Pitali smo studente koje predmete nemaju, a žele ih imati na studiju: Nedostaje nam više praktičnih
Jako puno studenata će se požaliti da na svom faksu imaju previše nepotrebnih predmeta za koje nikome nije jasno čemu služe, vjerojatno ni samim nositeljima kolegija. S druge strane, brojna područja ostaju neobrađena iako bi studentima mogla znatno olakšati dalje studiranje i snalaženje na tržištu rada. Pitali smo studente nekoliko fakulteta koji predmeti nedostaju na njihovom fakultetu.
Foto: Alexis Brown, Unsplash
Nedostatak prakse, zastarjelost gradiva i zanemarivanje određenih područja studija najčešće su zamjerke koje studenti imaju svojim fakultetima. Više od konkretnih predmeta žele da njihovi fakulteti idu u korak s vremenom te da ih obuče snalaženju na poslu kojeg će jednog dana obavljati.
Nedostatak prakse
Jedna stvar u kojoj se slaže većina studenata je da im kronično nedostaje prakse. Studenti imaju osjećaj da ih se zatrpava teorijom, dok ne stječu praktična znanja koja će im jednog dana trebati za obavljanje posla. Lara, studentica Fakulteta političkih znanosti kaže da na njezinom studiju praktične predmete treba uvoditi što ranije.
– Na faksu se uglavnom bavimo medijskim analizama i teorijama o novinarstvu, ali mislim da većina mojih kolega ne zna napisati vijest niti kako funkcioniraju redakcije. Mislim da bi trebali imati puno više kolegija koji spajaju teoriju s praksom i to od prve godine faksa, jer se sada svi ti predmeti uvode prekasno, kaže Lara.
Nedostatak prakse muči i Pravni fakultet, gdje studenti ne nauče obaviti neke važne dijelove svog budućeg posla, poput sastavljanja pravnih dokumenata. Martina, studentica prava ističe da su teorijska područja dobro pokrivena, ali da je više prakse nužno.
– Nemam ideju za neki konkretan predmet, ali svakako bi trebalo uvesti više praktičnih predmeta jer toga imamo premalo. Na primjer, trebali bi učiti kako sastavljati podneske kao što su tužbe, žalbe i presude, kaže Martina.
Fakulteti bi trebali ići u korak s vremenom
Na nekim je fakultetima problem zastarjelost gradiva i njegovo ponavljanje kroz više kolegija. Lana, studentica Grafičkog fakulteta smatra da bi osim modernizacije gradiva neka područja trebalo detaljnije obrađivati.
– Uglavnom imamo pokrivena sva područja, jedini je problem što je sve jako zastarjelo i neka gradiva se ponavljaju kroz više kolegija umjesto da ubace nešto novo i modernije. Neke jako bitne stvari uče se samo površno iako uz svu tehnologiju koja nam je dostupna bi mogli puno detaljnije i naprednije obrađivati neka područja, smatra Lana.
Za modernizaciju gradiva zalaže se i Lara, koja smatra da fakulteti trebaju ići u korak s vremenom i tehnološkim napretkom.
– Premalo se bavimo novim medijima, društvenim mrežama, različitim načinima na koje se ljudi informiraju danas. Svijet nije isti kao prije 30 godina kad su naši roditelji svaki dan kupovali novine i čekali vijesti u pola osam. Mislim da studij treba odražavati te promjene, smatra Lara.
Zanemarivanje određenih područja
Na nekim fakultetima je problem što su neka područja studija potpuno zanemarena. Vladimira, studentica anglistike i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu smatra da njezin studij zanemaruje važnu granu lingvistike, a nedostatak prakse je također problem.
– Na lingvistici nemamo dovoljno sociolingvističkih kolegija. Na preddiplomskom sociolingvistika kao da ne postoji, a to je prevelika grana lingvistike da bi ju se tako ignoriralo. Isto tako, voljela bih da smo imali kolegij na kojem bi se radila praktična lingvistička istraživanja. To će se ispraviti reformom studija koja je u tijeku, ali mi je žao što mene preskače. Na nekim kolegijima jesmo imali praktična istraživanja, ali voljela bih da smo imali kolegij posvećen samo raznim vrstama istraživanja u lingvistici, metodologiji i slično, kaže Vladimira.
Izborni kolegiji bi trebali biti obavezni
Neki studenti smatraju da na njihovom fakultetu već postoje kvalitetni predmeti koji će im znatno pomoći u budućem zanimanju, ali nisu dostupni svim studentima. Tamara, studentica Učiteljskog fakulteta pohađa izborni kolegij govorništva za koji smatra da bi trebao biti obvezan svim studentima i trajati više od jednog semestra.
– Trenutno postoji izborni kolegij Govorne vještine učitelja i odgojitelja, međutim njega svake godine upiše vrlo malo studenata, a smatram da bi on bio koristan apsolutno svakom studentu. Učitelji i odgojitelji koriste govor kao glavno sredstvo izražavanja i nužno je da govor bude njihova jaka, a ne slaba strana. Kad razmišljamo o učiteljima kao govornicima, često razmišljamo samo o njima kako stoje pred djecom i govore njima, ali velik dio njihovog posla je razgovor s roditeljima i javni govori na priredbama u školi, roditeljskim sastancima i slično. Kroz naše obrazovanje nitko nas ne uči kako to izvesti, kaže Tamara.
