Par savjeta koji vam mogu olakšati put do stipendije kakvu sanjate
Mnogi mladi ljudi sanjaju o tome da odu iz obiteljskog doma i upute se u svijet po nova iskustva. I to je upravo ono što bi i trebali planirati. Svijet je tu da se istražuje, upoznaje nove ljude i kulture, širi poglede. Ipak, izlazak iz Hrvatske nije jeftin ni kada se ide u shopping, a kamoli kada je u pitanju boravak negdje neko druženje vrijeme, što uvijek traži studijski program. Riješenje za taj problem bi mogle biti stipendije.
Na Sajmu stipendija, koji se danas održavao u Zagrebu, te su u četvrtak održava u Rijeci smo saznali koji su neki koraci koje svaka mlada osoba mora poduzeti prije nego što krene u potjeru za svojim snom studiranja vani. Važno je prije svega napomenuti da je i ovdje, kao i sa svim ozbiljnim stvarima u životu, potrebno puno strpljenja.
1. Zašto?
Prvo pitanje koje bi si svaki student trebao postaviti prije traženje opcije studiranja vani, te prijavljivanja za stipendiju je zašto. Naime, mogućnosti su ogromne, no treba biti i realan. Bez obzira što mi mislili o domaćim fakultetima treba uskladiti svoje interese i očekivanja s realnostima. Treba uzeti u obzir da mnogi naši fakulteti nude kvalitetno obrazovanje, te s obzirom na svoj program i kolegije nude solidnu zaposlivost nakon studija.
Na primjer, osoba koja studira hrvatski jezik u Osijeku nažalost teško može očekivati da će biti stipendirana ili uopće prihvaćena od nekog stranog fakulteta. S druge strane, student elektrotehnike bi mogao naći neki fakultet u inozemstvu koji ima neizmjerno bolje uvjete studiranje, te je realno da bi s pohađanjem tog studija dobio puno više znanja, iskustva i bolje mogućnosti zapošljavanje.
Uz to, studij u inozemstvu ne bi trebala biti izlika za bježanje od strogih roditelja i prepuštanju hedonizmu. Motivacija bi ipak trebala biti naučiti nešto novo u polju znanosti koje vas interesira.
2. Koji program i gdje?
Sljedeće ključno pitanje je gdje i što. Iako avanturizam mladosti često navija za što dalje ili ezgotičnije lokacije, može se dogoditi da su najbolji fakulteti baš u našem dvorištu. Na Sajmu stipendija studenti su imali priliku razgovarati s predstavnicima sveučilišta u Trstu, Budimpešti, Austriji, te predstavnicima mnogih domaćih privatnih sveučilišta. Relativna blizina doma smanjuje troškove drastično.
Drugi kriterij u ovoj kategoriji je program. Central European University u Budimpešti je jedan od najcijenjenijih fakulteta u regiji, no valjda bit mudar pri izboru programa. Uzmimo kao primjer program pod nazivom Studij nacionalizma, koji je u ponudi CEU i možda zanimljiv studentima humanističkih fakulteta, no postoji mogućnost da po završetku tog studijskog programa u Hrvatskoj neće biti potražnje za mladim ljudima koji su to diplomirali.
3. Tko pita ne skita
Kako bi se osigurali od pogreške biranja pogrešnog programa ili slabijeg sveučilišta trebate obaviti puno razgovora. Na vašim fakultetima zasigurno postoje znanstveni novaci ili pristupačni profesori koji su imali iskustvo studiranja vani i primanja stipendija, te vam oni mogu biti od velike pomoći.
Često se zna dogoditi da pojedina sveučilišta imaju neke jače i slabije strane, te je to najbolje saznati kroz komunikaciju s ljudima koji su studirali tamo ili bar u toj zemlji. Uz to, oni s iskustvom vam mogu reći i koliki su okvirni troškovi života u zemlji na koju ciljate, što je izuzetno važna informacija, koju valja usporediti sa visinom stipendije.
4. Pripreme trebaju početi na vrijeme
Prijava za stipendije, te i samo za upis na strane fakultete mogu trajati do godinu dana. Naravno da toliko ne traje sami proces odabiranja kandidata, no kada se uzme obujam papirologije, ispiti i certifikati koje sveučilište traži, sve se može jako odužiti.
Fakulteti koji imaju programe na engleskom jeziku, a nisu unutar Erasmus sustava, skoro uvijek traže polaganje IELTS ili TOEFL ispita koji služe kao dokaz vašeg poznavanja jezika. Samo procedura oko ovih ispita može potrajati par mjeseci.
5. Kucati na što više vrata
Možda niste toga svjesni, ali vaš studij u inozemstvu može biti prepoznat kao dobra prilika za neku domaću firmu. Osim što velike korporativne firme često imaju odjele društvene odgovornosti, kojima je u interesu dobiti poreznu olakšicu kroz stipendiranje, može se dogoditi i da računaju na vas kao budućeg stručnjaka, koji će se nakon studija vratiti s novim znanjima potrebnim njihovom napretku. Dakle, nije na odmet poslati par mailova i zagnjaviti par ljudi. I tako im je to posao.
6. Fokusirati područje interesa (primarno za magistarske i doktorske programe)
Strana sveučilišta su spremna uložiti mnogo sredstava u vas ako misle da imate vrhunsku ideju. Ocjene mogu pomoći pri upisu i dobivanju stipendije, no u drugom su planu ako imate dobru projektnu ideju. Sveučilištima je u interesu da netko tko je njihov student napravi nešto moderno ili društveno bitno. Budite kreativni i odvažni.
7. Upornost, upornost, upornost
Svaka od stepenica zahtjeva puno rada, kreativnosti, razgovora i upornosti. Mnogi odustanu nakon prve loše vijesti, no oni koji su izdržali do kraja su obično oni koji su se vratili puni novih ideja, iskustva i kao bolji ljudi. Sretno i hrabro!
Više informacija možete također pronaći na stranicama organizatora Sajma stipendija, Instituta za razvoj obrazovanja – www.stipendije.info/hr
