One su najbolje studentice svog sveučilišta: Otkrile su što im je najteže i što ih motivira

Lara, Barbara, Veronika, Željka, Katarina i Nina najbolje su studentice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Upisali su različite fakultete, ali tijekom studiranja se svaka od njih istaknula na svoj način. Ispričale su nam više o svojim uspjesima, podijelile svoje dojmove sa studija i otkrile najteže kolegije. Doznali smo i koliko je Pula poželjan studentski grad.

Evo što najbolje studentice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli kažu o studiranju tamo | Foto: srednja.hr

Nedavno smo posjetili Pulu gdje smo upoznali dekane svih fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile, ali naš posjet nije mogao proći bez razgovora i sa studentima. Kako bismo doznali kako je studirati u Puli, potražili smo najuspješnije studente tog sveučilišta.

Jedna od njih bila je Lara Ljubenović, studentica koja završava petu godinu na Fakultetu ekonomije i turizma, smjer Marketing. U Pulu je na studij došla iz rodne Fažane. Njena priča o upisu studija ona je s kojom se mnogi, vjerujemo, mogu poistovjetiti – nije znala što točno želi, ali bila je sigurna da to mora biti kreativno.

– Mene, iskreno, ništa nije zanimalo tijekom srednje škole. Jedino gdje sam se vidjela je bila neka kreativa. Kad sam saznala da u Puli postoji smjer Marketinga na studiju Poslovne ekonomije, rekla sam: zašto ne? Kad sam upisala, skužila sam da je to skroz nešto za mene i mogu se pohvaliti izvrsnim ocjenama. Ovu godinu prošla sam s 5.0, rekla je Lara.

Faks nije samo polaganje ispita

Ocjene nisu jedini pokazatelj da smo upisali najbolji studij za sebe. Studenti koji se uključe u život faksa, sudjeluju ne samo na predavanjima, već i izvannastavnim aktivnostima, a neke od njih i sami organiziraju, mogu znati da su na pravom mjestu. Upravo to je i Larino iskustvo, a je u tome poticao ne samo nju, već i ostale studente.

– Imali smo jako puno projekata, to mi se najviše svidjelo. Ne samo u sklopu nastave, nego i izvan. Prošle godine se moj tim prijavio na Digitalni inovacijski inkubator gdje smo osvojili drugo mjesto. Zatim smo organizirali dva panela na temu umjetne inteligencije, to je bilo jako popraćeno. Sve smo napravili sami, bili smo bačeni u vatru. Nama profesori daju takve mogućnost, ako nam se neki dio gradiva jako svidi. Nije samo da radimo teorijske stvar, nego se možemo uključiti, objasnila je studentica.

Lara Ljubenović, studentica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli | Foto: srednja.hr

Uz to, Lari se jako sviđa područje online oglašavanja i društvenih mreža. Njeni profesori su to prepoznali pa je dobila priliku voditi društvene mreže faksa.

– Ljudi znaju reći da se na fakultetu uči samo teorija. Kažu: ‘Samo da riješim ispite, kasnije ću nešto zapravo naučiti’. Moje iskustvo na ovom faksu nije takvo. U ovih pet godina sam stekla jako, jako puno prakse, istaknula je Lara.

Studij u Puli bio je njen prvi izbor, dodala je, jer je čula iskustva drugih studenata koja su joj se svidjela. Privukao ju je način na koji se tu izvodi nastava, koji bi u većim gradovima bio nemoguć.

– Čula sam od drugih da se radi u malim grupama i to mi se najviše svidjelo. S profesorima smo na skroz prijateljskoj razini, mogu im se obratiti mailom, Whatsappom ili kako god, i oni su uvijek tu. Ne samo što se tiče nastave, nego i ako me zanima nešto dodatno. Uvijek su nas poticali, slali nam dodatne edukacije, navela je studentica.

Pitaju li poslodavci za ocjene?

Za razliku od Lare koja je odrasla u Istri, Barbara Grgić, njena kolegica sa studija, do Pule je morala itekako ‘potegnuti’. Barbara je rodom iz Čitluka, iz susjedne nam Bosne i Hercegovine.

