Pismo studentice koja je razočarana i revoltirana novim bodovanjem za smještaj u studentske domove
Velike podjele među studentskom populacijom, izazvao je novi ‘Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje’. Premda je nekoliko točaka na kojima se lome koplja, studenti se i dalje najčešće spore oko toga trebaju li se dodatno bodovati oni koji su sve ispite položili u ljetnom roku. Podsjećamo ta je stavka ukinuta još prošle godine.
Foto: Ivan Božić|srednja.hr
Svoje mišljenje o navedenom ukinutom kriteriju, ali i o nekolicini drugih po njoj nelogičnih odredbi, dala je studentica zagrebačkog FSB-a Antonia Peček, koja nam je uputila pismo jer je kako kaže revoltirana i razočarana obrazovnim sustavom u Hrvatskoj.
Njeno pismo prenosimo u cijelosti.
Potaknuta bijesom i gnjevom svojih prijatelja, te brojnih studenta koji pišu statuse na facebook grupama studentskih domova, odlučila sam napisati članak. Možda je obična glupost, možda ga nitko neće nikad pročitati, ali to je jedini način da izrazim svoj revolt i svoje razočaranje obrazovnim sustavom u Hrvatskoj.
Ove godine Studentski centar u Zagrebu promijenio je bitnu stavku u dodjeljivanju bodova za smještaj u Studentskom domu. Odlučili su ukinuti „nagrađivanje“, odnosno dodatne bodove za one koji su položili sve ispite u ljetnom roku, pod izgovorom da ne žele stvarati pritisak na one koji to ne stignu i da žele potaknuti studente da imaju što bolje prosjeke, a ne da čim prije završe godinu, samo kako biste dobili dodatne bodove za dom. U jednu ruku, taj stav drži vodu, no cijela priča jako je loše razrađena.
Osobno sam završila prvu godinu strojarstva prosjekom 3,60 i ostvarila 60 ECTS-a, dobila sam smještaj u domu, ali ne u onom kojem sam željela. Kolega, koji je imao skoro duplo manje ECTS-a od mene (32) dobio je smještaj bez problema gdje je htio, jer se u njegov prosjek ne računaju predmeti koje nije položio. Kako je moguće ne skidati bodove ako student ima toliko manje ECTS-a, odnosno „pao je godinu“?! To znači, da su ljudi teoretski mogli položiti tri predmeta, ostvariti uvjet za dobivanje doma, odnosno 18 ECTS-a, imati visoki prosjek i dobiti dom na uštrb svih onih koji su se cijele godine trudili, izvršavali svoje obaveze, ostavljali dušu na faksu da bi imali 60 ECTS-a? Kako osoba koja više od polovice predmeta nije položila, može biti u PREDNOSTI pred onima koji su položili sve?
Postoje dodatni bodovi za one koji su ostvarili više od 55 ECTS-a u prethodnoj godini i to, ako si završio drugu i ostale više godine, što svakako nema smisla, jer ako si završio prvu godinu, ne dobiješ ništa?! Prva godina manje je vrijedna od ostalih viših? Ne razumijem kriterije po kojima su takve odluke donesene i točan razlog zbog kojeg su donesene. Velik broj studenata zakinut je za smještaj i duboko razočaran radom SC-a.
To nije sve, od ove godine, odlučili su ukinuti i izravno dobivanje smještaja za one koji imaju prosjek 4,5 i više. Uz takav prosjek, potrebno je još i da je student ima mjesečna primanja manja od 50 % proračunske osnovice po članu kućanstva. Dakle, ako imaš tako visok prosjek na fakultetu, to ti nije garancija da ćeš dobiti dom. Prijateljica koja ima prosjek na FKIT-u 4.9 ne bi uopće ostvarila pravo na smještaj da joj tata nije branitelj, jer joj taj prosjek donosi 1320 bodova, a prag za dobivanje doma je 1385.
Zašto se očekuje od studenta koji se obrazuje da postane stručnjak u svom području i ima najbolji mogući prosjek, ostane u Hrvatskoj, a ta ista država mu ne omogućuje ni smještaj u studentskom domu? Imaju li studenti ikakvog poticaja od sustava obrazovanja da budu što bolji i uspješniji? Izgleda da se u Lijepoj našoj, trud i rad ipak ne cijene.
Antonia Peček
