Oko 70 posto znanstvenika kaže da se na radove potpisuju autori koji nisu dali doprinos
Istraživači i znanstvenici se često potpisuju na znanstvene radove i projekte, premda svojim radom ne doprinose dovoljno. Kaže to čak 70 posto europskih istraživača u velikoj studiji koju su, s kolegama, izradili istraživači splitskog Medicinskog fakulteta Ana Marušić, Rea Roje i Ivan Buljan, a o njoj je ovih dana pisao i ugledni časopis Nature.
Ilustracija: Unsplash
Ugledni časopis Nature pisao je o rezultatima velike studije o neprimjerenoj praksu u istraživanju i znanosti. To je istraživanje objavljeno u preprint izdanju, a posebno je, osim po podacima, i po tome što su u njemu s kolegama sudjelovali nastavnici i istraživači Medicinskog fakulteta u Splitu – Ana Marušić, Rea Roje i Ivan Buljan.
Potpisuju se autori koji nisu dali doprinos
Istraživači se često potpisuju na znanstvene radove i projekte, premda svojim radom ne doprinose dovoljno. Kaže to čak 70 posto europskih istraživača u Europi. Anketa koja je iznjedrila zaista zabrinjavajuće rezultate provedena je među okvirno 47 tisuća istraživača i nastavnika u Europi i SAD-u. Glavni je fokus ankete bio ispitati njihova iskustva i mišljenja o osam različitih upitnih istraživačkih praksi.
Neke od njih odnose se na neadekvatne recenzije, namjerno prešućivanje kontradiktornih saznanja, manjak supervizije nad mlađim istraživačima pa čak i provođenje istraživanja bez odobrenja etičkog povjerenstva.
Na koncu, ono što je najviše istraživača iskusilo u svojoj karijeri u akademiji jest neprimjereno navođenje autora. Konkretno, više od dvije trećine ispitanika našlo se u situaciji da su na rukopise radova potpisani autori koji nisu baš doprinijeli stvaranju tog rada ili istraživačkom projektu uopće.
To je znatno prisutnije u Europi
Ta je praksa, ako gledamo postotke, znatno prisutnija u Europi gdje 69 posto ispitanika kaže da se susrelo s tom praksom, dok u SAD-u to tvrdi 55 posto ispitanika. Upitna istraživačka praksa koju su često susretali istraživači odnosi se na nedovoljno kvalitetne recenzije i nepostojanje nadzora nad mlađim kolegama u sustavu.
Oko polovina ispitanih istraživača, bilo europskih ili američkih, susretalo se s tim negativnim pojavama u svojoj karijeri. Odgovori su prikupljeni ne samo od velikog broja ispitanika, već su istraživači koji su sudjelovali u anketi dolazili iz široke lepeze znanstvenih područja, uključujući prirodne znanosti, društvene znanosti i humanistiku.
Uzorak je ponderiran kako bi adekvatno reprezentirao demografske skupine istraživača koji su pisali radove indeksirane u bazi Web of Science. Ova je anketa dio četverogodišnjeg standarda unutar projekta o istraživačkom integritetu koji financira Europska komisija. Ideja je iznaći alat koji će biti jednostavno koristiti, a omogućit će investitorima u znanstvena istraživanja, pa i znanstvenim institucijama, u promoviranju istraživačkog integriteta.
Raste zabrinutost oko potpisivanja
Naglasimo, pak, da u ovoj studiji istraživače iz Europe i SAD-u koji su u njoj sudjelovali nisu pitali kako se oni osjećaju oko upitnih istraživačkih praksi. Tako, primjerice, ne znamo smatraju li da su neki autori, koji nisu doprinijeli radu, potpisani za nagradu ili iz usluge.
Međutim, kako podcrtava Nature, posljednjih godina raste zabrinutost u akademiji zbog pojave ovog fenomena. U prosincu 2022. godine više od 500 istraživača, većinom iz Australije, kazali su da su na njih utjecale upitne istraživačke prakse poput ovih koje spominjemo u tekstu. To je, konkretno, kazalo njih 47 posto, u odnosu na 38 posto ispitanika u istraživanju koje je napravljeno tri godine ranije.
