Ovoga mjeseca bira se rektor drugog najvećeg Sveučilišta u državi, a u utrci sudjeluju samo dvojica kandidata
Osim u Zagrebu, ove se godine bira i novi rektor Sveučilišta u Splitu, za mandatno razdoblje od 1. listopada 2018. godine do 30. rujna 2022. godine. Na jučerašnjoj, 52. sjednici Senata Sveučilišta, utvrđena je lista kandidata za izbore. U utrku idu, baš kao i 2014. trenutni rektor Šimun Anđelinović i Dragan Ljutić s Medicinskog fakulteta u Splitu.
Dragan Ljutić (screenshot: YouTube) i Šimun Anđelinović (foto: Ivan Božić|srednja.hr)
Godina je 2014., a na drugom najvećem, Sveučilištu u Splitu bira se rektor. U utrku za čelnog čovjeka Sveučilišta ušla su samo dvojica kandidata, oba s tamošnjeg Medicinskog fakulteta – Šimun Anđelinović i Dragan Ljutić. Od ukupno 35 članova Senata s pravom glasa, 20 njih tada je glasovalo za Anđelinovića, dok je drugi kandidat Dragan Ljutić, dekan Medicinskog fakulteta, dobio 12 glasova. Tri listića bila su nevažeća.
Godina je 2018., a ovoga mjeseca održavaju se novi izbori za istu fotelju. Kandidati za retorsku poziciju drugog najvećeg sveučilišta u državi do 2022. isti su kao i prije četiri godine – Ljutić i Anđelinović.
Anđelinović uvjeren da je najbolja osoba za osiguranje kontinuiteta
– Više je razloga koji su me motivirali za kandidaturu za rektora Sveučilišta u Splitu. Tek usput spominjem, premda ne manje važno, moje profesionalne kompetencije koje sam isticao prilikom izbora za tekući mandat. One su bile tek preduvjet za dobivanje prilike da postanem rektor. Kada sam tada rekao kako mi je želja posvetiti četiri godine svoga života radu, rastu te napretku i boljitku naše zajedničke akademske institucije te zajedno s Vama iznaći najbolja rješenja u teškim vremenima, upravo to sam i mislio. Doista sam Sveučilištu posvetio više od tri godine svoga života intenzivno radeći cjelodnevno, gotovo svakog dana u godini, tako započinje svoj program za predloženika trenutni rektor Šimun Anđelinović.
Ističe u njemu i činjenicu da je na pojedinim listama koje rangiraju svjetska sveučilišta po kvaliteti, upravo splitsko najviše rangirano u regiji, a kako tvrdi, u drugom mandatu pažnju će posvetiti projektima postakademskog zapošljavanja i nastavnih baza, studentskom zadrugarstvu, pokretanju pokretanje akademske poticane stanogradnje, što bi bio preduvjet za ostanak mladih znanstvenika i nastavnika na Sveučilištu u Splitu.
– Sve te ideje idu u smjeru stvaranja održivog, kvalitetnog i uglednog Sveučilišta koje prednjači u izvrsnosti, prepoznatljivosti i vidljivosti. Visoko postavljeni ciljevi, uz veliki angažman najbližih suradnika i svih dekana, članova Senata, studenta i svih zaposlenika, izazov su s kojim ću se, sudeći po dosadašnjim rezultatima, znati nositi. Stoga sam uvjeren da sam najbolja osoba za osiguranje kontinuiteta uspješne provedbe strateških zadaća u sinergijskoj atmosferi pluralizma ideja, akademskih sloboda mišljenja i djelovanja kroz okvir autonomije sveučilišta s imperativom akademske čestitosti, a sve na ponos našeg Sveučilišta u Splitu i domovine Republike Hrvatske, piše Anđelinović u svom programu.
Po završetku studija na zagrebačkom Medicinskom, Anđelinović je obavljao posao asistenta na Institutu za patologiju istoga fakulteta. Od 1992. do 2014. bio je predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju pri KBC-u Split, a do 2014. obnašao je dužnost pročelnika Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti na UniSt. Od 2009. do 2011. bio je prorektor za nastavu Sveučilišta u Splitu, a 2014. stupa na rektorsku dužnost.
Ljutić će imenovati studenta kao svog pomoćnika, a na Sveučilištu naprije planira ‘stvoriti pozitivnu kimu’
Iako je već jedom izgubio od Anđelinovića, Dragana Ljutića to očito nije demotiviralo da se za rektorsku poziciju Sveučilišta u Splitu kandidira još jednom. Kako navodi u svom programu, vizija mu je ojačati Sveučilište, aktualizirati nove programe, studije i fakultete te učiniti Split sinonimom za lijepo i ugodno studiranje.
Iza sebe ima bogato radno iskustvo: bio je dekan Medicinskog fakulteta u Splitu, pomoćnik ravnatelja KBC-a Split i pročelnik dvaju kliničkih odjela pri istoj Klinici. Bio je i pročelnik katedri za diplomski ispit i internu medicinu te predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.
– Svjestan sam problema s kojima se susreću Sveučilište i znanstveno-nastavne sastavnice, ali siguran sam da uz dobra tim, potporu kolega, nema prepreke koju ne možemo zajedno savladati. Tijekom posjeta drugim sastavnicama našega Sveučilišta, shvatio sam s koji potencijalom raspolažemo – shvatio sam da se ne trebamo bojati za perspektivu našeg Sveučilišta. I zbog toga, na sugestiju kolega, ali i postavljajući pitanje samome sebi zašto rektor, odnosno zašto ne rektor – uz svestranu potporu moga Fakulteta, uz tim časnih, radišnih i poštenih ljudi odlučio sam prihvatiti kandidaturu za rektora. Potpora na vlastitom Fakultetu nakon dekanskog mandata izniman je test mog dosadašnjeg rada. Iznimno časna pozicija, ne samo na razni Sveučilišta, nego i šire društvene zajednice znači obavezu rada ua Sveučilište i predanosti Sveučilištu, stoji u Ljutićevu programu.
Potrebno je, tvrdi, na Sveučilištu najprije stvoriti pozitivnu klimu, a kao glavne smjernice svog programa navodi uvažavanje i poštivanje tradicije Sveučilišta, otvaranje suradne s gospodarstvom te jačanje, rast i razvoj sastavnica, kao i znanstveno-istraživačke i umjetničke izvrsnosti. Ljutić planira i unaprijediti studentski standard, i to kroz imenovanje studenta kao pomoćnika rektora za studentska pitanja.
Ideja mu je i razviti sustav podrške studentima i to u svim aspektima njihova djelovanja te Sveučilište povezati s međunarodnim istraživačkim i visokoobrazovnim institucijama i poticati mobilnost. Kao rektor Sveučilišta, Ljutić bi poticao transparentnost institucijskih procedura i razvoj kroz suradnju, participaciju i konsenzus, kao i društveno odgovorno upravljanje kroz transparentno financiranje, ulaganje i poslovanje.
Hoće li se povijest ponoviti ili će ishod ovogodišnjih izbora ići na ruku Ljutiću, vidjet ćemo 28. ožujka, kada će članovi Senata odlučiti tko će do 2022. voditi drugo najveće Sveučilište u državi.
