‘Otplaćujemo kredite za studij, a plaća nam je ista kao i da se nismo dodatno školovali’
Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji koštaju i po nekoliko desetaka tisuća kuna. Taj su novac u svoje obrazovanje uložili i mnogi zaposlenici u držanom i javnom sektoru koji, prema tumačenju Ministarstva znanosti, nemaju pravo na nikakvo uvećanje plaća. Sveučilišni specijalist Luka Huzjak upozorava da su mnogi od njih zbog dodatnog školovanja dizali kredite koje sada otplaćuju, a dodatna diploma ‘vrijedi’ im kao da su završili tečaj na pučkom učilištu.
Foto: Unsplash
– Poslijediplomski specijalistički studij nije na istoj razini kvalifikacije kao poslijediplomski znanstveni magistarski odnosno doktorski studij, piše u odgovoru na molbu sveučilišnih specijalista državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak.
Budući da svi zaposlenici javnih službi koji su završili magisterij znanosti, koji je ukinut uvođenjem bolonjskog procesa, imaju pravo na uvećanje osnovne plaće za 8%, isto su tražili i zaposlenici koji su završili poslijediplomske specijalističke studije, koji su uvedeni bolonjom.
Cijena studija i preko 40.000 kuna, a posla nigdje
Hrvatska sveučilišta trenutno nude 271 sveučilišni studij. Studiji traju od dva do četiri semestra, a cijena nekih od njih prelazi i 40.000 kuna.
Ipak, sveučilišni specijalisti nemaju pravo ni na kakav dodatak na plaću. Tvrdi to i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
– Poslijediplomski specijalistički studiji su dio koncepta cjeloživotnog obrazovanja a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija dok su poslijediplomski znanstveni studiji usmjereni na originalni znanstveni rad, pojašnjava državna tajnica Ramljak.
PROUČITE DOKUMENT:
Loading...
Reload document 
Open in new tab Ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
I dok je magisterij znanosti, koji se po ‘starom sistemu’ upisivao nakon završenog diplomskog studija, u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru smješten na razinu 8.1., današnji sveučilišni specijalistički studiji smješteni su na razinu 7.2., odmah iznad diplomskog studija.
‘Kao da si završio tečaj u Pučkom učilištu’
Luka Huzjak, sveučilišni specijalist vanjske politike i diplomacije, a inače nastavnik, ističe da je to paradoksalno. Zgrožen je novim tumačenjem Ministarstva.
– Ne znam više što bih rekao. Sami smo plaćali studij od kojeg nemamo ništa, ističe Huzjak.
Neki su se, dodaje, zbog specijalističkih studija i zadužili, a sada od njih nemaju ništa.
– Uvjeren sam da su mnogi dignuli i kredit za studij s ciljem daljnjeg obrazovanja i napredovanja, konkurentnosti na tržištu rada i slično, a onda je uslijedilo otrježnjenje. Kao da si završio tečaj u Pučkom učilištu, opisuje sveučilišni specijalist.
Nisam primijetio niti jedan natječaj za posao…
Da stvar bude gora, sveučilišni specijalisti neprepoznati su i u privatnom sektoru.
– Nisam primijetio niti jedan natječaj ili oglas za posao koji bi tražio sveučilišnog specijalistu za neko područje, kaže Huzjak.
Podsjećamo, prošle smo godine iz Ministarstva dobili jako neentuzijastičane izjave oko sveučilišnih specijalističkih studija.
– Ministarstvo znanosti i obrazovanje ne subvencionira školarine za studiranje na ovim studijima upravo iz razloga što se njima ne stječu nužna znanja potrebna na tržištu rada, već ovi studiji predstavljaju svojevrsne oblike usavršavanja koji mogu naći motiv i podlogu u želji studenata za osobnim i daljnjim profesionalnim razvojem kroz cjeloživotno učenje, kazali su iz Ministarstva.
Naš sugovornik ima jasnu poruku za sve koji razmišljaju o upisima.
– Ne upisujte specijalističke poslijediplomske studije, zaključuje Huzjak.
