Od preklopnih mobitela do superračunala: Prate li programi IT studija tehnološki napredak?
Zanimalo me uspijevaju li studiji iz područja IT-ja pratiti munjeviti tehnološki napredak, stoga sam razgovarala s Juricom Đurićem, nastavnikom na VSITE-u koje je prvo privatno visoko učilište računarstva u Hrvatskoj. Oni imaju ponešto drugačiji studijski program, a u nastavi koriste tehnologiju koja je u vrijeme njihovog osnutka bila nezamisliva.
Tehnologija se razvija brzinom svjetlosti, a mogu li ju IT studiji pratiti? Razovarala sam s nastavnikom VSITE-a kako bih doznala | Foto: srednja.hr
Nedavno sam se prepustila valu Y2K nostalgije koji hara glazbenim i modnim svijetom. Maštajući o ‘dobrim, starim vremenima’ kada je život bio jednostavan jer sam, budimo iskreni, bila dijete, naišla sam na članak napisan 2005. godine koji me poprilično zabavio. Tekst objavljen na stranici ABC News predviđao je koje će tehnologije postati ‘hit’ iduće, 2006. godine. Što je bila najsuvremenija tehnologija koja je harala svijetom prije petnaestak godina, pitate se?
Wifi je najavljen kao iduća revolucija koja će smijeniti spajanje na Internet putem žice. Proizvođači mobitela su se natjecali u tome tko će prvi proizvesti uređaj koji će moći prikazivati video, a koncept ‘mobizode’, epizode TV serije prikazivane na mobitelu, ušao je na velika vrata. Kroz njih je vrlo brzo i izašao jer se usporedno s njim razvijao YouTube. Blogovi su stvar prošlosti, najavio je članak – vlogovi su budućnost. Sjećate se kako je bilo prije nego što smo imali ozbiljne YouTube kreatore? Ni ja.
Ovako je izgledala naslovna stranica YouTube-a u siječnju 2006. godine | Foto: screenshot, Wayback Machine
Čitajući o oduševljenju ‘sustavima kućnog kina koji će povezati TV, DVD i CD playere’ i ideji besplatnih poziva preko Interneta koji su ljudima golicali maštu, nisam se mogla ne zapitati kako je bilo studirati u to vrijeme, a posebno, kako je bilo studirati računarstvo, web dizajn ili bilo što vezano uz IT. Tehnologija se razvija brzinom svjetlosti, a paralelno su nastajali i studiji koji su poučavali o njoj. Da bi pratili ove promjene, morali su biti iznimno agilni jer je riječ o sektoru čiji stručnjaci ne mogu dopustiti da ih vrijeme pregazi.
Uveli personalizirani studij kako bi ostali u korak s promjenama
No visokim učilištima, ako žele zadržati visoku razinu kvalitete nastave, nije lako pratiti tržišne promjene. Da bih doznala kako se u tome snalaze, javila sam se prvom privatnom učilištu računarstva u Hrvatskoj koje je osnovano baš tada, 2006. godine. Riječ je o VSITE-u, Visokoj školi za informacijske tehnologije iz Zagreba.
VSITE je osnovan prije 15 godina, a prvo je privatno visoko učilište računarstva u Hrvatskoj | Foto: VSITE
Fakulteti u području IT-ja moraju gledati puno dalje u budućnost. U VSITE-u su bili svjesni da se tehnologija brzo razvija, potrebe IT sektora mijenjaju iz dana u dan te da će njihovi studenti raditi s tehnologijom koja je tada još bila u povojima. Zbog toga su uveli drugačiji način studiranja. Jurica Đurić, predavač na VSITE-u, ispričao mi je o njihovim počecima.
– Prije više od 15 godina se rodila ideja da se formira studij program koji će ponuditi znanja i naučiti svoje polaznike kako se pripremiti za novu, digitalnu eru. Ove godine u listopadu obilježavamo 15 godina od upisa naših prvih studenata, a trenutno aktivno studira njih preko 550, rekao je Đurić.
Kako bi osigurali da njihovi studenti ostanu u korak s tehnologijom, stvorili su studij koji studenti mogu personalizirati. Prva godina njihovog preddiplomskog stručnog studija Informacijskih tehnologija je zajednička svima, a nakon toga biraju jedan od četiri stručna studijska programa: Programiranje, Računalni sustavi i mreže, Baze podataka i web dizajn te Informacijski sustavi.
Od druge godine studenti imaju samo dva obvezna predmeta sa smjera, a sve ostale biraju sami. Mogu odabrati i one s drugih smjerova, ovisno o svojim interesima i željama. Jedna od vrijednosti VSITE-a je široko formalno obrazovanje studenata, objasnio mi je Đurić.
