika koji možete polagati na Institutu za razvoj obrazovanja u Zagrebu) te 20.000 dolara na računu koji trebate prikazati instituciji za koju ste već ispunili druge upisne uvjete.
Međutim, taj novac je važno imati samo u trenutku kada ga trebate prikazati fakultetskim službama. To nije novac koji trebate odmah i utrošiti. Kao i kod nas, školarine možete plaćati u nekolicini rata, a ostale troškove možete pokrivati na razne načine od kojih su svakako najpoželjniji stipendija i/ili Work Study program, koji vam omogućava da svakog tjedna radite pri fakultetu 25 sati i tako si dopunite budžet.
U kontekstu predradnji uoči početka studija, na community koledžima uglavnom morate polagati i Placement test, što je svojevrsni preliminarni test, kako bi vas mogli svrstati na odgovarajući level, to jest u odjel studenata sličnih sposobnosti. Ovaj ispit uglavnom obuhvaća testiranje znanja iz matematike i engleskog jezika.
Ponovno naglašavamo da zbog decentraliziranosti sustava nema istovjetnih uvjeta za upis, ali u aplikaciji za community koledže, kao i za sveučilišne studije, uz ocjene te standardizirani ispit iz engleskog jezika, uglavnom trebate priložiti i svoj životopis, motivacijski esej (u kojemu je dobro istaknuti neke podatke o sastavnici za koju prilažete prijavu, budući da na taj način pokazujete da niste istu prijavu poslali na stotine adresa, nego da ste se potrudili posvetiti vrijeme određenoj. K tomu još na taj način pokazujete da vam je stalo upsati na XY koledž), a u obzir mogu doći i preporuke (primjerice od vaših mentora koji su vas nadzirali na međunarodnom natjecanju znanja ili vještina i sl., dugogodišnjeg trenera ako aplicirate za studij i za sportsku stipendiju itd.; no preporuke su češće nužne ili poželjne tek za doktorske studije)
University of Central Florida broji gotovo 70.000 studenata / foto: Ivan Božić|srednja.hr
Institucije koje vam mogu pomoći u postupku informiranja i prijave
Vrlo je važno da sami spoznate što želite studirati u SAD-u, budući da se radi o značajnim financijskim izdacima te si ne možete ‘kao doma’ priuštiti godinu dana neozbiljnosti, koja će se nekako zaboraviti u sigurnosti roditeljskog doma. No, postoje neke institucije, koje vas mogu savjetovati i usmjeriti, u krajnjoj liniji pomoći vam da donesete ispravnu odluku.
U tom smislu svakako nemojte zanemariti EducationUSA. To je američki odjel koji putem više od 425 savjetodavnih centara, u više od 178 zemalja svijeta (među njima i u Hrvatskoj), nudi informacije o opcijama studiranja u SAD-u.
U Hrvatskoj se ovlašteni ured nalazi u Institutu za razvoj obrazovanja u Zagrebu, a na njemu se polaže i TOEFL test engleskog jezika, koji je jedan od uvjeta za upis na studij u SAD-u.
U kontekstu studija u SAD-u, spomenimo da će se na ovom Institutu 23. svibnja od 18 do 19 sati organizirati savjetovanje o pripremama koje studenti trebaju obaviti prije prijave na studij u Sjedinjenim Američkim Državama. Teme će upravo biti odabir institucije visokog obrazovanja, traženje financijske pomoći za studij te pripreme potrebne dokumentacije. Poseban naglasak bit će na testu TOEFL, koji je jedan od uvjeta za upis na studij u SAD-u.
Putem ovog linka se možete prijaviti za sudjelovanje na savjetovanju, a valja naglasiti da je broj mjesta ograničen.
Usput spomenimo da su na web stranicama EducationUSA možete pronaći niz korisnih informacija pa i korake koje trebate poduzeti da biste se prijavili za studij, mogućnosti stipendiranja i slično.
Institucija koja također niz korisnih informacija o community collegeima, kojih smo se dosta doticali u ovom tekstu je American Association of Community Colleges (AACC). Kako se prijaviti za programe u trajanju od dva tjedna do dvije godine, načelno je pojašnjeno na stranicama AACC-a, a tamo se nalazi i mapa svih dostupnih koledža, za koje možete aplicirati diljem SAD-a. Inače, prosječna cijena studija na community collegeima je 3.660 dolara, dok je na američkim sveučilišnim studijima 10.230, tako da su očigledni razlozi iz kojih vas naglašeno upućujemo na njih.
Informacije o studiranju u SAD-u, s naglaskom na programe razmjene, možete prikupiti putem stranica Bureau of Educational and Cultural Affairs (ECA), koji se bavi međusobnim razumijevanjem Amerikanaca s ljudima iz ostatka svijeta pa onda tu misiju ostvaruje programima učeničke i studentske razmjene.
