Ovo je nalaz upravnog nadzora na Hrvatskim studijima: Probajte u njemu naći nešto dobro
Neovlaštena zapošljavanja, mastodontski dodaci na plaće bez pokrića, upisivanje studenata na programe koji se ne smiju izvoditi. Kršenje zakona, svojih vlastitih propisa i pravilnika. Samo je to dio nalaza upravnog nadzora provedenog na Fakultetu hrvatskih studija koji je, zbog ozbiljnih nepravilnosti, završio na Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Državnom inspektoratu, ali i DORH-u.
Foto: srednja.hr
Upravni nadzor koji je ministar Radovan Fuchs pokrenuo na Fakultetu hrvatskih studija prije gotovo tri mjeseca – je gotov. Kako je Dora Kršul, istraživačka novinarka Telegrama, u čijem je posjedu dokument, ekskluzivno objavila, nalaz nadzora je razarajuć i baca svjetlo na brojne nagomilane nepravilnosti na tom faksu. Od pravnih dokumenata, preko masovnih dodataka na plaće pa do nezakonitog zapošljavanja, nalaz ne manjka bizarnim informacijama, u što smo se i sami uvjerili.
Ustrojavaju zaposlenike prema pravilniku iz 1998.
Krenimo od najbizarnijih detalja. Fakultet hrvatskih studija ustroj radnih mjesta obavlja prema ‘privremenom pravilniku’ donesenom 1998. godine. Taj je pravilnik nezakonit i nestatutaran budući da je onomad, prije gotovo 25 godina, bio usklađivan sa zakonima i propisima koji su davno prestali važiti. Faks ga je koristio neko vrijeme, pa ga je izbacio iz upotrebe, pa ga je ponovno krenuo koristiti, a kako stoji u nalazu upravnog nadzora Ministarstva znanosti i obrazovanja – nije jasno zašto.
Tijekom 2020. Fakultet hrvatskih studija, mimo tog pravilnika, ustrojava radna mjesta koja, praktično ni pravno, nemaju temelja za postojanje. Ustrojavaju tako i stanoviti Znanstveni zavod, na čijem čelu donedavno sjedi, ni više ni manje, nego bivši moćni zagrebački prorektor Ante Čović, jedan od osnivača Hrvatskih studija koji je nedavno, u 74. godini života konačno umirovljen, ali se baš ne da odvući u penziju.
Mastodontski dodaci za odabrane zaposlenike
Svoje zaposlenike, koje ustrojava prema metuzalemski starim propisima, Fakultet hrvatskih studija poprilično cijeni. Izuzetnu većinu, barem, ako je vjerovati nalazu ovog upravnog nadzora. Od ukupno 130 zaposlenika u 2021. godini njih je 108 dobilo dodatke na plaću, i to ne malene. Stanovito je vidjeti i koji su djelatnici dobili koliko novca.
Najviši pojedinačni iznos od 98.398,08 kuna u toj je godini dobio Petar Marija Radelj, zaposlenik na dubioznom radnom mjestu ‘savjetnika dekana’. Voditeljica knjižnice Ružica Bešlić Grbešić dobila je 76.415,08 kuna, voditelj studentske referade Josip Papak može se pohvaliti dodacima u iznosu od 76.096,89 kuna. Pošteno se ‘opario’ i privremeni dekan Stjepan Ćosić koji je dobio 68.149,73 kune, kao i profesorica koja želi postati dekanica, Vlatka Vukelić, s dodatkom od 66.703,83 kune.
Bivši dekan i, poznatije, bivši ministar znanosti Pavo Barišić dobio je 38.847,95 kuna dodatka, još jedan bivši dekan Ivo Džinić dobio je 29.890,97 kuna dodatka, a bivši voditelj i pročelnik Mario Grčević 24.823,19 kuna. Bivši zagrebački prorektor Ante Čović dobio je 15.483,47 kuna dodatka, a njegov dugogodišnji bliski suradnik, profesor filozofije Mislav Kukoč nešto veći dodatak od 26.538,68 kuna. Uz ovu dvojicu, i treća nedavno umirovljena profesorica, Mirjana Matijević Sokol dobila je u prošloj godini dodatke u iznosu od 13.005,55 kuna.
Dekan bi napisao na papir tko će dobiti dodatak i taj bi ga dobio
Kako djelatnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji su provodili upravni nadzor, navode u nalazu, za dio dodataka zaposlenicima ne postoji podloga temeljem koje su isplaćeni. Kod nekih je utvrđen određen iznos uvećanja plaće, no nije navedeno zašto.
