Ove tri stvari treba mijenjati nakon nesreće kod studentskog doma tijekom Radićevih dana
Na opasnom raskrižju nedaleko od studentskog doma Stjepan Radić u noći s petka na subotu preminuo je 21-godišnji pješak. Nesreća se dogodila tijekom glazbeno-sportskog događanja Radićevi dani pa su neki studenti na društvenim mrežama tražili otkazivanje zabave u subotu. Umjesto jednokratnog rješenja otkazivanja ova nesreća na vidjelo je dala tri velika problema. Raskrižje kojim dnevno kola 4,5 tisuće studenata treba novo prometno rješenje, mladi trebaju prometno obrazovanje u školama, a Radićevi dani trebaju reorganizaciju kako studenti ne bi prelazili raskrižja samo da dođu do hrane i pića.
Raskrižje gdje se dogodila nesreća i studentski dom Stjepan Radić | foto: srednja.hr
Ovogodišnji Radićevi dani pamtit će se po smrti 21-godišnjaka iz Karlovca na raskrižju Jadranskog mosta, Selske i Savske ceste u blizini tramvajske stanice Stjepan Radić i najvećeg studentskog doma u Hrvatskoj s 4,5 tisuće studenata. Kako je izvijestila policija, mladić je u noći s petka na subotu prelazio cestu na pješačkom prijelazu dok mu je na semaforu bilo upaljeno crveno.
Na njega je naletio automobil te je preminuo na licu mjesta. Svega dvjestotinjak metara od nesreće u tijeku su bili Radićevi dani, glazbeno-sportsko događanje koje je okupilo oko 10 tisuća studenata. S obzirom na to da su Radićevi dani trajali od četvrtka do subote, neki studenti na društvenim mrežama tražili su otkazivanje Radićevih dana u subotu. U komentarima na Facebooku studentske grupe Stjepan Radić sramotnim su smatrali što će organizatori za pokojnog organizirati ‘samo’ minutu šutnje tijekom zabave. No, umjesto jednokratnog rješenja kolektivnog otkazivanja ova nesreća na vidjelo je dala tri velika problema.
#1 Raskrižje kojim kola tisuće studenata dnevno treba novo prometno rješenje
Raskrižje Selske i Savske ceste kod Jadranskog mosta, u neposrednoj blizini tramvajskih i autobusnih stajališta te studentskog doma, treba novo prometno rješenje. Kako bi se na tom raskrižju prošlo nekoliko zebri, zeleno svjetlo treba čekati u nekoliko navrata jer ona zbog automobila koji dolaze s više strana međusobno nisu usklađena. Kako biste došli od tramvajske stanice iz smjera centra do studentskog doma, zeleno treba čekati na četiri zebre.
U tih nekoliko minuta svako jutro mogu se vidjeti studenti kako pretrčavaju na crveno, sve kako bi se stigli ukrcati na tramvaj ili autobus koji se u zadnje vrijeme kvare na tjednoj razini. Sami semafori na raskrižju niti nisu uvijek u funkciji, a gumbi na njima za pješake i navodno dobivanje zelenog svjetla ne rade. Ali je zato u funkciji i dalje semafor na prijelazu tramvajske pruge gdje je vozio tramvaj 14 prije radova na Jadranskom mostu. I tu dolazimo do još jednog problema da dugi radovi na Jadranskom mostu samo otežavaju ovu situaciju. Traženje alternative, gradnja pothodnika/nathodnika ili postavljanje pametnih semafora moraju biti tema rasprave u Gradu Zagrebu nakon ove nesreće.
#2 U škole treba uvesti prometni odgoj i obrazovanje
Pretrčavanje na crveno preko zebre, pretrčavanje tamo gdje nema zebre osnove su prometnog odgoja koji se u školama ne podučava. Dok traju (minimalne) rasprave o građanskom, političkom, seksualnom ili zdravstvenom odgoju, onaj prometni ostaje na marginama. I sam sustav autoškole izvan uobičajenog školskog sustava ne podučava dovoljno o tome kako bi se pješak, biciklist ili osoba na romobilu trebala ponašati u prometu. I dok je adresa ovog problema svakako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, i sami gradovi, škole, fakulteti i HAK imaju dužnost barem češće organizirati radionice i predavanja o prometnom odgoju. Ova i brojne druge nesreće nažalost pokazuju posljedice manjka toga u školskom sustavu.
#3 Promjene na Radićevim danima su nužne
Radićevi dani na koncertima navečer okupljaju preko deset tisuća studenata. Četiri šanka za piće i jedan za hranu u kompleksu gdje se studenti zbog gužve jedva kreću nisu dovoljni. Zbog toga studenti i odlaze iz kompleksa, prelaze zebre na opasnom raskrižju kako bi tamo u pekari i tobacco shopu kupili hranu i piće. Sve to često rade u već alkoholiziranom stanju. Stoga u samom kompleksu, dvorištu i neposrednoj blizini studentskog doma treba omogućiti više punktova hrane i pića po povoljnim cijenama kako bi studenti koji tamo obitavaju minimalno odlazili izvan kompleksa. To treba riješiti tako da se u organizaciju uključi i Grad Zagreb kojem bi ovo događanje svako trebalo biti od važnosti, a velik broj posjetitelja i prilika za reklamom trebala bi nagnuti i druge velike sponzore.
*Komentar je stav autora i ne odražava nužno stav redakcije portala srednja.hr
