Ovo su najčešće pravopisne greške koje su u 2021. pravili Hrvati: Ispravi.me provjerio 8 milijuna tekstova
Mnogim učenicima, studentima, novinarima, ali i drugima koji se bave pisanjem bilo koje vrste, već je skoro tri desetljeća od velike koristi Hrvatski akademski spellchecker (Hascheck/Hašek), na adresi ispravi.me. Riječ je o usluzi koja detektira pravopisne pogreške u tekstovima te korisnicima predlaže ispravne riječi. S Fakulteta elektrotehnike i računarstva, na kojemu je Hašek i pokrenut, objavili su 15 najčešćih grešaka koje su korisnici pravili u prošloj godini.
foto: srednja.hr
Da je mnogima boljka osnovnoškolsko gradivo Hrvatskog jezika, pokazuju podaci dobiveni provjerom gotovo osam milijuna tekstova u Hrvatskom akademskom spellcheckeru (Hascheck/Hašek), dostupnom na adresi ispravi.me.
Najviše se griješi u korištenju č i ć te ije/je
Korisnici te usluge u prošloj su godini najčešće griješili u korištenju č i ć te u riječima koje sadržavaju ije/je. Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), na kojemu je Hašek i pokrenut, objavio je 15 najčešćih grešaka korisnika u 2021. godini, a to su:
- če –> će
- tiće –> tiče
- riješenje –> rješenje
- slijedeće –> sljedeće
- mogučnosti –> mogućnosti
- promjeniti –> promijeniti
- čemo –> ćemo
- več –> već
- primjetiti –> primijetiti
- djete –> dijete
- samnom –> sa mnom
- riješenja –> rješenja
- reči –> reći
- primjeniti –> primijeniti
- razumijeti –> razumjeti
(Napomena: u lijevom stupcu nalaze se neispravno napisane riječi)
Protekle godine kroz sustav je prošlo osam milijuna tekstova
Iako je, kako to i sam naziv usluge sugerira, Hašek prvenstveno namijenjen akademskoj zajednici, već ga gotovo tri desetljeća koriste i mnogi učenici, nastavnici, novinari te brojne privatne osobe za provjeru pravopisa u svojim tekstovima.
– Protekle godine usluzi je pristupilo 450 tisuća korisnika iz preko 130 zemalja svijeta. Oni su obradili osam milijuna tekstova koji su tvorili korpus od blizu dvije milijarde pojavnica. Ovo nedvojbeno govori o globalnoj popularnosti vrlo specifične usluge posvećene hrvatskom jeziku. Valja naglasiti da je hrvatski u svjetskim razmjerima ‘mali’ jezik jer ga koristi manje od jednog promila svjetske populacije. Najviše korisnika usluzi je pristupilo iz Hrvatske (83 %), zatim iz Bosne i Hercegovine (7 %), Njemačke (1 %) itd. Više od 40 % korisnika bilo je mlađe od 34 godine, a usluzi su u 75 posto slučajeva pristupali sa stolnog računala, najčešće radnim danima između 9 i 15 sati. Sve ovo upućuje da u Hrvatskoj treba posvećivati veću pozornost domaćem razvoju jezičnotehnoloških proizvoda i usluga, priopćili su s FER-a.
U radu pomažu i studenti
Inače, o funkcioniranju usluge brine umirovljeni profesor FER-a, Šandor Dembiz, ali u radu povremeno sudjeluju i sami studenti tog faksa.
– Zahvaljujući bogatom osnovnom fondu riječi, ali i brojnim frazama specifičnima za hrvatski jezik, sustav Hašek učestale gramatičke i stilske greške kontekstno prepoznaje te po potrebi ispravlja, što ga svrstava u nekonvencionalne pravopisne provjernike. Njegova posebnost je kontinuirana nadogradnja koje se postiže putem sustava samoučenja. Iz pristiglih tekstova sustav prikuplja nove riječi i njihove oblike te sam izdvaja zanimljive elemente za nadogradnju jezičnog fonda, koji prolaze rigoroznu kontrolu radi očuvanja preciznosti rječnika, navode s FER-a.
A o kontinuiranoj nadogradnji mnogo govore i same brojke. Kako su otkrili s FER-a, ‘od početnih 100 tisuća različnica hrvatskog općejezičnog fonda, u gotovo 30 godina strogo nadziranog učenja sustav je narastao na 1,1 milijun različnica hrvatskog općejezičnog fonda te nešto više od milijun različnica hrvatskog posebnojezičnog, dominantno imenskog fonda’.