Neki od zaposlenika dobili su dodatke u iznosu od gotovo sto posto, iako po pravilima uvećanje u kumulativnom iznosu ne smije biti više od 80 posto bruto osnovice. Iznose za koje neki građani rade i cijelu godinu na Fakultetu hrvatskih studija dodjeljivali su na kompletno bizaran način.
Zaposlenica iz računovodstva djelatnicima je Ministarstva u tijeku obavljanja nadzora rekla da je podloga za uvećanje plaća bila ‘rukopisna bilješka’ koju bi joj donio dekan. Temeljem te bilješke ona bi izračunala dodatke, a on bi na kraju sve potpisao i – kraj priče. Tako su se dijelili dodaci na faksu.
Neovlašteno davali plaće iz državnog proračuna
Priča tu ne staje. Prisjetimo se da smo proljetos pisali o 11 zaposlenika koje je Fakultet hrvatskih studija tijekom 2021. i 2022. neovlašteno stavio na plaću iz državnog proračun. Zbog toga ih je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, među ostalim, prijavilo DORH-u, a mi smo dobili demanti. Ovim upravnim nadzorom utvrđeno je da to nisu jedina zaposlenja bez ovlasti ministra, kako je to propisano unazad gotovo tri godine.
Od lipnja do prosinca 2020. što na nova zaposlenja, što na izbor u više zvanje, što na povećanje postotka radnog vremena za 22 ljudi unesene su izmjene u centralnom obračunu plaća – bez suglasnosti Ministarstva. Drugim riječima, nalaz kaže da su zaposleni novi ljudi i povećane plaće, na teret državnog proračuna, bez odobrenja države.
Faks upisuje studente na programe koje nema pravo izvoditi
Problemi postoje i s pet studijskih programa koji se izvode, prema onome što piše MZO, nezakonito. To su jednopredmetni znanstveni smjerovi na diplomskoj razini na studijima filozofije, povijesti, kroatologija i hrvatskog latiniteta te dvopredmetni diplomski studij filozofije. Osim toga, postoji i nešto što se zove znanstveno-nastavnički smjer psihologije na diplomskoj razini, o čemu Ministarstvo traži direktno očitovanje faksa jer naziv nije uopće jasan.
MZO u nalazu podcrtava da Fakultet hrvatskih studija upisuje studente na jednopredmetne znanstvene smjerove kroatologije i povijesti, iako te studije nema pravo izvoditi. Napominju kako fakultet ne može, ni svojom intervencijom ni intervencijom Senata, odlučiti da će iz jednopredmetnih napraviti dvopredmetne studije i obratno. Ako se ide u promjene studija na toj razini, radi se o novim studijskim programima koji moraju proći postupak vrednovanja, kako to propisuje Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
Dodatno, navode kako se na web stranicama se nalazi informacija o preddiplomskom studiju Odgojno-obrazovne znanosti (pedagogija) koji nije upisan ni ustrojen studijski program. Ne samo to već spomenuti eventualni studij nije dobio ni potvrdu za upis. To što se studij navodi na stranicama dovodi buduće kandidate, ističe u nalazu MZO, ‘u zabludu o akreditiranosti tog programa’.
‘SENAT DONIO PROTUZAKONITU I PROTUSTATUTARNU ODLUKU’
Kad je u pitanju Fakultet hrvatskih studija, ni Senat, upravljačko tijelo Sveučilišta u Zagrebu, nije poštovalo zakon. U svibnju 2022. razriješili su Ivu Džinića s mjesta dekana, iako je po važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju to trebalo učiniti Fakultetsko vijeće, a ne Senat. Senat je, stoji u nalazu nadzora MZO-a, donio ‘protuzakonitu i protustatutarnu odluku’.
Hoće li netko zbog ovoga završiti u zatvoru?
Sukus je to nalaza upravnog nadzora na Fakultetu hrvatskih studija. Što sada? Ministarstvo je naložilo faksu da popravi sve što ne valja, dostavi očitovanja, odluke, promijeni postojeće i donese nove propise te ukloni sve što je nezakonito i nepropisno učinjeno. Između ostalog, kada su u pitanju neovlašteno uneseni zaposlenici, Fakultetu hrvatskih studija nalažu da sve promjene unesene u centralni obračun plaća bez suglasnosti Ministarstva – uklone.
Znači li to da će se nekim zaposlenicima drastično smanjiti plaća, a da će neki dobiti raskid ugovora o radu jer njihov ugovor sklopljen bez odobrenja države, ostaje za vidjeti. Ono što je sigurno je da će dekani u periodu otkako postoji Fakultet hrvatskih studija, od konca 2019. do danas, privremeni i redovni – Pavo Barišić, Ivo Džinić i Stjepan Ćosić – snositi određenu odgovornost kao čelnici javne ustanove. To i samo Ministarstvo napominje.
