Ovo znanstveno područje bilježi najveći rast broja studenata u Hrvatskoj
Mada se u posljednjih nekoliko godina, glasno i stalno nastoji apleirati na buduće naraštaje u Hrvatskoj da u većoj mjeri upisuju prirodne i tehničke studije, ipak se maturanti i ostali kandidati za upise na to oglušuju. Njihove razloge zašto je tomu tako već smo prije dvije godine u opširnom istraživanju doznali pa se pokazalo da više od 50 posto ispitanih smatra da će ‘lakše’ do diplome, izbjegnu li studije iz STEM područja. No, s druge strane sjajnim argumentom za upis tih studija se nameće lakša zapošljivost kod nas i u inozemstvu, kao i u prosjeku veće plaće.
Iz arhive portala srednja.hr/ foto: Ivan Božić
Zbog deficitarnosti stručnog kadra u tehničkim i prirodnim znanostima na tržištu rada, ali i zbog kvalitete takvog stručnog kadra školovanog u Hrvatskoj, već nekoliko zadnjih godina stručnjaci glasno apeliraju na mlade da upisuju studije iz domene sve popularnije kratice – STEM. Ipak, čak i u područjima kao što je svugdje primijenjiva elektrotehnika, broj studenata opada.
Pokazuju to podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje o broju studenata po područjima odnosno granama znanosti u periodu od 2008./2009 do 2013./2014. (svježiji ne postoje nap. a.)
Prirodne znanosti u padu, a tehničke u neznatnom rastu broja studenata
Već smo spomenuli istraživanje koje smo još prije dvije godine proveli nad šest i pol tisuća brucoša i maturanata, a koje je pokazalo da sve više mladih izbjegava upisivati prirodne, tehničke i inženjerske studije.
Mada se nakon završetka fakulteta obuhvećenih u kratici STEM, studenti najkraće zadržavaju na burzi rada, interes za navedene studije među mlađom populacijom opada. Istraživanje je pokazalo da je glavni razlog tome činjenica da mnogi žele doći do diplome uz što manje muke, dok je drugi istaknuti argument koji su nam onomad naveli brucoši i maturanti to da jako mladih ima predispozicije za upisivanje tehničkih, prirodnih i inženjerskih studija.
Treći razlog koji su nam sudionici istraživanja naveli kao važan za to što ne upisuju STEM fakultete je slaba informiranost o tome, gdje se mogu s takvim studijskim smjerovima zaposliti nakon diplome.
Vratimo se sada na brojeve o studentima po poljima. Onih na prirodnim je u akademskoj godini 2008./2009. bilo 7.779, dok ih je u posljednjoj podacima kompletiranoj 2013./2014., bilo 7.049.
U tom periodu se najviše smanjio broj studenata biologije, za duplo (2.547 u 2008./2009. na 1.236 u 2013./2014.), dok je blago rastao broj studenata matematike (2.387/2.584), fizike (749/924) te najviše kemije (850/1.079).
Kada je pak riječ o tehničkim znanostima, neznatno je rastao ukupan broj studenata (42.124 u 2008./2009. na 43.825 u 2013./2014.).
Analiziramo li pojedina polja poput elektrotehnike (8.155/7.120) ili građevinarstva (5.988/5.855) uviđamo pad broj studenata, dok se u veoma potentnim i plaćama ‘obdarenim’ računarstvu (4.568/5.575) te rudarstvu, nafti i geološkom inženjerstvu (754/890) bilježi rast broja studenata.
Najveći rast broja studenata bilježe zdravstveni smjerovi, a najveći pad društvene znanosti
Da dio mladeži ipak osluškuje zbivanja s domaćeg i stranog tržišta rada, svjedoči podatak kako se u šest akademskih godina koje analiziramo, uvelike povećao interes za biomedicinu i zdravstva.
Naime, u akademskoj godini 2008./2009. smjerove unutar tih područja studirala je 11.921 osoba, dok je do 2013./2014. ta brojka narasla na 16.673 studenta. Najveći rast, a ujedno i najveći broj studenata ima polje kliničke medicinske znanosti.
Unutar navedenih pet godina broj studenata tog polja se povećao s 4.157 na 7.869. Samo je područje javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bilježilo blagi pad studentarije (845/833).
Kako se često i bez zadrške apelira pa čak i povlasticama poput dodatnih bodova na natječaju za domove stimulira upis na STEM smjerove, tako se u Hrvatskoj, ali i svijetu (istaknuti primjer Japan) sve glasnije promovira ideja o smanjenju kvota za društvene znanosti, ali i ‘povećanje korisnosti’ ovih smjerova.
U tom smislu valja istaknuti da se u periodu od 2008./2009. do 2013./2014. broj studenata društvenih znanosti u Hrvatskoj umanjio za 11.500.
Najviše se ‘rezalo’ u inače daleko najtraženijem polju ekonomije. U navedenom se periodu broj studenata te grane smanjio s 51.778 na 42.750. Drugo najveće smanjenje broja studenata bilježi se u polju pedagogije (7.442/5.935). Nigdje se unutar društvenih znanosti nije dogodio znatniji rast. Možemo eventualno izdvojiti psihologiju i politologiju unutar kojih je tijekom analiziranih pet godina broj studenata narastao za 500-njak.
Ostale detalje, pronađite u priloženoj tablici.
