Pitali smo studente koliko znaju o trenutnoj situaciji sa stručnim studijima?
Studiranje u Hrvatskoj može biti vrlo izazovno, no vjerojatno se ne događa svaki dan da skoro pa ostanete bez diplome. Upravo je to ono što brine studente stručnih studija, koji posljednjih mjeseci žive u neznanju i strahu da će im se ukinuti kvalifikacije.
Foto: pixabay
U slučaju da niste student stručnog studija, vjerojatno ne znate o čemu je točno riječ. Ovo ne govorimo zato što pretpostavljamo, već zato što smo pokušali naći studente sveučilišnih studija koji bi odgovorili na nekoliko pitanja i izrazili svoje mišljenje o toj temi, no nažalost nitko nije smatrao da zna dovoljno o temi da bi mogao išta reći.
Iako se ne radi o problemu koji direktno utječe na živote studenata sveučilišnih studija, ipak se radi o nečemu o čemu bi svi trebali znati barem nešto. Detaljniju priču možete pronaći ovdje, no ukratko da objasnimo – studenti stručnih studija su donedavno stjecali kvalifikaciju na istoj razini kao i studenti sveučilišnih, zato što su svi položili minimalno 180 (odnosno 300) ECTS-a iz kolegija čiji su ishodi učenja, više od polovine, na razini visokoškolskih ishoda.
S novom odlukom Ustavnog suda, poslodavci više ne bi smjeli potpuno izjednačavati kvalifikacije stručnih i sveučilišnih studija, pa tako kvalifikacije svih koji su završili te će završiti stručni studij, ako se ne donese novi zakon, postaju praktički nevažeće. Do kraja ove kalendarske godine mora biti donesena odluka kojom će se to spriječiti te će se zaštititi interesi studenata stručnih studija, ali i svih onih koji su već odavno završili stručne studije. Razgovarali smo s nekolicinom studenata stručnih studija.
Praksa
– Znam dosta o oba studija s obzirom na to da sam oba promijenila. Prebacila sam se na veleučilište zato što mogu imati struku, što imam praksu i što me ljudi uče onome što studiram. Za svaki sat predavanja mi imamo minimalno sat i pol laboratorijskih vježbi gdje nas u praksi uče onome s predavanja, to nema niti na jednom sveučilišnom studiju niti će ikada biti. Bubanje teorije napamet, dovoljno za prolaz kako bi se dobila diploma i otišlo u Njemačku – to je nekako koncept sveučilišta kojim ja nisam bila zadovoljna. Mi kao stručni studij uz kolokvije, pismeni i usmeni ispit imamo iz svakog kolegija završni rad koji ti ulazi u ocjenu tako da si ti primoran raditi i učiti o onome što si upisao. Isto tako, imamo praksu kao obavezan kolegij, tako da čak i ako netko nije previše radio za te završne radove, sada mora raditi u struci i naučiti ju. Možeš sam birati gdje ćeš raditi praksu ili ti faks ponudi, a ako se svidiš šefovima, oni te zaposle. Niti jedan sveučilišni studij to ne osigurava. Izađu s faksa ‘prepuni’ teorije, a iskustva nigdje. Ne mislim da bi svi studenti trebali biti jednaki, dapače, smatram da mi sa stručnih studija vrijedimo više jer imamo praksu, imamo struku, a ne samo teoriju. Kad izađeš sa studija imaš neko znanje, radio si nešto svojim rukama, upoznao si neke ljude koji će te voditi dalje, postigao si nešto. Seminari na sveučilištima ti to ne mogu omogućiti. No ne smatram da treba raditi razliku u diplomama niti biti napismeno tko tu više vrijedi. Mi smo tu sa stručnih studija oni koji uzmu posao kojeg dobiju jer imaju znanje, za razliku sveučilišta koji se nakon 3 ili 5 godina još traže, bez iskustva i ne znaju što dalje. Mislim da je to dovoljno. Barem u svijetu informatike nije bitna diploma već ono što ti znaš napraviti svojim rukama, a nas to nauče, objasnila nam je Petra (22) s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.
Vrlo često se postavlja pitanje manjka prakse i dodira sa samim poslom među studentima – i studenti sveučilišnih studija su svjesni tih problema, no ne radi se puno po tom pitanju. Stručni studiji su fokusirani na praksu pa ih mnogi upravo zato odlučuju upisati. Kako bi ti studenti imali ista prava kao studenti sveučilišnih studija, pokrenuta je inicijativa 300 je 300, kojom se traži da svi imaju ista prava.