Jurica Đurić, nastavnik VSITE-a | Foto: VSITE
Studenti VSITE-a surađuju s tvrtkama
Njihovi studenti seminarima, završnim i diplomskim radovima rješavaju konkretne probleme u suradnji s lokalnim IT tvrtkama. Primjerice, uz pomoć mentora su izradili mobilnu aplikaciju za praćenje solarnog sustava napajanja od čega korist imaju stanovnici ruralnih područja bez niskonaponske mreže. Drugi projekt nastao u okviru diplomskog rada rezultirao je izradom web aplikacije koja je pomogla digitalizaciji Centra za odgoj i obrazovanje osoba s oštećenjem vida ‘Vinko Bek’.
Osim toga, na VSITE-u radi preko 90 predavača s bogatim iskustvom u struci, a predavanja su koncipirana tako da se radi u manjim grupama. Njihovim studentima puno znači individualni pristup nastavnika, doznala sam od Đurića. Nastavnici prate razvoj tehnologije, pa iako je današnja miljama daleko od one prije petnaest godina, a ne mogu sve promjene uvrštavati u službeni kurikulum, organiziraju puno neformalnih radionica za svoje studente.
– Neke od tema radionica koje su održane bile su Arduino, Rapsberry Pi, Linux, Digitalna elektronika, Mikrokontroleri I i II, Izrada računalnih igara, Cloud Computing, Photoshop, Illustrator, After Effects, Zaštita intelektualnog vlasništva u ICT sektoru, 3D printanje, Duboko učenje – osnovni alat umjetne inteligencije, pojasnio je Đurić.
3D printer VSITE-a | Foto: VSITE
Simulacije umjesto vježbi, alat protiv varanja i superračunala
Studenti VSITE-a tokom studiranja imaju priliku raditi na suvremenoj tehnologiji, istaknuo je moj sugovornik. Za početak, svi dobivaju na korištenje prijenosno računalo, svu potrebnu literaturu za praćenje nastave i odrađivanje laboratorijskih vježbi. U vrijeme pandemije, kada nastavu nisu mogli održavati uživo, iz nekih su kolegija koristili simulatore, doznala sam od nastavnika Đurića.
– Tu su VSITE-ovi nastavnici još jednom pokazali kako su vrlo inovativni i kako se vrlo brzo mogu prilagoditi novim izazovima. Tokom relativno kratkog vremena, razvili su nekoliko alata kojima su poboljšali kvalitetu nastave što su potvrdili i na međunarodnoj izložbi inovacija gdje su dobili medalje. Vrlo smo ponosni na simulatore za održavanje vježbi iz kolegija Osnove elektrotehnike i Osnova elektronike, uz pomoću kojih su studenti mogli raditi na gotovo identičan način kao da su u prostorijama fakulteta, ispričao mi je Đurić.
Nedavno smo pisali i o alatu Cheatless koji služi za sprječavanje varanja na pismenim i usmenim ispitima koji su se održavali na daljinu kojeg je razvio upravo moj sugovornik. Objasnio mi je da je riječ o alatu koji koristi umjetnu inteligenciju kako bi spriječio varanje na ispitima, a rezultati takvih ispita bili su vrlo slični onima provedenim uživo. Osim toga, u sklopu projekta umjetne inteligencije u Hrvatskoj u kojem su partner, nabavili su i superračunalo Nvidia DGX1 koji studenti koriste u nastavi. Pomoću njega treniraju svoje sustave u sklopu kolegija vezanih za umjetnu inteligenciju.
Ne mogu sve inovacije odmah ući u službeni kurikulum, no zato VSITE organizira puno neformalnih radionica za studente | Foto: VSITE
‘Digitalne tehnologije su često zarazne’
Tehnologija s kojom današnji studenti VSITE-a rade nije bila niti naslućivana prije 15 godina kada se Visoka škola osnivala. No VSITE je primjer toga kako visoka učilišta mogu i trebaju pratiti tehnološki napredak. Đurić je istaknuo kako njihovi nastavnici svoj posao rade jer vole prenositi znanje, ali i širiti istraživačke sklonosti u području digitalnih tehnologija koje su često zarazne.
– Mi istinski vjerujemo da je moguće pokrenuti svijet dijeljenjem pravih vrijednosti. Naši nastavnici su uspješni poduzetnici i vrhunski stručnjaci u svom području. Većina studenata tokom studiranja na VSITE-u nađe posao u struci, dok oni koji su već prije radili u struci, nakon završetka studija dolaze na veće pozicije unutar tvrtki ili otvaraju svoje tvrtke. To je pokazatelj kako su tokom studija prikupili jako puno znanja kojeg mogu odmah primijeniti u praksi, zaključio je Đurić.
Tehnologija zaista može biti zarazna, u što sam se uvjerila još na početku priče. U petnaest godina smo od dial-up modema i sporog žičnog Interneta dospjeli do 5G tehnologije i optičkih kablova. Od starih, glomaznih stolnih računala napredovali smo do superračunala koje pokreće umjetna inteligencija. Svi koji su studirali IT tada, prije petnaest godina, na svoj su način doprinijeli razvoju tehnologije koju imamo danas. Što je sve moguće u idućih petnaest? Odgovor će nam sigurno dati iduća generacija IT stručnjaka.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Visoke škole za informacijske tehnologije
