Pao je godinu, a danas je financijski istražitelj u Parizu: ‘Faks me pripremio za željenu karijeru’

Da je važno disciplinirano krenuti u studiranje od prve godine, naučio je Robert, diplomirani student Pravnog fakulteta. Iako je prvu godinu ponavljao, nije odustao i završio je studij Javne uprave. S Robertom i njegovom kolegicom Nediljkom smo razgovarali kako bismo studij Javne uprave stavili pod povećalo. Doznali smo kako izgleda, koliko učenja je potrebno za završiti ga i čime se nakon diplome možete baviti.

Nediljka Karoglan i Robert Škrinjar diplomirani su studenti Javne uprave | Foto: privatna arhiva / Pravni fakultet Zagreb

Po broju upisanih studenata, Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najvećih u zemlji. Taj se faks i ove godine smjestio među deset najpopularnijih po ukupnom broju prijava maturanata na studij Pravo. No, osim tog integriranog studija, ovaj fakultet izvodi i druge studije.

Jedan od njih je i stručni prijediplomski studij Javne uprave. Zanima li vas karijera u pravnom sektoru, a planirate upis studija na jesenskom roku, svoje mjesto na tom studiju još uvijek možete osigurati. Tamo je, naime, ostalo slobodno još 80 mjesta, objavili su s Fakulteta.

Ovaj studij upisuju mladi koji se žele baviti pitanjima od važnosti za cijelo društvo, rješavati izazove u zdravstvu, obrazovanju i drugim bitnim područjima kroz javne politike, postati lideri i voditi državne institucije poput ministarstava, gradova i drugih državnih tijela.

Jedan od njih je i Robert Škrinjar. Kad je birao studij, ostvario je upis na više studija, a jedan od njih bio je i studij Prava. Iako mu je on bio privlačna opcija, prevladao je njegov poziv za rad u javnom interesu, stoga je upisao studij Javne uprave.

– Oduvijek sam imao određene crte idealista i tražio sam poziv u kojem bih mogao raditi za dobrobit društva, što često nije slučaj kod kolega pravnika koji, primjerice, prakticiraju odvjetništvo. Na kraju sam se odlučio za ovaj studij jer sam osjećao da će me on najbolje pripremiti za rad u javnim institucijama i omogućiti mi da izravno doprinesem poboljšanju sustava u kojem živimo. Taj osjećaj da mogu pozitivno utjecati na društvo bio je moj primarni motivator za upis na studij, navodi naš sugovornik.

Robert Škrinjar | Foto: privatna arhiva

Što se uči na studiju Javne uprave?

Sličnu motivaciju za upis studija navodi i naša druga sugovornica, Nediljka Karoglan. Nediljka je diplomirana studentica studija Javne uprave i predsjednica Alumni sekcije Studijskog centra za javnu upravu i javne financije.

Pravna struka privlačila ju je još od osnovne škole, rekla nam je, ali više od svega htjela je raditi posao koji će biti od javnog interesa. Proučavanje rada državne i javne uprave zvučalo joj je jako zanimljivo, stoga je upisala studij Javne uprave. U tome nije pogriješila.

– Svi mi cijeli život učimo, ali mogu reći da sam zadovoljna ishodima učenja i znanjem koje sam usvojila na fakultetu i koje mi koristi u karijeri, ali i u svakodnevnom životu, ističe Nediljka.

Ubrajate li se u skupinu ljudi koju zanima pravna struka, ali niste sigurni što točno studij Javne uprave obuhvaća, Nediljka je jednostavno sažela osnovne informacije koje trebate znati. Studij Javne uprave, ukratko, obrazuje vas za rad u javnom sektoru, ali to ne isključuje i mogućnost rada u privatnom sektoru.

– Uz razvijanje stručnih znanja i vještina, na studiju se podiže svijest o važnosti poštovanja etičkih normi pri radu i u javnom i u privatnom sektoru. Naravno, uz sve prednosti koje proizlaze iz sfere obrazovanja, neizostavno je spomenuti i cjeloživotna prijateljstva koja nastaju na studiju, tumači Nediljka.

Nediljka Karoglan | Foto: privatna arhiva

Evo što znači raditi u javnoj upravi

Okej, no što je točno ‘javna uprava’ u praksi? Robert se ubacio s objašnjenjem.

– Ovo me podsjeća na nešto što je naš profesor Koprić spominjao na predavanjima. Ako me sjećanje dobro služi, govorilo se o jednoj od teorija organizacije, gdje je javna uprava opisana kroz koncept ‘elefantologije’. Zbog svoje veličine, javna uprava uspoređena je sa slonom – kako istraživači, tako i građani, iako stoje pored nje, često ne vide cijelu sliku. Kao što bilo koji pojedinac stojeći u neposrednoj blizini slona, ne može obuhvatiti cijelog slona čak niti pogledom, tako ni pojedinci, stojeći u neposrednoj blizini goleme javne uprave, ne vide sve, već vide samo neki dio, koji, koliki god bio, ne daje cijelu sliku javne uprave, tumači Robert slikovito.