Jednakost
– 300 je 300 inicijativa koja podržava da onaj tko završi stručni studij na kraju fakulteta ima zvanje kao što imaju i sveučilišni studiji poslije svog završenog studija. Mislim da bi svi studenti trebali biti jednaki. Istina je da će oni sa sveučilišnog studija više znati, ali svi smo studenti. Ne bi trebali mi sa stručnog studija vrijediti manje na tržištu rada. Mislim da se onima koji su odavno diplomirali ne bi trebala ukidati titula koju su postigli kao ni nama koji smo u procesu završavanja faksa, a ni ne bi bilo u redu da takve stvari se događaju i onima koji će tek doći na stručne studije, mišljenje je Doroteje koja je također studentica TVZ-a.
– Stručni studij sam odabrala zato što sam htjela biti fokusirana na samo jednu granu informatike, odnosno poslovnu informatiku. Budući da mi se interesi često mijenjaju, htjela sam biti sigurna da ću i nakon 3 godine studija, ako odlučim ne nastaviti s diplomskim studijem opet biti sposobna i odmah spremna za rad nakon završenog preddiplomskog stručnog studija. Prije samog upisa na fakultet nisam uopće razmišljala o toj nekoj razlici između sveučilišnog i stručnog studija, osim što je stručni fokusiran na neko uže područje znanosti i praksu, što sam i htjela, no tek kada sam upisala fakultet shvatila sam da postoji neka razlika. Tu se javila i diskriminacija i podrugivanje studenata stručnih studija od strane studenata ostalih (sveučilišnih) smjerova na našem fakultetu. Listajući po Facebook-u jednog dana, vidjela sam da se netko od mojih prijatelja učlanio u grupu “Stop diskriminaciji stručnih studija”. Dobra četiri dana trebala su mi da se upoznam s cijelom inicijativom 300=300 i da shvatim u čemu je problem. Mislila sam da me u ovoj državi više ništa ne može iznenaditi, ali situacija sa stručnim studijima me itekako iznenadila jer sam mislila da “na mladima svijet ostaje” te da naši vladajući nemaju namjere ići protiv nas. Dogodilo se upravo suprotno, a to je da su rektor Sveučilišta u Zagrebu i dekani četiri pravna fakulteta podigli optužnicu Ustavnom sudu u kojoj nalažu da se stručni studiji ne mogu nalaziti na istoj kvalifikacijskoj razini kao i sveučilišni studiji. Mislila sam da će se dopune i izmjene zakona brzo donijeti jer je u pitanju sto tisuća diploma, ali u fokusu naših vladajućih je sve, osim ovog problema, upozorava Paola (21) s FOI-ja.
Bliži se kraj
Ponavljamo, dopune i izmjene zakona moraju biti donesene do kraja ove kalendarske godine, a taj kraj je sve bliže. Iako je preostalo tek nešto više od mjesec dana, još uvijek se ne zna kako će točno izgledati te dopune i izmjene te hoće li interesi studenata stručnih studija zaista biti zaštićeni.
– Sveučilišni i stručni studiji su po mom mišljenju (studirala sam na oba) jednaki što se tiče količine gradiva koja se obrađuje, razlikuju se u detaljima. Stručni studiji su više usmjereni praktičnim primjerima, ali to opet sve ovisi o predmetu i koliku slobodu on nudi te profesorima. Inicijativu 300=300 pratim cijelo vrijeme i podržavam njezin rad i zalaganje da izjednače studente stručnih i sveučilišnih smjerova. Mislim da bi trebali svi biti jednaki. Ne učimo jednake stvari, ali te stvari su jednako vrijedne. Možda bi se neke stvari mogle bolje regulirati, ali nikako ukinuti, pogotovo ne onima koji su već odavno završili fakultet ili već studiraju i pri upisima nisu bili upoznati s tim mogućnostima, objašnjava nam Mila (26) s Ekonomskog fakulteta u Splitu.
Ono što je problematično jest što ovo nije bio problem dok to nije postao, odnosno ljudi koji su završili i upisali stručne studije prije pojave ovog problema su i dalje zahvaćeni odlukom da njihova diploma više nije jednako vrijedna kao ona studenata sveučilišnih studija.
Kako će se točno riješiti ovaj problem saznat ćemo do kraja godine, ili bismo barem trebali. Ovdje možete pročitati kako je izgledao prijedlog bivše ministrice Blaženke Divjak, a na prijedlog ministra Fuchsa, iako je najavio da će ići koracima svoje prethodnice, se i dalje čeka.
