Pitali smo ministra hoće li financirati druge privatne fakseve, kao što financira Katolički: Ukratko, neće
Hrvatsko katoličko sveučilište jedino je privatno sveučilište koje ne isplaćuje plaće većini zaposlenika, već to umjesto njih čini – država. Na taj ih način država obilno financira, a ako se nastave pametno razvijati, javni će im novac samo pristizati. Pitali smo stoga ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa hoće li država u budućnosti financirati neki drugi privatni faks. Ukratko, neće.
Foto: srednja.hr | Unsplash
Programski ugovori, novi model financiranja visokih učilišta i instituta zasnovan na ostvarenim rezultatima, vjerojatno je najveća i najozbiljnija novost koju je u resor uveo ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Samo će javne institucije, koje se financiraju primarno iz državnog proračuna, biti obuhvaćene novim ugovorima. No, da postoji interes i pojedinih privatnih visokih učilišta da njihova djelatnost bude barem djelomično sufinancirana iz državnog proračuna, pokazuju i razgovori koji su se poveli na konferenciji portala srednja.hr Obrazovanje na prekretnici održanoj u studenom 2022. godine.
Tada su, podsjetimo, predstavnici pojedinih privatnih veleučilišta izrazili želju da ih država sufinancira, barem za one studijske programe na kojima se obrazuju stručnjaci deficitarnih zanimanja. Takvi su, primjerice, IT stručnjaci, ali i nastavnici STEM predmeta – matematike, fizike i informatike. Takav model zasad ipak ne postoji, a tek jedno privatno sveučilište – Hrvatsko katoličko sveučilište – ima sporazum s državom putem kojega ga ona obilno financira, u vidu plaće za većinu angažiranih profesora i administrativnog osoblja. Pitali smo, stoga, ovih dana Ministarstvo znanosti i obrazovanja imaju li u planu u (skorijoj) budućnosti financirati još koje privatno visoko učilište, putem programskih ili nekih drugih ugovora.
Država ne može potpisati programske ugovore s privatnim sveučilištima
Kako napominju iz MZO-a, člankom 99. novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti definirano je da se programski ugovori sklapaju s javnim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima.
– Zakonom nije propisana mogućnost sklapanja programskih ugovora s privatnim visokim učilištima te se sukladno tome, prema postojećim propisima u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, na privatna visoka učilišta ne može primijeniti model programskog financiranja iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, istaknuli su.
Međutim, iako država ne financira vlasnike privatnih visokih učilišta iz državnog proračuna, financira prava njihovih studenata. Tako svi redovni studenti, sukladno članku 78. spomenutog zakona, koji nisu u radnom odnosu ili samostalno zaposleni preko obrta, imaju pravo na zdravstveno osiguranje, studentski dom, menzu, rad preko student servisa i državne stipendije. To se, dakle, odnosi i na studente privatnih visokih učilišta.
Nema dovoljno interesa za STEM studijske programe
Kad pričamo o deficitarnim strukama, problem nije, kažu iz resornog Ministarstva, u nedostatku upisnih mjesta na javnim visokim učilištima, nego u trenutno nedovoljnom interesu studenata za upis u određene struke. To pokazuje činjenica da, dodaju, neka javna visoka učilišta na kojima se može besplatno studirati, ne uspijevaju popuniti upisne kvote na STEM programima u potpunosti, bilo da se radi o istraživačkim ili nastavničkim smjerovima.
– Kako bi se to promijenilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., provodi dodjelu državnih stipendija studentima u STEM područjima znanosti, te je od akademske godine 2022./2023., predvidjelo mjeru povećanja iznosa STEM stipendija i to s dosadašnjih 159 eura mjesečno na 300 eura za studij u STEM području te 600 eura za nastavničke smjerove STEM područja, isto tako Ministarstvo provodi dodjelu državnih socio-ekonomskih stipendija s ciljem povećanja dostupnosti visokog obrazovanja, unaprjeđenja socijalne dimenzije visokog obrazovanja te povećanja završnosti u visokom obrazovanju, te je u akademskoj godini 2022./2023. predvidjelo mjeru povećanja broja i iznosa državnih socio-ekonomskih stipendija i to od dosadašnjih 10.000 stipendija godišnje i iznosa rate stipendije od 159 eura mjesečno, u akademskoj godini 2022./2023. su sinergijom Državnog proračuna i Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) osigurana financijska sredstva za ukupno 12.000 stipendija u mjesečnom iznosu od 200 eura, kažu iz Ministarstva.
Na sve navedene stipendije, kažu iz MZO-a, studenti privatnih visokih učilišta imaju se jednako pravo prijaviti kao i studenti s javnih fakseva.
Jednaki kriteriji za privatni faks kao i za javni
Privatno veleučilište ili privatno sveučilište, po odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti financira se novcem vlasnika i osnivača. Međutim, kada pogledamo politike i propise u visokom obrazovanju, za njih vrijede jednaka pravila i kriteriji za obavljanje znanstveno-nastavne djelatnosti. U tom pogledu, između javnog i privatnog sektora, razlike nema.
– Drugim riječima, ne postoji razlika u pogledu provedbe propisa i kriterija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, znanosti, umjetnosti i stručnom radu kao niti i u pogledu upisa pristupnika na studijske programe. U skladu s odredbom članka 58. Zakona sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu, napominju za kraj iz Ministarstva.
SVE TO VRIJEDI I ZA HKS
Podsjetimo, sve što je ministar naveo; sva prava redovitih studenata, stipendije i kriteriji osiguravanja kvalitete vrijede za sva visoka učilišta u privatnom sektoru pa tako i Hrvatsko katoličko sveučilište. No, HKS povrh svega ima sporazum koji im omogućava ekspanziju na način da im država, ako se budu držali dogovorenih okvira, isplaćuje plaću za većinu zaposlenika kao da su javni ili državni službenici, sa svim pravima koja pripadaju.
