Odmak od suhoparne teorije: Evo zašto je studentima važno naučeno primjenjivati u praksi
Društveno korisno učenje mladima je važno i zanimljivo jer se tako upoznaju s organizacijama civilnog društva, a teorijsko znanje s fakulteta primjenjuju u praksi, glavni je zaključak panela održanog na Fakultetu političkih znanosti. U suradnji s GONG-om ondašnji su studenti, u sklopu triju kolegija, mogli provoditi radionice sa srednjoškolcima, okušati se u istraživačkom novinarstvu ili analizirati rad tijela javne vlasti. Kako se sudionicima svidjelo ono što im je donio projekt društveno korisnog učenja, pitali smo upravo njih.
Foto: Iva Habek| srednja.hr
– Mladi su tijekom studiranja dosta zauzeti pa svi sadržaji bolje sjedaju ako korespondiraju s nastavom i kad im ondje netko kaže: ovo o čemu sada govorimo, stvarno postoji u stvarnosti. Važno im je pokazati da ono što uče nisu samo činjenice nego konkretne politike, pojave i teme koje treba istražiti, tvrdi Dražen Hoffmann iz GONG-a.
U tom kontekstu, neizmjerno je važno studentima dati priliku da stečeno teorijsko znanje primjene u praksi te da time, u konačnici, doprinose društvenoj zajednici, ističe Hoffman.
Stoga je Fakultet političkih znanosti u suradnji s GONG-om proveo program društveno korisnog učenja. U sklopu seminarske nastave na trima kolegijima, studenti su stečene kompetencije ‘brusili’ na konkretnim primjerima i problemima.
Završna konferencija projekta Aktivni studenti – korisni građani – pravednije društvo, pod kojim su se aktivnosti provodile, pokazala je koliko su takva iskustva studentima vrijedna. Ponajviše u trenutku kad prakse u sklopu redovne nastave i dalje – manjka.
Kolegij Istraživačkog novinarstva je potreban
– Iskustva su odlična, i što se tiče nas na Faktografu, i što se tiče studenata kojima se pružila prilika da nešto rade za neki medij, kaže nam Sanja Despot s fact checking platforme Faktograf.
Kao dio kolegija Istraživačko novinarstvo, dvadesetak studenata moglo je birati hoće li sudjelovati u grupnom radu i raditi na nekoj temi ili će samostalno dolaziti u redakciju i provjeravati činjenice.
Pritom je u svakoj grupi, govori Despot, postojao netko tko se još nije okušao u novinarstvu pa su, u sklopu društveno korisnog učenja, ti studenti učili od iskusnijih kolega i ondašnjih mentora.
– Jedan od uspješnijih radova je onaj o kampusu Borongaj, a posebno nam se svidjelo što su proizveli konkretne priče koje su vrijedne, dodaje Despot i ističe da se pokazalo da je kolegij Istraživačkog novinarstva itekako potreban.
‘Znali su više nego što smo mislili’
Studenti kolegija Politička socijalizacija i političko obrazovanje su pak osmislili i proveli radionice političke i medijske pismenosti za srednjoškolce. Kako je to izgledalo, upitali smo studenticu Nikolinu Blažanović koja je bila uključena u tu aktivnost.
– Prenosili smo učenicima teme koje su izuzetno bitne: politička i medijska pismenost, mladi, demokracija, Europska unija… To su teme o kojima se u školi ne govori dovoljno ili ne na adekvantan način, kaže Nikolina i objašnjava da su, kad je riječ primjerice o temi medijske pismenosti, radili na konkretnim primjerima stereotipa u Simpsonima.
– Dali smo im i stereotipne naslove koje su učenici morali okrenuti na nestereotipne. I to je bilo super, zanimljivo meni, ali i njima. I radionice iz drugih područja su sjajno prošle, učenici su o političkoj pismenosti i procesu izbora znali više no što smo mislili, no bolje je krenuti od osnova pa ih utvrditi, ističe ova studentica.
Analizirali javne politike
Svoj dio u društveno korisnom učenju na FPZG-u imala je i Zelena akcija. Upravo su oni bili nositelji projekta koji se provodio u sklopu predmeta Javne politike. Kako nam govori Enes Ćerimagić iz Zelene akcije, država ima slabe kapacitete za analizu javnih politika pa su sa studentima odlučili biti akteri koji će to analizirati.
– Uključili smo razne udruge za zaštitu okoliša, upoznali smo studente s pravnim i normativnim okvirom, a oni su napravili intervjue s važnim dionicima pa potom analizu iz koje ćemo izvući neke preporuke te ih, nadamo se, predstaviti u suradnji s Odborom Hrvatskog sabora za zaštitu okoliša, objašnjava Ćerimagić.
Kako smo se uvjerili iz prve ruke, studentima praktična iskustva koje im je donio ovaj projekt predstavljaju odmak od suhoparne teorije te im višestruko koriste.
– Ne postoji otpor protiv društveno korisnog učenja, ali su nedovoljno jake snage koje to ‘guraju’. Zato će se trebati slomiti institucionalne i birokratske zapreke kako bi se ono realiziralo u još većoj mjeri, zaključio je panel Berto Šalaj, profesor s Fakulteta političkih znanosti.