Kao učenici joj se najviše svidio predmet Marketing, stoga je kad je došlo vrijeme za upis faksa istraživala sva Sveučilišta koja su nudile taj studij. Iako su svi očekivali da će ići u Zagreb, jer njeni vršnjaci preferiraju taj grad, ali Barbari je Pula posebno zapela za oko.

– Čitala sam o Marketingu u Puli i kad sam pogledala predmete, što se sve uči i koje znanje na kraju imamo, to mi je privuklo pozornost. Kad sam vidjela da u programu ima Marketing od prve godine, to me najviše privuklo. Tako sam odlučila upisati studij ovdje i zasad sam zadovoljna, nisam se pokajala, ispričala nam je Barbara koja će uskoro započeti s trećom godinom studija.

Barbara Grgić, studentica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli | Foto: srednja.hr

Biti izvrsna studentica na Fakultetu ekonomije i turizma, smatra Barbara, nije teško ako se trudiš i stalo ti je do studiranja. Ocjene joj ni malo nisu važne. Bitno je da stekneš znanje i diplomu te da poslije znaš raditi svoj posao, objasnila nam je, jer nitko te neće pitati koliku si ocjenu imao iz pojedinog predmeta.

– Na faksu imamo dosta terenskih nastava i gostujućih predavanja. Mislim da nas to najviše motivira i iz toga najviše naučimo, iz osobnih iskustava ljudi koji rade na mjestima gdje ćemo i mi možda u budućnosti zaposliti ili koji su razvili svoj biznis, rekla je Barbara.

Lari su, s druge strane, dobre ocjene važne. Perfekcionist je, objasnila nam je, koji voli poći ispite na prvom roku.

– Mislim da je dosta poslodavaca u zadnje vrijeme čak i pita za ocjene na faksu. To prije nije bio slučaj, ali sada je dosta velika konkurencija, navela je Lara.

Gimnazijalka se odlično snašla na Sestrinstvu

Da je od ocjena puno važnija praksa, smatra naša iduća sugovornica, Veronika Šverko. Studentica je Sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Puli i tu se posebno istaknula na praksi. U Pulu je na studij došla iz rodnog Umaga gdje je završila gimnaziju. Budući da u školi nije imala medicinskih predmeta ni vježbi, na studiju je krenula iz nule.

– Nisam znala ništa što se tiče medicine, ali na praksi nas uče baš sve što će nam trebati. Stječemo sve kompetencije koje će medicinska sestra prvostupnica trebati jednog dana. Mentori koji dobijemo uglavnom nam sve pokažu i guraju nas da idemo naprijed, probamo nešto novo, objasnila je važnost prakse Veronika.

Veronika Šverko, studentica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli | Foto: srednja.hr

Željela je upisati studij koji će je ispunjavati i na kojem će moći raditi s ljudima. Za nju je to savršen svoj humanističkih znanosti i medicine. Čula je da se u Puli izgradio novi studentski dom i kampus, ali i da je bolnica blizu faksu, pa je odlučila upisati faks baš tamo.

Učenje joj ne pada teško, dodala je, unatoč tome što je kao gimnazijalka bila potpuna početnica. Dobiju sve potrebne materijale, a na spremanje ispita troši od nekoliko tjedana do mjesec ili dva, ako je riječ o težem kolegiju.

Na pitanje oko toga koji joj je kolegij dosad bi najteži, bez razmišljanja odgovara – Proces zdravstvene njege.

– To je predmet s 12 ECTS-a i na njemu počiva cijela struka, to je temelj za naš posao. Naučio nas je logičkom razmišljanju i kako gledati na pacijenta, koje će se posljedice dogoditi ovisno o našoj reakciji, objasnila je Veronika.

Izradili online ‘skriptu’ koja je oduševila i profesoricu

Da je zaista riječ o teškom kolegiju potvrdila nam je i Veronikina kolegica s faksa koja je na tom kolegiju demonstratorica. Katarina Vuk iz dolazi Pakraca, gdje je završila Medicinsku školu. Radi kao medicinska sestra na odjelu endokrinilogije i dijabetologije pulske Opće bolnice, a na studiju sjedi u Fakultetskom vijeću i Povjerenstvu za komunikaciju i promidžbu studenata. Trenutno je na diplomskom studiju.

