Osječki rektor najavio otvaranje popularnog studija, o koeficijentima kaže: ‘Baza je zadovoljna plaćom’
Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Vlado Guberac u razgovoru za srednja.hr najavio je otvaranje studija logopedije u Osijeku i to već vjerojatno od listopada 2025. godine. Kazao je da su programski ugovori dobar način financiranja, ali da će pregovaranje biti težak i dugotrajan posao. Prijedlogom novih koeficijenata, tvrdi Guberac, na Sveučilištu su zadovoljni svi, od domara, predavača do profesora u trajnom zvanju. Smatra da će sada zaposlenici biti motiviraniji za rad. Guberac samo riječi hvale ima za donedavnu zadarsku rektoricu Dijanu Vican te vjeruje da će sve optužbe protiv nje biti odbačene. I dalje stoji iza izjave da se obranjeni doktorat može ispraviti jer se u slučaju Vice Mihanovića tako postupilo po uzoru na svjetska sveučilišta.
Vlado Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
– To je jedna časna, ali i izazovna funkcija. Vremena su takva da sveučilište, koliko god ono bilo veliko, mora pratiti ne samo što se događa u okruženju u zajednici kojoj živi, već mora pratiti što se događa u visokom obrazovanju, europskom prostoru visokog obrazovanja i pratiti i gledati kako se može čak biti lider u nekim segmentima, započinje Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o svojoj poziciji.
‘Bez obzira što su dobili stipendiju od naših načelnika, oni će nju vratiti i ostati tamo gdje su studirali’
Redakcijski posjet najvećem slavonskom gradu odlučili smo iskoristiti za posjet nizu škola i fakulteta, a bila je to prilika i da porazgovaramo s višegodišnjim rektorom osječkog sveučilišta. Guberac je rektor od 2017. godine, a u 2025. istječe mu drugi mandat nakon čega će Sveučilište dobiti novog rektora.
U posljednje tri godine na osječkom sveučilištu pokrenuti su Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi koji je ranije bio veleučilište, zatim Fakultet primijenjene matematike i informatike koji je desetljećima bio sveučilišni odjel i Kineziološki fakultet koji je ranije bio studij na Učiteljskom fakultetu. Sve su to fakulteti, podcrtao je Guberac, koji su potrebni tržištu rada na istoku Hrvatske.
– Fakultet turizma važan je zbog kontinentalnog turizma, dok Fakultet primijenjene matematike obrazuje itekako potreban kadar za IT sektor koji se jako dobro razvija u Osijeku i istoku Hrvatske jer su programeri i drugi IT stručnjaci ovdje za sada dobro došli. Postojao je pritisak gospodarstva i IT sektora da se utemelji jedan takav fakultet. Kineziološki fakultet je dosta dobro ekipiran, interes brucoša velik je jer je i zakonodavac predvidio da će ubuduće kineziolozi biti potrebni u obrazovnom procesu, od prvog razreda osnovne škole, pojasnio je Guberac za srednja.hr.
Utemeljili su, naveo je Guberac, i studij medicine na njemačkom zbog čega u Osijek dolazi oko 150 studenata s njemačkog govornog područja. Rekao nam je da su ti studenti ugodno iznenađeni i impresionirani kako je Osijek miran grad i da noću mogu slobodno šetati gradskim parkovima. Pokrenuto je i pet novih studija na engleskome s ciljem privlačenja studenata iz EU i trećih zemalja.
– Naša djeca kada se rode, naravno idu u vrtić u mjestu stanovanja, zatim u osnovnu školu, te upisuju srednju školu u gradu gdje žive. Tek nakon položene mature nastaje prekretnica, hoće li studirati u Osijeku gdje su rođeni ili moraju ići u druge gradove Hrvatske ili Europske unije, studirati ono što vole. Zato je važna uloga sveučilišta u zadržavanju mladih ljudi kroz otvaranje široke lepeze studijskih programa, kako bi ostali tamo gdje su i rođeni. Što je problem ako odu studirati u druge gradove? Djeca se ne vraćaju u mjesto stanovanja ako studiraju u Splitu, Rijeci ili negdje drugdje. Tamo upoznaju bračnog partnera, tamo se udaju, žene i nađu posao. Bez obzira što su dobili stipendiju od naših načelnika, oni će nju vratiti i ostati tamo gdje su studirali, kazao je Guberac.
