Ovako izgledaju upozorenja na vagonima HŽ-a: Pitali smo ih zašto nema ograde kod željezničke pruge
Iz Hrvatskih željeznica, nakon tragične pogibije dvojice studenata na jednom od njihovih teretnih kolosijeka, odgovaraju na naša pitanja o osiguranju na tim prostorima. Uz naljepnice na vagonima provode edukacije, imaju i informativni letak, no ograđivanje prostora i postavljanje prepreka na tzv. divljim prijelazima preko pruge, kažu, nije traženo, a ni učinkovito. Pojašnjavaju nam i kako to da se već jedanaest godina na sjevernoj strani borongajskog kampusa planira srediti put za pješake do željezničke stanice Trnava, a još uvijek nemamo ništa opipljivo.
Fotografija teretnog vagona HŽ-a
Izvor: HŽ Infrastruktura PR
Nakon tragične pogibije dvojice studenata, koji su od strujnog udara stradali na željezničkoj pruzi nedaleko borongajskog kampusa, Hrvatskim željeznicama postavili smo nekoliko pitanja. Konkretno, zašto su opasni vagoni pod naponom tako lako dostupni studentima, zašto nema nekakvih ograda ili prepreka, posebno znajući da je to mjesto u čijoj se blizini nalaze studenti od kojih neki tu svakodnevno prolaze. Dobili smo njihov odgovor.
‘Divlji prijelazi česta su pojava na prugama’
Iz HŽ Infrastrukture, tvrtke koja se bavi prugama i željezničkom infrastrukturom, kažu da su po propisima pristup i zadržavanje na željezničkoj infrastrukturi dozvoljeni samo na određenim mjestima. Teretni kolodvor na Borongaju, gdje su i nastradali studenti, ima funkciju, navode, prijema i otpreme teretnih vlakova. Na njemu nema uređenih površina za prijem i otpremu putnika, a najbliža stanica za putnički vlak je ona na Maksimiru, odnosno Trnavi.
– Nažalost, unatoč strogim zabranama i stalnim upozorenjima svjedoci smo svakodnevnog prelaženja željezničkih pruga preko tzv. divljih prijelaza. Divlji prijelazi česta su pojava na prugama kroz naseljena mjesta, a postavljanje zapreka na takvim prijelazima u prošlosti, nažalost, nije dalo nikakvih rezultata, jer su ih osobe uklanjale ili stvarale nove pristupe željezničkim prugama u blizini zapriječenih. Strogo je zabranjeno i po život opasno i penjati se na parkirane vagone i stupove kontaktne mreže. Svake godine, unatoč strogim zabranama i stalnim upozorenjima, bilježe se stradanja djece i mladih od strujnog udara diljem Hrvatske, a koja su posljedica igranja po pruzi, uz prugu te penjanja na vagone i stupove kontaktne mreže. Da bi se dogodio strujni udar dovoljno je doći u zonu opasnosti koja započinje na visini od 3 metra od zemlje, a već samo prilaženje žicama kontaktnih vodova na blizinu manju od 2 metra smrtno je opasno. Električni vodovi iznad vagona opasni su zbog vrlo visokog nazivnog napona od 25 tisuća volti, pojašnjavaju iz HŽ-a.
Na borongajskom kolodvoru postavljene su oznake opasnosti od strujnog udara kao i zabrana penjanja na vagone, pojašnjavaju nam. Kako izgledaju te oznake, koja im je veličina, možete vidjeti na fotografiji poviše.
Tri godine od dogovora, ništa
Hrvatske željeznice, kažu nam, već dulje od dvadeset godina provode edukacije i preventivne akcije, sve kako bi upozorili građane da je važno poštivati prometna pravila i signalizaciju kada prelaze prugu. Međunarodna praksa pokazala je, napominju, da je to najučinkovitiji način da se promijeni ponašanje građana i sudionika u prometu. Zato, kažu, apeliraju na građane da se odgovorno ponašaju. Budući da su željeznički kolosijeci tako opasni, pitamo Hrvatske željeznice, zašto barem na nekim mjestima, poput borongajskog kolodvora u čijoj je blizini nekoliko tisuća studenata, ne ogradi. Kažu nam kako ni u europskim ni u hrvatskim propisima ne postoji obveza ograđivanja konvencionalnih željezničkih pruga. Od prometnica nužno se ograđuju samo autoceste i željezničke pruge za velike brzine, kakvih kod nas nema.
Sve što nam kažu iz HŽ-a ne umanjuje da studenti s borongajskog kampusa već punih 15 godina prolaze preko divljih prijelaza, nekoliko kolosijeka, što teretnih, što putnih, i svakodnevno se dovode u opasnost na putu do fakulteta i natrag. Iako su još prije jedanaest godina pokrenuli peticiju kojom su tražili od zagrebačkog sveučilišta da u suradnji s gradskim vlastima i HŽ-om sredi pješački prilaz stanici Trnava, to se nije dogodilo. Zadnji put se prije tri godine, izmjenama plana uređenja opet obećavalo da će se riješiti prolaz, kako bi studenti mogli sigurno doći do željezničke stanice. Tada je HŽ s gradskim vlastima i zagrebačkim sveučilištem potpisala sporazum o zajedničkom ulaganju, no još ništa opipljivo nije gotovo.
– U tijeku je Izrada tehničke dokumentacije za izgradnju željezničkog stajališta Znanstveno-učilišni kampus Borongaj. Izrađen je Idejni projekt u sklopu kojega je predviđena i izgradnja pješačko-biciklističkog nathodnika preko kolosijeka u željezničkom kolodvoru te pristupnih pješačko-biciklističkih staza u funkciji povezivanja Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj s Ulicom kneza Branimira. Trenutačno je tijeku upravni postupak za izdavanje lokacijske dozvole. Što se tiče izgradnje pješačkog nathodnika (Branimirova-Osječka-Trnava I) riječ je o investiciji Grada Zagreba na čiju je projektnu dokumentaciju (Idejni projekt) HŽ Infrastruktura kao javnopravno tijelo izdala Posebne uvjete gradnje. Očekuje se dostava daljnje projektne dokumentacije (Glavni projekta) na izdavanje Potvrde glavnog projekta od strane HŽ Infrastrukture, poručuju iz Hrvatskih željeznica.
