Pretraga

Ova europska država bilježi rekorde u prijavama na fakultete: Rast nadilazi i demografske trendove

A- A+

Broj srednjoškolaca koji sa navršenih 18 godina odlučuju nastaviti svoj obrazovni put na visokim učilištima u Velikoj Britaniji sve je veći. Trend porasta već je nekoliko godina prisutan i on nadilazi demografski porast koji ta dobna skupina bilježi. Isto vrijedi i za međunarodne studente izvan EU, a što pokazuje kako apetit za visoko obrazovanje ostaje nepromijenjen, usprkos potezima vlade da osigura benefite za one koji se okrenu strukovnim zanimanjima.

Foto: Pixabay

Trend broja maturanata koji žele svoje obrazovanje nastaviti na nekom od fakulteta može puno toga otkriti o trenutnom stanju školstva neke države i koliko uspješno se mlade priprema za daljnje izazove koje institucije visokog obrazovanja stavljaju pred njih. Bitan faktor je i demografija, jer se s većim brojem učenika raspolaže i većim brojem potencijalnih kandidata. Velika Britanija s time problema nema.

Nagli rast na više razina, jaz i dalje postoji

Već se treću godinu zaredom bilježe rekordni brojevi maturanata koji svoje prijavnice šalju na fakultete, a što vrijedi i za Englesku, Sjevernu Irsku i Wales. Jedino su u Škotskoj, prema pisanju Guardiana, brojevi tek nešto niži od prošlogodišnjih. Usporedbe radi, samo je ove godine u Engleskoj za siječanjskog roka prijava 44 posto maturanata prijavilo neki fakultet, dok je 2013. godine taj postotak bio 33.

Porast je zabilježen i među učenicima lošijeg socio-ekonomskog položaja. Postotak njihovih prijava veći je za 10 posto u odnosu na 2013. godinu. Smatra se kako za to zaslugu mogu preuzeti najviše učitelji, koji su svojim mukotrpnim radom u pandemijskim vremenima omogućili takve brojke, a u širem spektru stvari, treba shvatiti i kako su se visoka učilišta veoma dobro adaptirala na digitalizaciju sadržaja tijekom pandemije. Omogućavali su virtualne dane otvorenih vrata i pristupili oglašavanju kroz zanimljiva online predavanja.

– Ipak, jaz između učenika boljeg položaja u odnosu na one lošijeg, kada su u pitanju prijave na visoka učilišta, je stvaran, a to se najbolje primijeti na selektivnim fakultetima, napominje Geoff Barton, glavni tajnik Udruge voditelja škola i fakulteta.

Izdvojeni članak

‘Mi vama kvote, vi nama mir da radimo što želimo’: Na fakultetima ostalo skoro 10.000 praznih mjesta

Manje prijava učenika iz drugih država Europske unije, ostali nadoknađuju

Zašto je sve manje prijava učenika iz država EU? Izlaskom Velike Britanije iz Europske Unije posljednjeg dana siječnja 2020. godine, međunarodni studenti iz Europe primorani su plaćati veće učeničke naknade, što je u konačnici rezultiralo prepolovljavanjem broja učenika iz 2019. godine sa ondašnjih 17.000 na ovogodišnjih 10.000. Razliku nadoknađuju međunarodni učenici država izvan Europske unije, gdje se najveći porast bilježi kod maturanata iz Kine.

Prošlogodišnji podaci svjedočili su i porastu broja starijih polaznika (do 21. godine) na prvostupničke studijske programe, dok je ove godine taj broj ipak niži.

Unatoč tome, trendovi su očiti i sve ovo pokazuje kako privlačnost studiranja i pohađanja studijskih programa nije oslabila. To ide usprkos pokušajima vlade da osigura benefite za alternative koje se mogu pronaći u strukovnim zanimanjima, a čemu je cilj bio podići interes za takve programe.

Novost u oglašavanjima studijskih programa od sljedeće godine

Novina koja se uvodi sljedeće godine biti će zahtjev za fakultete da u svakom svom oglasu za studijske programe koje nude moraju prikazati broj studenata koji se uspješno zaposlio, najavila je ministrica sveučilišta za Englesku Michelle Donelan i dodala kako će takva praksa studentima dati dobar uvid u ono što mogu očekivati od svog studija.

Zaključno i usporedbe radi, situacija u Hrvatskoj je drugačija. Borimo se s malim brojem upisanih u strukovna zanimanja, ali je sve je manje maturanata koji upisuju fakseve. Razlog je demografske prirode, a važno je za napomenuti i kako fakulteti svoje upisne kvote ne prilagođavaju situaciji, što smo već analizirali.