Guberac kaže da su programski ugovori dobri, no da će pregovori biti vrlo težak i dugotrajan posao
Novost koju ističe Guberac jest pokretanja studija logopedije, koji je u postupku dobivanja dopusnice. Guberac nam je rekao da kadar za taj studij postoji i vjeruje da će prva generacija logopedije krenuti u listopadu 2025. godine.
– Studij farmacije smo utemeljili, taj studij je bio potreban tržištu rada, jer na raspisan natječaj za pet farmaceuta u Osijeku, nitko se nije javio. U Hrvatskoj ima farmaceuta, ali oni studiraju u Zagrebu, Rijeci ili Splitu, i ne žele se vratiti u Osijek, iako su Slavonci. Utemeljili smo i studij Edukacijske rehabilitacije, također vrlo tražen studij na tržištu rada. Hrana i energija su ključne riječi koje se u medijima provlače zadnjih nekoliko godina. Slavonija, Baranja i Srijem su hrvatske žitnice i centar poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, kao strateških grana gospodarstva. Stoga naši fakulteti kao što su Fakultet agrobiotehničkih znanosti i Prehrambeno-tehnološki fakultet, imaju vrlo važnu ulogu u obrazovnom procesu ali i u znanstveno-istraživačkoj i stručnoj djelatnosti, kao jedni od stožernih fakulteta osječkoga sveučilišta. Kada je energija u pitanju, vrlo važnu ulogu ima Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, uz gore spomenute, naveo je Guberac.
Guberac je objasnio i da su nedavno otvorili novi studentski paviljon s 800 kreveta što je najveći takav paviljon u Hrvatskoj. Tvrdi da je taj dom zapravo hotelski smještaj s četiri zvjezdice s cijenom od 100 eura mjesečno, što je studentima i roditeljima, naveo je Guberac, prihvatljivo. Prema anonimnim anketama, pojasnio je Guberac, studenti su zadovoljni i hranom u menzama. Na Sveučilištu u Osijeku zaposlena su i dva psihologa koja studentima daju stručnu pomoć.
Guberca smo pitali i što misli o programskim ugovorima, novom modelu financiranja javnih visokih učilišta i znanstvenih instituta. Guberac je kazao da su programski ugovori dobar način financiranja, no da će to ipak biti vrlo težak i dugotrajan posao. Početak pregovora očekuje ove jeseni.
– Nadam se da će pregovori završiti do kraja godine. Programskim ugovorima sveučilišta su primorana da zacrtaju ciljeve koje žele i trebaju postići u razvoju koji je pred njima. Sveučilišta su primorana da idu brže, idu naprijed, surađuju s gospodarstvom, da s našim uredima za razvoj tehnologija zaštitimo i prijavljujemo nove patente, promoviramo nove tehnologije. Ne strahujemo od oduzimanja sredstva kroz programske ugovore, objasnio je Guberac.
Guberac o prijedlogu koeficijenata: ‘Sindikat zna što misli baza, a baza je zadovoljna plaćom’
Kako je i ove akademske godine na studijima diljem Hrvatske ostalo prazno više od 11.000 mjesta, Guberac nam je rekao da su oni svojim kvotama zadovoljni i ne planiraju ih povećavati. Dapače, razmišljaju o smanjenju kvota na temelju podataka o tržištu rada.
– Problem s kvotama vuče se još od doba socijalizma, jedan broj naših fakulteta ne mijenja kvote, drži ih visokima, uvijek iz bojazni možda će trebati, možda ih nećemo dobiti ako ih smanjimo, možda nećemo dobiti odobrenje Ministarstva, a trebat će nam. Tržište rada je varijabilno i mi se moramo time prilagoditi. Te kvote na nekim fakultetima su velike, idemo u smjeru smanjenja kvota jer je to negativna reklama fakulteta. Kada fakultet upiše 200 studenata, a kvota je 400 ili 500, onda se u medijima piše da je taj fakultet upisao 50 posto studenata. Kada bi kvota bila 200 ili 250, to drugačije zvuči, rekao je Guberac.