S obzirom na brojne sumnje, što u prekršaje odredbi propisa o proračunu i (ne)oporezivim dodacima na plaću, što u kaznena djela u pojedinim slučajevima, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nalaz ovog upravnog nadzora poslalo je na nekoliko adresa nadležnih institucija. Ovaj nalaz tako će dobiti DORH, Ministarstvo financija posebno za proračunski nadzor, ali i njihova Porezna uprava te Državni inspektorat.
Posljednjih šest godina upozoravamo na ovo…
O nagomilanim problemima na Fakultetu hrvatskih studija, još od dana kada se nije ni zvao fakultetom, iscrpno je izvještavala srednja.hr. Od konca 2016. godina nanovo upozoravamo na dubiozne i potencijalno nezakonite odluke koje su se donosile na i u vezi Hrvatskih studija.
Posebno su tada aktivni bili i studentski aktivisti okupljeni u inicijativu Studenti govore. Organizirali su tribine, prosvjede pa čak i blokadu faksa kako bi upozorili javnost na sve što se događa; od dubiozne odluke o pretvaranju Hrvatskih studija u odjel, preko masovnog zapošljavanja pa do protjerivanja nepodobnih nastavnika i pokušaja ukidanja pojedinih studija.
Ironično, jako je upitno koliko današnji studenti Fakulteta hrvatskih studija znaju o situaciji na instituciji kojoj su dali svoje povjerenje pri upisima. Znaju li da, primjerice, studiraju na programima koji su, pravno gledano, ukinuti, koji nemaju potvrdu ni dozvolu? Ili da su upisani na smjerove koje faks nema pravo izvoditi? Da su im neki profesori neovlašteno zaposleni ili primljeni u više zvanje, a da se novac poreznih obveznika troši na dodatke koji nemaju podlogu ni temelj?
Dovoljno je pogledati stranicu Studentskog zbora Fakulteta hrvatskih studija. Oni, tako, ovih dana studente pozivaju na feštu uz dalmatinske hitove i prodaju hoodice s logotipom faksa. O tome što se događa, kako će to utjecati na studente i što slijedi, u posljednja dva mjeseca na njihovim društvenim mrežama nema napisanog ni slova.
Je li zbog ovoga stopiran izbor za dekana?
Napomenimo da je na Fakultetu hrvatskih studija u tijeku postupak izbora nove dekanice ili dekana, a od 16. rujna, samo je jedna predloženica za tu funkciju, profesorica Vlatka Vukelić. Njen program i kandidatura prihvaćena je sjednici Fakultetskog vijeća, a po proceduri je trebala nakon toga dobiti potvrdu – ili uskratu potvrde – Senata zagrebačkog sveučilišta.
No, ni jedna od te dvije odluke još nije pala. Naime, program i kandidatura profesorice Vukelić još se nisu našli na sjednici Senata. Ima li to veze s upravnim nadzorom čiji je nalaz ovih dana procurio u javnost i činjenicom da se na popisu zaposlenika s dosta visokim godišnjim dodacima nalazi i Vukelić, ne znamo.
O tome smo upitali i novog zagrebačkog rektora Stjepana Lakušića. Zanimalo nas je postoji li neki specifičan razlog zašto se kandidatura predloženice za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija nije našla na dnevnom redu Senata, i ako da, koji je to razlog.
Dopuna tekstu 28.11.2022.: Odgovor rektora Stjepana Lakušića o kandidaturi dekanske predloženice objavili smo u posebnom tekstu, koji možete pronaći ovdje.
Ministarstvo ne želi ovaj nalaz podijeliti s javnosti
Napomenimo da unatoč višestrukim upitima nalaz upravnog nadzora nismo dobili službenim putem od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Stigao nam je iz drugih izvora jer Ministarstvo, iz nekog razloga, taj dokument ne želi podijeliti s novinarima. Kako smo pretpostavljali da nam neće dati cijeli nalaz ‘na ruke’, Ministarstvu smo postavili neka pitanja. Ni na to nisu odgovorili.
Stavimo stoga stvari u perspektivu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izvršilo je upravni nadzor nad institucijom koje se gotovo 90 posto financira iz državnog proračuna, što i sami navode u dokumentu. Uočene su brojne nepravilnosti u vezi studijskih programa, zapošljavanja, dodataka i propisa. Nalaz je ispao toliko ozbiljan da će završiti na DORH-u, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi i Državnom inspektoratu. Sve to, očito, ne žele službeno podijeliti s javnosti i građanima koji pune državni proračun.
