Pitali smo studente što misle o Vladinim mjerama: ‘Povećana stipendija i dalje će biti nedovoljna za život’
Vlada je na sjednici ovoga četvrtka predstavila paket mjera pomoći, od kojih se neke odnose i na studente. Tako je, primjerice, povećan broj i iznos socio-ekonomskih stipendija, cijene menija u menzama ostaju iste, a detaljnije se govorilo i o povećanju neoporezivog limita zarade. Evo što o tome misle naši studenti.
Foto: Pixabay
Uoči ekonomske krize i povećane inflacije, Vlada je ovoga četvrtka na sjednici predstavila paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu. Neke se mjere odnose i na studente, pa se tako povećava iznos i broj socio-ekonomskih stipendija, raste neoporezivi limit zarade od studentskih poslova te će cijena menija u menzama ostati ista.
Detaljnije rečeno, studentima će se, umjesto dosadašnjih 10.000, dodijeliti 12.000 socio-ekonomskih stipendija u iznosu od 1.506 kuna, što predstavlja povećanje od 306 kuna. Studentski centri dobit će potporu kako bi cijena menija u menzama ostala 6,5 kuna, a povećava se i neoporezivi limit zarade studenata s 15.000 na 24.000 kuna ako su olakšica roditeljima, odnosno sa 63.000 na 72.000 kuna.
Dobra vijest za studente
Budući da je riječ o važnim vijestima za studente, odlučili smo ih upitati što misle o novim Vladinim mjerama pomoći.
– Rast stipendije i limita zarade svakako je dobra vijest za studente koja će olakšati život nama i našim roditeljima. Mjesta za napredak uvijek ima i svaki je pomak dobrodošao. Ne treba ništa forsriati odmah, jer donošenje mjera bez promišljanja može dugoročno više štetiti državi, nego što će pomoći studentima, smatra Matea, studentica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.
S njom se slaže i Petra s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), koja kaže da je studentima svaka kuna važna, pa će onima koji primaju socio-ekonomsku stipendiju povećanje od 306 kuna svakako značiti, iako u realnosti ono nije – dostatno.
– Sve se kune nakupe. Meni je tako lijepa vijest da će u menzama meniji ostati 6,5 kuna, iako mi ne bi smetalo ni da su, primjerice, 8 kuna. Što se tiče limita, to dosta ovisi o studentu gdje radi i koliko zarađuje, ali odlično je što su konačno podigli taj limit, objašnjava Petra.
Povećanje će pomoći, ali…
Petrin kolega Dino također je zadovoljan što će meniji u menzama ostati jednake cijene unatoč svim poskupljenjima, no napominje i kako se nada da će menze raditi na stvaranju kvalitetnijih obroka. Ipak, nezadovoljan je povećanjem stipendija.
– Povećanje stipendija je premalo i trebalo se dogoditi još 2018./2019. godine. Sigurno da će pomoći nekim studentima koji dobivaju džeparac od roditelja i stipendiju. Drago mi je, doduše, da je administriran cenzus za dobivanje stipendija i nadam se da će ove godine stipendije biti podijeljene potrebitijima u društvu, navodi Dino.
Dino, inače, nikada nije prešao veći neoporezivi limit zarade, a roditeljima već godinama nije olakšica, no svejedno mu je drago vidjeti da se on povećava. Međutim, smatra kako bi trebao svake godine pratiti rast studentske satnice, a ne ostati na istom mjestu kao što je to bio slučaj do nedavno.
I dalje nedovoljno za život
– Smatram da se limit treba još više podići te se svakako nadam da će Vlada nastaviti raditi u korist mladih jer će inače mladi sve ranije odlaziti iz Lijepe naše, zaključuje Dino.
Una, studentica FPZG-a, korisnik je socio-ekonomske stipendije, stoga pozdravlja povećanje iznosa. No, s obzirom na inflaciju, dizanje cijena i uvođenje eura, smatra kako je i ta povećana stipendija nedovoljna za život.
– Kad se sve zbroji, povećana stipendija i dalje će biti nedovoljna za život, a i manja u odnosu na cijene kakve su bile prijašnjih godina. Razlika će biti još veća, a iznos u realnosti manji. Trebali su više dići, ali što je tu je, smatra Una.
Da povećanje stipendija nije dovoljno, smatra i Ana s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prisjećajući se da je stipendija prije pet godina iznosila 1.200 kuna te je i tada bila ‘tijesna’ za mnoge.
– Postavlja se pitanje koja je uopće svrha stipendije – jesu li one tu da budu džeparac ili da budu zaista dovoljno velike da pokriju sve osnovne troškove života. Ako išta, jako mi je drago što će meniji u menzama ostati 6,5 kuna, jer se bez menzi na studentskom budžetu ne može preživjeti, rekla je Ana.
Nekima je povećanje i više nego dovoljno
Dodala je i da je povećanje neoporezivog limita bilo nužno, no ne misli da će to nešto posebno pomoći studentima da si olakšaju studiranje, već će samo pomoći u tome da ne moraju raditi na crno. S druge strane Fran, student Farmaceutskog fakulteta, smatra da je i prijašnji limit bio više nego dovoljan za većinu studenata.
– Ne razumijem zašto bi student toliko zarađivao. Ako si ozbiljan student, trebao bi nenormalno puno raditi za te novce. Recimo, ja na svom faksu maksimalno mjesečno mogu zaraditi 1.500 kuna jer više ne stignem. Smatram da će s podizanjem limita narasti broj studenata koji izdaju svoje ugovore da netko umjesto njih radi, napominje Fran.
Također, misli da je povećanje stipendija i više nego dovoljno. Fran je, inače, imao STEM stipendiju u iznosu od 1.200 kuna i kako kaže, nije mu ništa nedostajalo.
– Ako se izbace neki nepotrebni troškovi, mislim da se lako može živjeti s povećanom stipendijom. Mislim da je 300 kuna povećanja sasvim okej ako se svaki dan jede u menzi, zaključuje Fran.