Zadnjih tjedana aktualna tema u obrazovanju jest povećanje koeficijenata. Prema novom prijedlogu Vlade, koeficijent asistenata na fakultetima bio bi isti kao i za nastavnike u školama koji nisu napredovali, dakle 1,97. Za docente vladajući i dalje predlažu koeficijent 2,80, za izvanredne profesore 3,10, a za redovite profesore 3,60. Novim prijedlogom uredbe predlaže se za prorektore koeficijent 5,30, a za rektore 6,00. Dijelom koeficijenata Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nije zadovoljan pa ovog tjedna organiziraju prosvjed. Guberac nam je kazao da se još uvijek ne zna kolika će biti neto plaća, ali da je činjenica da će svi dobiti povećanje plaća koje nikada nije bilo toliko veliko.
– U razgovoru s djelatnicima svi su zadovoljni, počevši od domara, predavača do profesora u trajnom znanju. Svi su zadovoljni i kažu da nikad nije bilo ovakvog povećanja. Problem je da neki gledaju preko zida, što se događa u tuđem dvorištu, pa se pitaju, iako su zadovoljni plaćom, zašto oni tamo ipak imaju veće plaće od njih. Ipak, mislim da je ovo veliki pomak za sustav znanosti i visokog obrazovanja, svi u sustavu bit će još motiviraniji nego sad. Sindikat zna što misli baza, a baza je zadovoljna plaćom. Sindikat gleda kolike su plaće u drugim sektorima i smatra da bi znanost i visoko obrazovanje trebali biti na prvom mjestu, odnosno imati prioritet u odnosu na neke druge sektore, pojasnio je Guberac.
‘U Senatu sjedi agronom, liječnik, umjetnik, književnik, kineziolog, i nas 25 u Senatu se iskreno ne razumijemo u takve doktorate, osim dekana ekonomije’
Guberca smo pitali i koliko ima prostora za zapošljavanje mladih znanstvenika na Sveučilištu u Osijeku. Rekao nam je da se mladi zapošljavaju na temelju supstitucije, dakle umirovljenjem profesora prima se mladi asistent.
– Povećanja broja djelatnika u sustavu nema, Ministarstvo već dugo ima takav stav, a zapošljavanje mladih obavljamo na taj način. Pogotovo je važan odabir asistenata koji su budući profesori, to je onaj ljudski potencijal i snaga svakog sveučilišta. Bogatstvo sveučilišta nije u kamenu, betonu, željezu ili staklu, već u djelatnicima. Nastojimo natječajima odabrati mlade koji su bili najbolji studenti i koji imaju sklonost prema znanstveno-istraživačkom radu. Teško je zadržati mlade na nekim fakultetima koji su trenutno traženi na tržištu rada, npr. IT sektor, jer asistent na fakultetu ima dvostruko manju plaću od njegovog kolege u gospodarstvu, spomenuo je Guberac.
Guberac je kazao i da Sveučilište već godinama ima plaćenu licencu za antiplagijatski program Turnitin te da se on koristi na svim sastavnicama sveučilišta. Smatra da je to prvi korak koji svaka sastavnica i povjerenstvo mora proći prilikom provjere završnog ili diplomskog rada, doktorata ili pak knjige. Kako je doktorat Vice Mihanovića nakon javne obrane bio poslan na ispravak, mnogi su komentirali, pa tako i ministar obrazovanja Radovan Fuchs, da takva praksa nije uobičajena. Guberac je pak tvrdio da im je načinjena medijska šteta.
– Kod doktorata Vice Mihanovića Senat je donio odluku na temelju preporuke pet eksperata iz polja ekonomije. U Senatu sjede agronom, liječnik, umjetnik, književnik, kineziolog…. i nas 25 članova Senata se, iskreno, ne razumijemo puno u takove doktorate, osim dekana Ekonomskog fakulteta. Zato se imenuje povjerenstvo eksperata i oni su nakon višemjesečne analize i testiranje doktorata kroz antiplagijatske programe dali preporuku, tj. mišljenje da doktorat ima znanstveni doprinos, da se treba ispraviti onako kako su oni predložili. Doktorat su temeljito secirali i vidjeli da kao takav treba ići na popravak. Senat je donio odluku i to je napravljeno u vidu corrigenduma, jedne institucije ili načina ispravka koji omogućava da se doktorat i nakon nekoliko godina od javne obrane popravi u vidu ispravke gramatičkih pogrešaka, ili netočno navedenih cijelih poglavlja, koji se u tiskanom PDF formatu ulažu u doktorsku disertaciju, odnosno stavljaju u repozitorij kao podlistak disertaciji, objasnio je Guberac.
