Ovo su plaće na fakultetima nakon povišice: Izgleda da je bolje biti profesor nego ministar obrazovanja
Od ožujka ove godine na plaće zaposlenih u prosvjeti počeli su se primjenjivati novi koeficijenti. Onima u visokom obrazovanju prosječne neto plaće su se zbog toga povećale između 180 i 500 eura. Najmanju prosječnu neto plaću i dalje imaju asistenti, ali sada barem prelazi 1.300 eura. Najveću prosječnu neto plaću imaju redoviti profesori u trajnom izboru i sada prelazi 3.000 eura.
Foto: Unspplash | Canva
Nakon što smo objavili podatke o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika i ravnatelja zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, sada donosimo detaljne podatke o plaćama zaposlenih u visokom obrazovanju. Podsjetimo, od ožujka ove godine počeli su se primjenjivati novi koeficijenti zbog kojih su neki sindikati organizirali prosvjede, tvrdeći kako je najmanji koeficijent od 2,01 prenizak.
Tražili smo od Ministarstva znanosti i obrazovanja podatke za plaće koje su isplaćene u ožujku kako bi se vidjelo koliko su povećanje u prosjeku donijeli novi, povećani koeficijenti. Podsjetimo, podaci o plaćama su izvađeni iz sustava Centraliziranog obračuna plaća te je iz dobivenih podataka vidljivo kako su se plaće u visokom obrazovanju povećale između 180 i 500 eura.
Najmanju prosječnu neto plaću i dalje imaju asistenti
Tako prosječna neto plaća redovitog profesora u trajnom izboru je iznosila 3.160 eura što je povećanje za 424 eura. U sustavu visokog obrazovanja, kada se gledaju prosječne neto plaće, jedino redovitim profesorima u trajnom izboru prelazi 3.000 eura. Iako se redovitim profesorima od listopada prosječna neto plaća povećala za 502 eura, što je više nego redovitim profesorima u trajnom izboru, ipak im je plaća i dalje manja te iznosi 2.735 eura.
Asistentima se prosječna neto plaća s 1.186 eura u listopadu sada povećala na 1.365 eura neto. Podsjetimo, prije toga je asistentima plaća jedva prelazila 1.100 eura. Najmanje prosječne neto plaće u sustavu visokog obrazovanja, koje ne prelaze 1.500 eura, imaju asistent, umjetnički suradnik, lektor i Predavač.
Izvor: MZO
Prosječna neto plaća redovitog profesora u trajnom izboru prelazi 3.000 eura
Prosječnu neto plaću između 1.500 i 2.000 eura imaju viši asistent, viši umjetnički suradnik, viši predavač i viši lektor. Prosječnu neto plaću u visokom obrazovanju koja ne prelazi 2.500 eura imaju docent, umjetnički savjetnik, profesor stručnog studija i izvanredni profesor. U ovu kategoriju može se uvrstiti i profesor stručnog studija u trajnom izboru jer prosječna neto plaća za to radno mjesto prelazi 2.500 eura za svega 1 euro i 53 centa.
Na samom vrhu prosječnih neto plaća koje prelaze 2.500 eura, kao što smo već spomenuli, jesu redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom izboru. Usporedimo li to s plaćom ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa koju je naveo u svojoj imovinskoj kartici, ispada da neki redoviti profesori na fakultetima imaju veću plaću od ministra koja iznosi 2.421 eura neto.
ŠTO JE PROSJEČNA, A ŠTO MEDIJALNA PLAĆA?
Plaću zaposlenika škola čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Iznosi o prosječnim i medijalnim isplaćenim plaćama sadržavaju i dodatke na plaću koji su ugovoreni važećim kolektivnim ugovorima poput dodatka za prekovremeni rad, dodatka za rad u smjenama, za rad u posebnim uvjetima rada, ali ne i naknadu za prijevoz. Prosječna plaća računa se kao aritmetički prosjek svih plaća u nekom sustavu; ona stoga predstavlja okviran broj jer ne govori puno o tome koliko je u sustavu onih s malom, a koliko onih s velikom plaćom. Medijalnu plaću dobijemo tako što poredamo plaće od najniže do najviše, a medijalna je ona koja se nalazi u sredini; to znači da polovina ljudi u sustavu ima veću plaću od medijalne, a polovina manju.
Detaljnije tablice prosječnih i medijalnih plaća za ožujak i veljaču 2024, ali i za ožujak 2023. godine, možete pogledati u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