Javna uprava je toliko velik sustav da ga je gotovo nemoguće jednostavno objasniti, dodaje. Uključuje vođenje i organizaciju na svim razinama, od lokalne samouprave, preko ministarstava pa sve do nadnacionalnih organizacija, poput ESMA-e u kojoj i sam radi.

– Ja, naravno, nisam osoba koja bi si dala za pravo da definira javnu upravu, ali kada bih je trebao objasniti u jednoj rečenici, rekao bih: javnu upravu čine sve organizacije i aktivnosti koje djeluju u javnom interesu, govori Robert.

Javni interes je sve što je važno za dobrobit cijelog društva, što pomaže cijelim zajednicama, a ne samo pojedincima. Primjerice, izgradnja bolnica, škola ili cesti je u javnom interesu. Kod takvih projekata, stručnjaci za javnu upravu moraju uzeti u obzir potrebe svih – ljudi koji koriste automobile, pješaka, ali okoliša. Njihov cilj je donijeti odluku koja je najbolja za zajednicu u cjelini.

Kako bi to sve mogli, stručnjaci javne uprave brinu da se javni novac, koji dolazi od poreza, koristi odgovorno. Štite prava građana i brinu da su svi pošteno tretirani, što uključuje i rješavanje problema poput korupcije. Studij Javne uprave svoje studente priprema za mnoge različite mogućnosti rada u struci, a tu širinu oslikava i Robertov primjer.

Pao je godinu, a kasnije postao demos i član Studentskog vijeća

Robert je nakon diplome najprije pronašao posao kao pripravnik u Hanfi, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. Tamo se bavio nadzorom tržišta financijskih usluga. Od tima s kojim je radio naučio je biti dostupan strankama, brinuti o pojedincima, ali i biti nepristran, govori nam. To ga je pripremilo za sadašnju željenu karijeru financijskog istražitelja u Parizu.

– Trenutno živim i radim u Parizu kao supervizor u istražnoj jedinici Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA – European Securities and Markets Authority). U sklopu svog posla bavim se provođenjem istraga nad subjektima pod nadležnošću ESMA-e kako bih osigurao njihovu usklađenost s europskim regulatornim okvirima. Neke od mojih glavnih aktivnosti uključuju inspekcije na terenu, provedbu IT forenzičkih analiza te suradnju s europskim, međunarodnim i nacionalnim nadzornim tijelima, objašnjava Robert.

Iako je bio angažiran student, član Studentskog zbora Pravnog fakulteta koji je sudjelovao u organizaciji raznih događaja i demos na Katedri za upravnu znanost, već na prvoj godini naučio je važnu lekciju koja dočeka mnoge brucoše svih fakulteta – bitno je redovno učiti.

– Tijekom prve godine studija malo sam se previše opustio, što je rezultiralo time da sam morao ponavljati godinu. Nakon tog iskustva, shvatio sam koliko je važno održavati tempo učenja kako bih na vrijeme završio studij. Budući da sam svako ljeto, od kraja lipnja do početka listopada, radio sezonske poslove na moru kako bih financirao životne troškove, moj studijski raspored od listopada do lipnja bio je poput punog radnog vremena, prisjeća se Robert.

Kakva je nastava na studiju Javne uprave?

Sam studij zahtijeva samostalnost i disciplinu, istaknuli su naši sugovornici. Nediljka nam je objasnila što možete očekivati ako ga upišete.

– Nastava na fakultetu organizirana je kroz predavanja, seminare, vježbe i stručnu praksu. Ovisno o vrsti kolegija, nastava je bila bazirana više na teorijskom ili praktičnom dijelu. Kada se radi o učenju, ne mogu pričati o prosjeku ili pogađati. Učila sam kontinuirano, naravno bilo je i mnogo neprospavanih noći. Ali naposljetku, trud, rad i zalaganje se uvijek isplate. Najvažnije vještine koje studentima trebaju su disciplina i upornost. Studij Javne uprave zahtijeva trud, rad i neprestanu želju za boljitkom, što garantira uspjeh na studiju, ali i u karijeri, objašnjava Nediljka.

Jedan od najzanimljivijih kolegija bio joj je Regulacijski menadžment, ali svaki ju je naučio nešto novo, ne samo o gradivu, već i o njoj samoj, ističe. Ne može izdvojiti najteži kolegij, jer svaki traži određenu razinu discipline.

– Razlika je samo u tome koji kolegij nama studentima bolje ‘sjedne’. Moj savjet mlađim kolegama je da uče kontinuirano i da idu na predavanja. Profesori često na predavanjima daju primjere na osnovu kojih je onda lakše usvojiti gradivo za kolokvij ili ispit. Također, savjetovala bih kolegama da izlaze na kolokvije kako bi imali manje ispita za polagati na ispitnim rokovima, a samim time i manje stresa, poručuje Nediljka.

