Ovo ne zvuči nimalo dobro: Više od 5.600 studenata ostaje bez mjesta u domu, najviše njih u glavnom gradu
Uskoro će izaći rezultati natječaja za studentske domove, a nekima se, zbog premalih kapaciteta, ne smiješi sreća. Oko 5.600 studenata koji su se prijavili za domove u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku ostat će bez kreveta jer mjesta za njih – jednostavno – nema. Najveći broj studenata koji će smještaj morati potražiti u privatnom aranžmanu bit će u Zagrebu, njih preko 3.300.
Prijave su gotove, a uskoro će izaći i rezultati natječaja za smještaj u studentskim domovima diljem države. Mjesta, to već znamo, nije dovoljno i svake se godine tisuće studenata prijave na poziv, no uslijed manjka smještajnih kapaciteta, krevet u domu dobiti – ne mogu. Uoči rezultata natječaja kontaktirali smo studentske centre u četiri veliki sveučilišna grada – Zagreb, Split, Rijeka i Osijek – a oni su nam otkrili koliko studenata u njihovim domovima ove godine ostaje bez kreveta.
Preko 5.600 njih neće dobiti dom, iako su ga tražili
Studentski centar Zagreb zaprimio je nešto više od 10.300 molbi za subvencionirani smještaj u jednom od studentskih domova. Od tog broja, tek njih 6.934 dobit će pravo na smještaj. Kreveta u domu je nešto više, ima ih još petstotinjak, no oni su rezervirani za studente na Erasmusu te za one koji ostvare pravo na smještaj preko posebnih odluka Ministarstva znanosti i obrazovanja. To su, recimo, vrhunski sportaši i studenti na međunarodnoj razmjeni. Za studentske domove u Splitu molbu je poslalo 2.243 studenata, a mjesto u jednom od domova, u koje ulaze i mjesta koja SCST dobije u učeničkim domovima, dobit će njih 1.393.
Studentski centar Rijeka ove je godine u sustavu zabilježio 2.067 prijava za povoljniji studentski smještaj u domovima, dok mjesta imaju za njih 1.250. Studentski centar Osijek, koji je baš ove godine uselio studente u novi paviljon doma, imao je 1.960 prijava za subvencionirano stanovanje, dok će u konačnici primiti njih 1.390, koliko ukupno kreveta i imaju.
Drugim riječima, preko 5.600 studenta ostat će bez smještaja u studentskom domu, unatoč tomu što su se prijavili, iz proste činjenice što mjesta za njih – nema. Od tog broja najveći udio čine oni koji će studirati u Zagrebu. Njih oko 3.360 neće upasti u dom. U Splitu je takvih okvirno 850, u Rijeci 817, a u Osijeku 570. Naglasimo da studentski domovi postoje i u manjim gradovima koji imaju visoka učilišta pa je brojka onih za koje ove godine nema mjesta u domu na državnoj razini sigurno nešto veća.
Poznati negativni trend
Usto što svake godine izvještavamo o broju prijava u odnosu na kapacitete u studentskim domovima, u dva smo navrata analizirali i izvješće Državnog zavoda za statistiku u kojem se ističe isti problem. Iako u suštini alarmantan, ovo je još jedan podatak na kojemu se ocrtava već poznati negativni trend u visokome obrazovanju. Upisnih kvota na fakultetima diljem države je previše, dovoljno da svatko tko poželi studirati može nešto upisati. Na studij se odlazi iz najudaljenijih krajeva u gradska središta, poput gradova koje spominjemo gore, a novi domovi desecima godina nisu sagrađeni. Svake se godine, stoga, na natječaj za smještaj u domu javi i od preko pet tisuća studenata koji svoje mjesto, jednostavno, ne mogu dobiti.
To, pak, barem djelomično negativno utječe na iznos najma stanova u gradskim središtima. Studenti koji ne dobiju dom, kao i oni koji se u startu nisu ni prijavili, primorani su tražiti privatni smještaj. Takvih, jasno je, uvijek mora biti, no taj broj, primjerice, u Zagrebu, ponovimo, iznosi oko 3.360 studenata. Time raste potražnja na već malenom tržištu stanova za najam pa, zakonima tržišta, raste i cijena najma. Studenti su, dakle, na koncu prisiljeni živjeti u izrazito skupim stanovima, a neki od njih zasigurno, uslijed financijskih neprilika, i odustati od školovanja.