Bila je u organizaciji jedne od prvih virtualnih konferencija o starijim osobama. Uz to, demonstratorica sam na kolegiju Proces zdravstvene njege, ispričala je Katarina. Kad ga je sama polagala, došla na odličnu ideju kako pomoći ne samo sebi, već i drugim studentima.

– Htjela sam malo modernizirati i olakšati učenje. Svojim kolegicama Tatjani, Kristini i Loreni sam došla s idejom da napravimo web stranicu s lekcijama. Istražila sam kako napraviti web stranicu, napravili smo prototip. Kad smo je pokazali voditeljici studija Majstorović, bila je oduševljena. Dobili smo dosta pozitivnog feedbacka od studenata. Stranica je aktivna godinu i pol, ima oko 4.000 pregleda, ispričala je Veronika.

Željka Obad, studentica diplomskog studija Sestrinstva, je dodala da je baš zahvaljujući toj stranici kolegij prošla u roku. Željka je rodom iz Đakova, Medicinsku školu je završila u Zagrebu, a na studij je došla u Pulu.

Željka Obad, studentica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli | Foto: srednja.hr

Od ocjena je važnije iskustvo

Uz to što radi u Općoj bolnici Pula na pedijatriji i predstavnica je studenata svoje godine na faksu. Glas je svih studenata, razgovara s profesorima i asistentima te im pomaže oko dogovora sa studentima.

– Biti predstavnica studenata je jako kompliciran, zahtjevan posao. Zahtjeva da si konstantno dostupan. Kad me zovu, nebitno jel to bio Božić ili Uskrs, moram se javiti. To iziskuje dosta vremena. Stižem, naviknula sam se jer sam već drugu godinu predstavnica. Zahtjevno je, ali volim to, objasnila nam je svoju ulogu Željka.

Ni Željki ni Veroniki dobre ocjene nisu bitne, potvrdile su nam. Puno je važnije da zaista steknu znanja i vještine, jer im to treba u radu.

– Na kraju krajeva, najvažnije je da sama shvatim, jednog dana kad izađem s fakulteta, koliko ću dobro raditi svoj posao. Ocjene mi nisu nikakvo mjerilo, istaknula je Željka.

Složila se i Veronika, dodavši kako se uvijek trudila dati sve od sebe i učiti zbog sebe, a ne zbog ocjena.

Katarina Vuk, studentica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli | Foto: srednja.hr

Djeci želi otkriti ljepotu klasične glazbe

Iako mnogi završe srednju školu ne znajući čime se točno žele baviti, Nina Španjol, naša iduća sugovornica, točno je znala što želi i to od petog razreda osnovne škole. Nina je danas treća godina Glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji.

Završila je osnovnu i srednju glazbenu školu kao klavirist, a kad je došlo vrijeme da upiše faks, odlučila je kako će svoju ljubav prema klasičnoj glazbi dijeliti s drugima kroz poučavanje.

– Klasična glazba danas nije toliko zastupljena, ne zato što nije dobra, nego jer se ne razumije. Želim djeci svih uzrasta, a posebno mlađoj djeci predstaviti klasičnu glazbu, pokazati im da nije to ništa strašno, ništa tako daleko, objasnila je.

Kad je došlo vrijeme da odabere gdje će studirati, nije mogla zamisliti da studira negdje gdje nema mora, a Pula ju je privukla jer smatra da Sveučilište ima jako puno potencijala.

– Sveučilište se širi i nudi jako puno toga. Vidjela sam i blizinu menze, blizinu faksa, blizinu mora, navela je Nina uz smijeh.

Osim što ima izvrsne ocjene, Nina je uključena i u jako puno aktivnosti na Akademiji. U odboru je za kvalitetu Muzičke akademije, a s kolegom je nedavno organizirala i studentsku udrugu Unakorda za studente Muzičke akademije. Izvrsnost na njenom faksu traži jako puno discipline, objasnila nam je.

– Disciplinu je jako teško održati na faksu jer su predavanja cijeli dan. Umjetnički faks je nešto za što se radi svaki dan, to nije – položit ću jedan kolokvij. Znanje se gradi svaki dan i jako je teško zadržati tu razinu, podizati je svaki dan. Motivira me ta disciplina, imam osjećaj da smo slobodniji ako je imamo, istaknula je studentica.

