Odlukom suda Grčević ne može biti privremeni dekan Hrvatskih studija: Sve odluke mogle bi mu biti poništene
U svibnju je Senat Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog rektora Lakušića za dekana Hrvatskog studija imenovao Marija Grčevića. No, Trgovački sud u Zagrebu odbio je upisati Grčevića kao pravnog zastupnika te institucije jer prema Zakonu o visokom obrazovanju dekana može odabrati jedino fakultetsko vijeće, a ne sveučilišni Senat. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja doznali smo da su o slučaju tražili očitovanje Senata koje nisu nikada dobili i da je moguć scenarij u kojem će sve odluke Grčevića od svibnja do sada biti poništene.
Rektor Stjepan Lakušić (lijevo) i Mario Grčević (desno) | foto: HRT, srednja.hr, obrada: srednja.hr
Mario Grčević ne može biti pravni zastupnik, odnosno privremeni dekan Hrvatskih studija jer ga za tu poziciju nije odabralo fakultetsko vijeće, već Senat Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog rektora Stjepana Lakušića. Zaključak je to odluke Trgovačkog suda u Zagrebu u kojoj stoji da Grčević neće biti upisan kao zastupnik te institucije, doznao je nedavno Telegram.
Statut Sveučilišta u Zagrebu, izgleda, nije usklađen sa Zakonom o visokom obrazovanju
U odluci u čijem je posjedu Telegram stoji da Grčević neće biti upisan u sudski registar kao pravni zastupnik Hrvatskih studija jer ga privremenim dekanom nije mogao imenovati Senat Sveučilišta u Zagrebu. Naime, u novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti stoji da dekana bira fakultetsko vijeće te se ne daje mogućnost da privremenog dekana bira Senat Sveučilišta.
No, u novom Statutu Sveučilišta u Zagrebu koji je na snazi od ožujka ove godine stoji da ako vijeće sastavnice u propisanom roku ne imenuje obnašatelja dužnosti dekana, imenovat će ga Senat na rektorov prijedlog. To u odluci piše i Trgovački sud u Zagrebu koji tvrdi da Statut Sveučilišta mora biti usklađen sa Zakonom, što izgledno trenutno nije. U sudskom registru kao zastupnik Hrvatskih studija i dalje je Stjepan Ćosić. Naime, krajem 2022. na Hrvatskim studijima za pretendenticu za dekanicu izabrana je kontroverzna profesorica Vlatka Vukelić. No, točka o potvrdi njezinog izbora nikada nije došla na sjednicu Senata zagrebačkog sveučilišta.
Onda je na Hrvatskim studijima istekao mandat privremenom dekanu Ćosiću pa se ponovno birao privremeni čelnik te institucije. Grčević, bivši pročelnik Hrvatskih studija i bliski suradnik bivšeg rektora Damira Borasa i prorektora Ante Čovića, koji je sudjelovao u tim izborima i izgubio, žalio se upravo rektoru da je proces bio pun nepravilnosti. Rektor Stjepan Lakušić je žalbu poslao Odboru za statutarna pitanja pa je taj odbor dao Grčeviću za pravo i srušio privremene izbore na temelju mišljenja Odbora za statutarna pitanja.
Ako odluka suda postane pravomoćna, sve odluke Grčevića mogle bi biti poništene
Tako je Senat Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog rektora Lakušića u svibnju za privremenog dekana imenovao Grčevića, u skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, ali očito protivno Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja za srednja.hr rekli su da su upoznati s nepravomoćnim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu na koju se još mogu žaliti Hrvatski studiji. Kazali su nam da je Ministarstvo odmah u svibnju zatražilo dodatno obrazloženje s navođenjem pravnog uporišta na temelju kojega je odluku o imenovanju privremenog rektora donio Senat bez prethodne odluke Fakultetskog vijeća. Obrazloženje Ministarstvo još uvijek nije zaprimilo.
– U odnosu na odluke koje su donesene na Fakultetu hrvatskih studija otkako je imenovan vršiteljem dužnosti Grčević, ne možemo u ovom trenutku presumirati koji pravni učinak bi te odluke imale u slučaju da se formalno utvrdi da Grčević nije zakonito imenovan vršiteljem dužnosti. Pravna logika nalaže da bi te odluke bile ništetne obzirom ih je potpisala neovlaštena osoba, no u tom slučaju se moraju uzimati u obzir svrha i posljedice poništenja svake pojedinačne odluke, naveli su iz Ministarstva.
Ministarstvo nam je pojasnilo i da su još 28. travnja zaprimili zahtjev za davanjem mišljenja vezanim uz točan datum pokretanja postupka izbora obnašatelja dužnosti dekana na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Mišljenje su dostavili 2. svibnja.
– U istome je dano tumačenje kako je propisano da je dekan javnog fakulteta čelnik fakulteta te predstavlja i zastupa fakultet, odnosno umjetničku akademiju te odgovara za zakonitost rada fakulteta odnosno umjetničke akademije, odnosno da dekan ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove. Odredbama članka 21. stavka 8. Zakona propisano je da, u slučaju ako dekan javnog fakulteta nije izabran u postupku izbora ili ako dekanu prestane mandat, odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora dekana fakultetsko vijeće imenuje vršitelja dužnosti dekana najdulje do godinu dana, u skladu sa statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije, pojasnili su nam iz Ministarstva.