Guberac o Dijani Vican: ‘Ona je poštena, vjerujem da će istražni postupak to i pokazati’
Guberac je nastavio i da je takva praksa uobičajena na svjetskim sveučilištima poput ETH sveučilišta u Zurichu gdje je radio Albert Einstein i koje je dalo 31 nobelovca. Tamo se, tvrdi Guberac, doktorati ispravljaju dvije do tri godine nakon javne obrane, ne samo u gramatičkim greškama, nego su navedeni ispravci na nekoliko stranica koje se odnose na krivu metodologiju ili krivi izračun rezultata istraživanja. Takvu praksu, naveo je Guberac, imaju na sveučilištu Heidelberg u Njemačkoj, koje je najstarije njemačko sveučilište, na sveučilištima u ostatku Europe, kao i na sveučilištima u Americi i Australiji.
– To je jedna praksa koja se u svijetu koristi na vrhunskim sveučilištima i nema razloga da se to brani i osporava osječkom sveučilištu. Očigledno, mnogi nisu znali za tu mogućnost i korištenje corrigenduma na poznatim svjetskim sveučilištima. Mi smo odluku donijeli na temelju činjenica i mišljenja pet eksperata iz polja ekonomije, i kao primjer dobre akademske prakse na svjetskim sveučilištima. Za sve to što smo napravili imamo obrazloženja, imamo činjenice i dokaze koji potkrepljuju ovu odluku Senata, i za nas je taj predmet završen, rekao je Guberac.
Guberac je i zamjenik predsjednika Rektorskog zbora, a tamo je imao prilike surađivati i s donedavnom zadarskom rektoricom Dijanom Vican. Podsjetimo, Vican je u studenom nešto više od dva tjedna bila u istražnom zatvoru jer je na traženje Josipe Pleslić (ex Rimac) spriječila naplatu garancije građevinskoj tvrtki koja se javila na natječaj za radove na studentskom domu. Guberac je Vican opisao kao dobrom rektoricom te da za nju ima samo lijepe riječi.
– Ona je vrlo profesionalna u svom radu, kooperativna, susretljiva i poštena osoba. Uvijek je radila za dobrobit zadarskog sveučilišta. Ja vjerujem da će istražni postupak to i pokazati, i znajući kolegicu Dijanu Vican, o njoj mogu reći samo sve najbolje, kazao je Guberac.
‘Tužbe prema studentima na našem se sveučilištu nisu događale, mogu li se dogoditi ne znam’
U novom statutu osječkog sveučilišta stoji i da su zaposlenici i studenti obvezni pridonositi ‘očuvanju i unaprjeđivanju ugleda Sveučilišta i sastavnice’. Guberac je naglasio da studenti imaju mogućnost prijaviti bilo kakvu uvredu časti ili pak profesorov neakademski postupak koji potom provjerava etičko povjerenstvo. Kako je Sveučilište u Zagrebu, zastupano rektorom Damirom Borasom, u 2017. tužilo studenta jer je izjavom povrijedio ugled, čast, dobar glas i ime Sveučilišta, Guberca smo pitali i bi li se takvo što moglo dogoditi u Osijeku.
– Etičko povjerenstvo postoji na svakom fakultetu, dok na Sveučilištu postoji etičko povjerenstvo koje reagira na temelju prijava za čelnike sastavnica, da ne bi dekani ili dekanice prosuđivali o sebi osobno, ako su optuženi od strane studenata. Nikakvo zataškavanje nije dozvoljeno niti se studenti trebaju plašiti da bi mogli biti šikanirani, da bi im se netko mogao svetiti od strane profesora izlaskom na ispit, polaganjem ispita ili slično. Studenti trebaju reagirati i prozvati profesore koji se ne ponašaju akademski. Tužbe prema studentima na našem se sveučilištu nisu događale, mogu li se dogoditi, ne znam, ali nemamo takva iskustva, zaključio je Guberac.