Nina Španjol, studentica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli | Foto: srednja.hr

Kako izgleda prijemni za Muzičku?

Svi koji žele postati studenti Muzičke akademije, osim položene mature, moraju proći i prijemni ispit. Riječ je o specifičnom kriteriju umjetničkih studija koja mnogima može djelovati zastrašujuće. No, Nina nam je otkrila kako prijemni uopće nije nešto čega se trebate bojati.

– Prijemni je trajao dva dana, od 8 ujutro do 13. Ispitivalo se šest ili sedam segmenata. Prijemni zapravo daje mogućnost nekome tko možda i nema završenu srednju glazbenu školu da se ipak bavi glazbom, jer nije uvjet za upis u Muzičku akademiju. Stvar je u tome da je studiranje teže onima koji nemaju dobro predznanje, čak i ako polože prijemni. Imamo jako puno predmeta, teško je ostati ako je prijemni bio malo slabiji, rekla je Nina.

Kad završi studij, želja joj je postati ona učiteljica koja će djeci ostati u lijepom sjećanju. Motivira je želja da otvori mlađim generacijama vrata u svijet umjetnosti i glazbe koja im se možda čini jako daleka.

Zanimalo nas je, naravno, i koju glazbu sluša. Iako je uvriježeno mišljenje da ‘klasičari’ slušaju samo klasičnu glazbu, Nina sluša apsolutno sve, rekla nam je – od Bacha do Beatlesa i Queena.

Kako izgleda studentski život u Puli?

Za studentski životu u Puli, doznali smo, Lara i Barbara imaju samo riječi hvale. Sviđa joj se što je Pula mirniji grad koji opet nudi mogućnosti za izlaske, posebno ljeti. Lara ipak najviše voli što lako može otići u šetnju, na trčanje ili tematski kviz s društvom.

– Ima nekoliko klubova u Puli, ali mislim da se ističemo po tome što je tu sve laganini. Tu je jako jednostavno naći posao, bilo da se radi o sezonskom ili ne, jer tu ima puno poznatih poduzeća. Jako mi je lijepo u Puli, smiruje me ovo mjesto, navela je Lara.

Studentice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli | Foto: srednja.hr

Barbara je dodala da veliku ulogu u razvoju ponude za studente igra i Studentski zbor. Organiziraju dosta aktivnosti, druženja i projekata kroz koje se studenti međusobno upoznaju. Veronika je istaknula još jednu prednost, a to je blizina svega u Puli.

– Kad sam došla u Pulu, iskreno sam mislila da će svega biti manje, ali to nije točno. Domovi imaju velik kapacitet, imamo menze. U domu mi je super, cimerica mi je super, sve mi je blizu, istaknula je Veronika.

S njom se složila i Nina, koja je grad opisala kao vrlo pristupačan. Kulturni život u Puli je u zadnjih par godina sve bogatiji. Ako ste, kao i Nina, ljubitelj umjetnosti, zanimat će vas da kazalište ima širok repertoar, a u Puli se svakog tjedna može poslušati jazz i klasična glazba.

Željka nije tip za izlaske, rekla nam je, više za druženja u studentskom domu, stanovima i na plaži, ali izdvojila je par popularnih studentskih klubova

– Pietas, Cargo i Stella. Sa društvom je često znala odlaziti na odbojku na pijesku ili druge aktivnosti vani, a Pula tu nudi dosta mogućnosti.

Dodala je i kako je prošle godine bilo par koncerata u Areni.

– Mislim da je doživljaj otići tamo na koncert, mislim da to svi moraju probati. Bila sam na koncertu Dine Merlina, to mi je baš bila želja i to je najljepši koncert na kojem sam bila. Nebo, zvijezde, more, Arena, to je predivno, ispričala je Željka.

– Preko zime je, ne bih rekla tmurno, ali fali živosti, iako je ove zimske sezone bilo dosta opcija, recimo Advent, bili su koncerti, ali preko ljeta je baš uživancija. Grad je pun ljudi, imaš beach barove, more, plažu, lokacija za jednodnevne izlete, koncerte, festivale, dodala je Veronika za kraj.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Više o mogućnostima studiranja u Puli pročitajte na web stranici Sveučilišta.