‘Rektori javnih sveučilišta svojim postupcima trebaju pružati uzor svim drugim čelnicima sastavnica pojedinog sveučilišta’
U mišljenju, nastavili su iz Ministarstva, naglasili su da je izbor vršitelja dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija kao javnog fakulteta potrebno provesti do 23. svibnja jer je to posljednji dan isteka mandata od najdulje godinu dana prijašnjeg privremenog dekana. Ako do 1. lipnja dekan ne bi bio izabran, nastavili su iz Ministarstva, odnosno ako izbor dekana ne završi četiri mjeseca prije isteka akademske godine, potrebno je pokrenuti i dovršiti novi postupak izbora dekana. I to u roku od najdulje godinu dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti dekana javnog fakulteta. Naglasili su da Zakon jasno propisuje ovlasti Senata i postupak imenovanja dekana ili vršitelja dužnosti dekana.
– Prvenstveno treba istaknuti da ovo Ministarstvo nastupa sa stajališta povjerenja u odgovorno upravljanje javnim institucijama odnosno javnim visokim učilištima od strane njihovih čelnika, osobito rektora javnih sveučilišta koji svojim postupcima trebaju pružati uzor svim drugim čelnicima sastavnica pojedinog sveučilišta. Ovo je izrazito bitno u kontekstu odredbe članka 13. stavka 1. Zakona temeljem kojeg rektor odgovara za zakonitost rada sveučilišta, a što podrazumijeva i donošenje odluka koje su temeljene na zakonima i propisima, naveli su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva su podsjetili i da je Zakonom o visokom obrazovanju predviđen upravni nadzor nad zakonitošću rada visokog učilišta, a koje provodi Ministarstvo. U slučaju nalaza koji upućuju na određene nepravilnost i nezakonitosti, iz Ministarstva su naveli da se prvenstveno nalaže visokom učilištu ispravljanje, odnosno uklanjanje takvih nepravilnosti i zakonitosti. U slučaju da se iste ne isprave odnosno ne uklone, visoko učilište se izlaže prekršajnom progonu i propisanoj kazni od 39.810,00 EUR-a.
Stari Zakon omogućavao je rektoru da imenuje dekana neke sastavnice
Inače, ovo nije prvi put da neki rektor postavlja privremenog dekana sastavnice. Prema starom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju takvo što bilo je moguće. U starom Zakonu koji je na snazi bio do 2022. godine pisalo je da rektor sveučilišta zbog nepoštivanja zakona, drugih propisa ili statuta može suspendirati dekana ili drugog čelnika sastavnice i postaviti vršitelja dužnosti s odgovarajućom kvalifikacijom. Tu je odluku trebao potvrditi Senat natpolovičnom većinom. Tako je bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras u srpnju 2020. godine, primjerice, suspendirao dekanicu Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vesnu Vlahović Štetić, a za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog imenovao je Miljenka Šimpragu.
Podsjetimo, na Hrvatskim studijima početkom listopada krenuo je postupak reakreditacije, što su nam potvrdili iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Hrvatski studiji trebali su u postupak reakreditacije još 2022. godine. No, tadašnji privremeni dekan Ćosić u srpnju 2021. godine zatražio je od AZVO-a odgodu reakreditacije. Hrvatski studiji tada su, tvrdio je Ćosić, tek izašli iz prethodnog vrednovanja, a još uvijek su u postupku reakreditacije bili njihovi doktorski studiji.
Taj im je zahtjev AZVO odobrio i odredio da će reakreditacija biti u listopadu ove godine. No, privremeni dekan Hrvatskih studija Grčević ponovno je tražio odgodu ocjenjivanja. AZVO-u je dostavio dopis u kojem je kao razlog za odgodu naveo da je visoko učilište u postupku donošenja internih pravnih akata. Odbijenicu za novo odgađanje izglasao je Akreditacijski savjet, a smatrali su kako ono što je naveo Fakultet hrvatskih studija ne predstavlja opravdani razlog za odgodu postupka.
GRČEVIĆ JE TRI PUTA BIO NA ČELU HRVATSKIH STUDIJA BEZ POTVRDE FAKULTETSKIH KOLEGA
Mario Grčević tri je puta došao na čelo Hrvatskih studija bez potvrde svojih fakultetskih kolega. Kao što smo pisali, ni 2016. ni 2017. ni 2023. godine Grčevića na Hrvatskim studijima nisu izabrali da bude njihov čelnik. U 2016. godini za voditeljsku poziciju predložio ga je bivši rektor Damir Boras, iako na fakultetu nije dobio najveći broj glasova kolega. U 2017., kada su Hrvatski studiji postali sveučilišni odjel, Grčevića kao pročelnika imenovao je Senat na prijedlog Borasa. Treći put u 2023. godini odabrao ga je sveučilišni Senat na prijedlog rektora Lakušića, i to sve izgleda protivno Zakonu o visokom obrazovanju.
Pogledajte naš video o aferama koje u posljednje vrijeme potresaju akademsku zajednicu:
