Otkrijte koliko hrvatskih studenata prima stipendije te koliko troškova studiranja mogu pokriti s njima
U prostorijama NSK u Zagrebu sutra (16. listopada) te u Kampusu Sveučilišta u Rijeci 18. listopada, studenti će na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja moći dobiti pregršt infomacija o tome na koje sve načine mogu pokriti troškove studiranja. Prema istraživanju Eurostudent V, stipendije kao izvor prihoda za pokrivanje troškova studija navelo je nešto manje od četvrtine hrvatskih studenata (23%).
Foto: Srednja.hr
Prosječan iznos stipendija za studij u Hrvatskoj iznosi 949 kuna mjesečno. Visoka učilišta dodjeljuju najviše iznose stipendija (u prosjeku 1.375 kuna mjesečno), hrvatska ministarstva u prosjeku dodjeljuju 908 kuna mjesečno, dok jedinice lokalne samouprave dodjeljuju stipendije u najnižim iznosima (u prosjeku 765 kuna mjesečno).
Ukupni iznos državne stipendije pokrije dvije trećine semestralnih troškova
Uzmemo li u obzir podatke iz istog Eurostudentova istraživanja, a koji su pokazali da su semestralni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj u prosjeku 15.417 kuna, ispada da primjerice cjelokupna godišnja državna stipendija, za koju je danas izašao Natječaj, pokrije dvije trećine tih troškova (10.800 kuna).
Jednu od pak sigurno najizdašnijih stipendija u državi dodjeljuje Grad Zagreb.
Probrani izvrsni učenici (maksimalno 80 njih), dobivaju 12 mjeseci po oko 2.800 kuna (precizan iznos ovisi o prosječnoj neto plaći u promatranom razdoblju), što na kraju ispadne više od 33.000 kuna. To je dovoljno da se pokriju troškovi cijele godine studija, barem prema spomenutom istraživanju.
Više od pola studenata u domovima prima stipendije; studenti stručnih studija uglavnom bez stipendija
Istraživanje Eurostudent V pokazalo je i da su stipendije izrazito neravnomjerno raspoređene među onima koji ih dobivaju pa tako studenti sveučilišnih studija znatno češće primaju stipendiju u odnosu na studente stručnih studija.
Više od trećine redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu prima stipendiju (36%), dok izvanredni studenti (koji plaćaju školarine) ne primaju gotovo nikakav oblik stipendije.
Kada je pak riječ o studentima koji žive u studentskom domu, preko pola (53%) ih prima stipendiju.
Zanimljivo i da studenti koji su završili gimnaziju češće primaju stipendije u odnosu na studente koji su završili strukovne srednje škole.
Ranjive skupine studenti s preko 21 i studenti s djecom
Istraživanje Eurostudenta uz studente stručnih studija, ukazuje na još neke ranjive skupine, koje se rijetko nalaze na popisima stipendiranih.
Tako izrazito visoki udio studenata koji su prvi put upisali studij s 21 godinom i više ne primaju stipendije (93%).
Slično vrijedi i za studente koji imaju djecu, jer ih 91% ne prima stipendije.
No, bez obzira kojoj vrsti i podvrsti studenata pripadate, svakako posjetite Sajam stipendija i visokog obrazovanja, jer tamo na jednom mjestu možete pronaći sve informacije i usluge, ključne za uspješnu prijavu na stipendije i studijske programe.
Na Sajmu će sudjelovati više od 40 izlagača iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Francuske, Velike Britanije, Danske, SAD-a, Kanade, Japana i drugih zemalja svijeta, koji će pružati informacije o više od 10.000 stipendija i studijskih programa. Ponavaljamo, u Zagrebu se Sajam održava sutra u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a u Rijeci u Kampusu u četvrtak, 18. listopada.
