Otvoreni dani fakulteta koji se brine o budućnosti svih nas

Nedostatak pitke vode, suše i požari te više toplinskih udara samo su neke od posljedica koje ćemo osjetiti još za naših života. Inženjerka inženjerstva okoliša Lucija Plantak s Geotehničkog fakulteta ilustrirala nam je kakav nas život čeka ne zaustavimo li klimatske promjene.

Lucija Plantak, mag. ing. amb., inženjerka inženjerstva okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu | foto: Privatna arhiva

Krajem prošle godine na jednom od najpoznatijih trgova na svijetu, Union Square-u u New Yorku, postavljen je sat koji ne pokazuje vrijeme, već ga odbrojava. U trenutku postavljanja na brojčaniku je ostalo nešto više od sedam godina. Kada ovaj sat s nadimkom ‘Doomsday Clock‘ otkuca nulu, šteta počinjenja okolišu postat će nepopravljiva, a utjecaj klimatskih promjena nezaustavljiv.

Stručnjaci posljedice gledaju iz prve ruke

Lucija Plantak, mag. ing. amb., je inženjerka inženjerstva okoliša zaposlena na Geotehničkom fakultetu zagrebačkog sveučilišta koji je smješten u Varaždinu. Trenutno radi na projektu koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na krške vodne resurse. Lucija iz prve ruke svjedoči promjenama u prirodi koje se upravo događaju, a uskoro ćemo ih možda osjećati i svi mi, ne samo znanstvenici kojima je to posao.

– Zabrinuta sam zbog posljedica klimatskih promjena kao što smo, vjerujem, svi zabrinuti, rekla nam je Lucija.

Svjesni važnosti stalne edukacije javnosti i budućih stručnjaka, Geotehnički fakultet se prije desetak godina usmjerio upravo na te teme te pokrenuo sveučilišne studijske programe Inženjerstvo okoliša na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini, doznali smo od Lucije. Svi koji ih završe stječu znanja i vještine potrebne za upravljanje okolišem na održiv način i direktno utječu na ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Vremena za djelovanje je malo, a Lucija nam je pojasnila što se već sada događa s prirodom.

Temperatura će porasti, a vrijeme postati ekstremnije

Za početak, u idućih pedesetak godina možemo očekivati porast globalne temperature zraka od 0,5 do 1,0 °C, započela je Lucija. No, važno je znati da globalna prosječna temperatura nije isto što i temperatura zraka koju osjećamo, a koja će porasti više od jednog stupnja. Primjerice, najviša ljetna temperatura koja je do sada bila oko 41°C povisit će se za nekoliko stupnjeva. Takvih vrućih dana će biti ukupno više u godini, a imat ćemo i češće toplinske udare.

Porast temperature zakotrljat će snježnu kuglu koja će se samo povećavati, doznajemo od Lucije.

– Trend porasta globalne temperature posebno izražen u zadnjih 25 godina. On će utjecati na daljnje topljenje ledenog pokrova na Zemlji, porast razine mora, veće intenzitete oborina, dulja sušna razdoblja, poplave, požare tijekom sušnih razdoblja…, nabrojala je Lucija samo neke od posljedica klimatskih promjena koje ćemo osjećati.

Foto: Unsplash

Mnogo životinjskih vrsta neće preživjeti

– Životinje mogu reagirati na promjenu klime na tri načina: mogu migrirati na povoljnija područja, mogu se prilagoditi ili uginuti. Ako se druge vrste ne uspiju prilagoditi klimatskim promjenama, posljedice za ljude mogu biti strašne, zaključila je Lucija te dodala da će narušen ekosustav negativno utjecati na našu hranu, čistu vodu i zdravlje.

Primjerice, već sada znamo da šumska sova zbog sve manje snijega postupno poprima smećkastu nijansu kako bi se lakše stopila s okolišem. Slična situacija je i kod dvotočkaste bubamare, gdje zbog sve toplijeg i sunčanijeg vremena tip bubamare s melaninom postaje sve rjeđi. Znanstvenici misle da je to radi sprječavanja pregrijavanja, napomenula je. No, nisu sve životinjske vrste te sreće.

– Mnogo vrsta nažalost neće uspjeti preživjeti te promjene, Lucijin je zaključak.

Imat ćemo češće poplave, ali i problem s pitkom vodom

Protumačila i koji scenarij porasta razine mora je najizgledniji.

– Najvjerojatnije će se odigrati onaj konzervativniji kojim se očekuje porast razine mora od 15-tak centimetara do pola metra do kraja stoljeća. To može stvoriti velike probleme organizacije života u primorskim gradovima gdje kod velikih plima može doći do čestih poplavljivanja priobalnih područja, istaknula je Lucija. S druge stane, imamo i problem veće količine oborina koja također utječe na poplave.

– Već sada se događa da prosječna mjesečna količina oborina padne u svega nekoliko sati te uzrokuje jako površinsko otjecanje poplavljujući priobalne dijelove (Zadar, Dubrovnik, Rijeka,…), navela je Lucija. No, jedna od posljedica o kojoj se manje priča je upravo ona koju Lucija proučava. Vodonosnici, koji priobalna područja opskrbljuju pitkom vodom, sve češće će biti onečišćeni slanom vodom.

Vodovod Zadar, crpilište Jezerce | foto: Geotehnički fakultet Varaždin

– Povišenje temperature utjecat će na smanjenje infiltracije i prihranjivanja vodonosnika, produljit će se sušna razdoblja, ekstremni intenziteti oborina utjecat će na povećanje površinskog otjecanja, a očekuje se i povišenje srednje razine mora, ispričala nam je Lucija.

Drugim riječima, imat ćemo problem s nabavom pitke vode na obali, posebno u vrijeme turističke sezone. Kako bi se to spriječilo, Geotehnički fakultet vodi znanstveni projekt (čiji je i Lucija dio) u kojem sudjeluju i Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatski geološki institut i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

– Projektom će se uspostaviti monitoring podzemnih i površinskih voda na području Zadra, Korčule i Cresa te izraditi klimatski i hidrološki modeli za razdoblje do kraja ovoga stoljeća, pojasnila nam je.

Geotehnički fakultet obrazuje stručnjake za okoliš

Sve maturante strastvene oko zaštite prirode Lucija je pozvala da sudjeluju u Danima otvorenih prozora Geotehničkog fakulteta koji se održavaju svake srijede u ožujku i travnju u 17 sati.

Studij Inženjerstva okoliša na Geotehničkom fakultetu bavi se temama gospodarenja otpadom, zaštitom okoliša te površinskih i podzemnih voda, geotehnikom, zelenom energijom i kružnim gospodarstvom te otvara vrata u područje tzv. zelenih poslova. Idealan je izbor za sve koji žele izgraditi karijeru na stvaranju održive budućnosti.

Link na Zoom događanje potražite ovdje (Meeting ID: 926 8632 4780, Passcode: 651222). Više informacija o studiju potražite putem ove poveznice.

___________________________________________________________________________

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.