Foto: Pravni fakultet Zagreb

Na prvim godinama studija, Robert je manje vremena provodio na fakultetu, a više kod kuće, samostalno učeći, prisjeća se. Na završnim godinama više vremena se provodi na predavanjima i vježbama.

– Na višim godinama studija, zbog obaveza i dužih pauza između predavanja, znao sam biti na fakultetu cijele dane. Često sam koristio te pauze od nekoliko sati za učenje u praznim dvoranama ili na klupama u fakultetskim prostorima, što mi je omogućilo da produktivno iskoristim vrijeme i dodatno se posvetim učenju. Na višim godinama kreću i praktični dijelovi poput stručne prakse, vježbi u provedbi propisa (procesno pravo), učenja pisanja samih propisa (nomotehnika) te seminara koji uključuju timski rad, koordinaciju, vježbe prezentiranja, vođenja i govorništva, objašnjava Robert.

Na nekim kolegijima očekujte i rasprave, dodaje. Riječ je o debatama ‘jedan na jedan’ s kolegama. Publiku, odnosno druge kolege i profesore, treba uvjeriti u ispravnost vlastitih stavova. Takvi oblici učenja Robertu su značajno pomogli razviti vještine javnog nastupa i logičkog razmišljanja, što su ključne vještine koje mu danas trebaju u radu.

Rutina učenja i disciplina su važni

Jedan od najzanimljivijih kolegija bio mu je Teorija organizacije. Zainteresirale su ga sve teorije koje objašnjavaju praksu, ali posebno mu se svidjela ideja da organizaciju možemo promatrati kao oblik života. Zbog tog kolegija razvio je ambiciju da se jednog dana okuša u rukovodećim pozicijama, prisjetio se.

– Ne bih izdvojio nijedan predmet kao najteži ili najzanimljiviji jer svaki od njih nosi svoje izazove i vrijednosti. Međutim, mogu se prisjetiti situacija kada sam bio 100% spreman za ispit, odgovorio na sva pitanja i ipak dobio ocjenu 2, iako sam bio uvjeren da su odgovori točni. Jedan od takvih predmeta bio je Radno i socijalno pravo kod profesora Viktora Gotovca. Nikad neću zaboraviti taj gorki osjećaj otiska štambilja s dvojkom u indeks, ali i istovremeno osjećaj olakšanja i sreće, budući da sam možda bio jedini iz svoje grupe koji je uopće prošao na tom ispitnom roku, prisjeća se Robert.

Želite li upisati ovaj studij, i Robert ima sličan savjet kao i Nediljka – razvijte dobru rutinu učenja. Učenje treba postati dio vašeg svakodnevnog rasporeda, kao da imate radno vrijeme. Dok učite, držite mobitel i druge distrakcije podalje.

– Ustajanje rano, doručak, kava i učenje nekoliko sati prije pauze za ručak pokazali su se vrlo učinkovitima za mene. Uvijek bih unaprijed podijelio gradivo na dnevne kvote, što mi je omogućilo da postignem cilj bez nepotrebnog stresa. Dva dana prije ispita preporučujem mentalni odmor, jer je bitno smiriti se i dopustiti da se informacije slože. Iskusio sam da se na ispitu ‘ladice’ s informacijama otvore upravo kada su najpotrebnije, pa je važno vjerovati u svoj proces učenja, savjetuje Robert.

‘Motivacija mi je bila budućnost’

Na Pravnom fakultetu ispiti služe za ubiranje rezultata prethodnog učenja, dodaje. Ispite nećete moći pripremiti u nekoliko dana, stoga je kontinuitet ključ uspjeha. Profesori će vam biti dostupni kroz konzultacije i mailove, ali nisu tu da ‘dadiljaju’, ističe Robert. Odnos između profesora i studenata može se opisati kao profesionalan, nadovezala se Nediljka.

– Profesori su bili korektni i profesionalni u svom radu prema studentima. Neki profesori više su se trudili da približe gradivo studentima i da budu što pristupačniji, dok su drugi održavali klasičan profesionalan način rada. Moja motivacija za učenjem uvijek je bila moja budućnost. Iz tog razloga nikad mi nije manjkalo motivacije i ambicije za učenjem, zato što sam znala da me svaki položeni ispit vodi korak bliže do ostvarivanja cilja, navodi Nediljka.

I Robert i Nediljka zadovoljni su znanjem, vještinama i prilikama koje su dobili na studiju. Zahvaljujući njima, ali i svojoj disciplini i predanosti, danas su stručnjaci koji zaista rade ono o čemu su kao brucoši maštali – za javni interes. Želite li i sami doznati više o studiju Javne uprave na zagrebačkom Pravnom fakultetu, posjetite web stranicu fakulteta.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu