Panika u Saboru: Boras će možda i ovaj zakon tužiti Ustavnom sudu, a svi studenti trebali bi biti jednaki
I pozicija i opozicija, gotovo svi zastupnici, složili su se danas u Saboru da stručni studiji moraju biti na istoj razini kao i sveučilišni. Ipak, neki zastupnici izrazili su bojazan da će rektor Boras od Ustavnog suda tražiti da pobije i novu verziju zakona. Ukazali su i na licemjerje nekih sveučilišnih profesora koji podcjenjuju stručne studije, a sami na njima predaju.
Screenshot: Google Maps
– Čudimo se zašto mladi odlaze iz Hrvatske, a podcjenjujemo njihove diplome, ako nisu na sveučilišnim studijima. Stručni i sveučilišni studiji su različiti, ali moraju biti jednako vrijedni, rekao je saborski zastupnik Darko Klasić iz Kluba zastupnika HSLS-a i reformista.
Hrvatski sabor raspravljao je u četvrtak o izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Mostov Božo Petrov naglasio je kako se izjednačavanjem stručnih i sveučilišnih studija “stavlja prava stvar na pravo mjesto”.
– 300 je 300, vrlo jednostavno. Educiraju se za različite smjerove, ali vrijednost tih studenata je ista. Sveučilišta se bore protiv stručnih studija, a s druge su strane iste te studije osnivali na svojim sveučilištima. Razina obrazovanosti naših sveučilišta doseže brzinu slobodnog pada, a sveučilišta to ne dira. Ovo što se danas događa u obrazovanju posljedica je loše politike, kazao je Petrov, kojem je zasmetao i, kako ga je nazvao, ekskluzivitet doktorskih studija.
– Dragi momci, želite li polaznike doktorskih studija, ne možete ih dobiti silom zakona nego kvalitetom obrazovnog kadra vaših profesora i nastavnog programa. Kraj priče, poručio je Petrov. Smatra da je najveći problem sveučilišta – kvaliteta ljudi jer se izmjenjuju uvijek isti “i ministri i dekani i rektori i njihovi pomoćnici čiji je doseg dogovoriti prodaju tehničkih pomagala”.
Bartulica: Uzor nam treba biti Velika Britanija
Profesor Damir Bakić, zastupnik stranke Možemo, kaže da se ne može a priori tvrditi da sveučilišni studiji pripremaju ljude za znanstveni rad, dok specijalistički stručni samo za neposredan rad.
– To nije točno. Ako stavimo stručne i sveučilišne studije na istu razinu HKO-a, ne ugrožava se njihova programska razlika. Samo postaju jednako vrijedni, rekao je Bakić. Smatra da je ideja o preferiranju sveučilišnih nad stručnim studijima došla zbog interesa nekih sveučilišnih elita te da su sveučilišta svoje loše programe pokušali opravdati zakonskim degradiranjem stručnih studija. Podsjetio je i kako su studenti stručnih studija u europskim zemljama na istoj razini kao i oni sveučilišnih. Žao mu je samo što ovakav zakon nije donesen ranije.
Sanja Radolović iz SDP-a spomenula je da neka sveučilišta osnivaju stručne studije koji kasnije prerastaju u sveučilišna, a onda se hvale kako su sveučilišni studiji bolji od stručnih. Ukazala je i na problem sveučilišnih poslijediplomskih specijalističkih studija koje studenti sveučilištima plaćaju, ali nakon njihova završetka nemaju nikakva prava.
Stephen Nikola Bartulica iz Domovinskog pokreta ispričao je kako je čuo da se i prilikom akreditacije novih studijskih programa često vrše razni utjecaji.
– Mislim da je jako loše da određene institucije stvaraju novu neizvjesnost za mnoge studente. Studenti su upisali stručne studije, no onda su tek postali zabrinuti jer im je netko htio umanjiti važnost studija, rekao je Bartulica, koji smatra da nam uzor može biti Velika Britanija, čija su sveučilišta na vrhu ljestvica, a gdje postoji konkurencija i gdje nije jednostavno doći do katedre. Glavni problem vidi u nastojanju sveučilišnih elita da osiguraju svoje položaje.
Anka Mrak Taritaš zapitala se želimo li imati zemlju kakvu je zamislio Damir Boras. Jer, upravo na temelju Borasove tužbe Ustavni sud je srušio stari Zakon o HKO-u te stvorio nejednakost među studentima.
– Ključno je pitanje: kad obrazujemo studente, obrazujemo li ih za neke poslove?, zaključila je Mrak Taritaš.
Totgergeli: Sveučilišta ih primaju na studij, a brane im se zapošljavanja
Domagoj Hajduković (SDP) kazao je kako imamo “frankenštajnske titule” sveučilišnih specijalista, koje je nemoguće prevesti na engleski jezik. Također, upozorio je da u Hrvatskoj Bolonjski proces nije implementiran kao što bi trebao biti. Ostavio je otvorenim i mogućnost da rektor opet zatraži ukidanje ovog zakona, nakon što se on donese.
– Vrlo je moguće da se ovaj zakon opet nađe pred Ustavnim sudom i da se nađemo u istoj situaciji u kojoj smo sada, rekao je Hajduković.
Miro Totgergeli (HDZ) upozorio je da studenti koji su završili preddiplomski stručni, a diplomski sveučilišni studij, na kraju imaju problema pri zapošljavanju na javnim natječajima jer im preddiplomski studij nije bio sveučilišni, iako im je sveučilište dalo da upišu sveučilišni diplomski studij.
Mrak Taritaš osvrnula se i na licemjerstvo sveučilišnih profesora. S jedne strane, kaže, tuže, ne bi li dokazali da su stručni studiji manje vrijedni, a s druge strane, predaju na istim tim stručnim studijima.
Sabina Glasovac upozorila je i na to da diplomanti stručnih studija u Hrvatskoj ne mogu upisati doktorske studije, dok primjerice u Njemačkoj mogu. HDZ-ov Rade Šimičević upozorio je pak na to da imamo veliki broj zanimanja.
Zastupnici će o Zakonu o HKO-u, kao i nekim drugim prijedlozima zakona, glasati za nekoliko dana.
