Nakon završenog preddiplomskog studija geodezije, studenti Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, na diplomski studij moraju potegnuti do Zagreba, Sarajeva ili Beograda. Mnogi se moraju zadovoljiti prvostupničkom diplomom jer za selidbu nemaju novaca, dok ostali, zbog navale na Geodetski fakultet u Zagrebu, pokušavaju i po nekoliko puta.
Studenti za studente Split
Budući geodeti koji u Splitu završe srednju geodetsku školu i nastave s fakultetom, nakon trogodišnjeg studija primorani su preseliti se u metropolu, a oni manje sretni i u drugu državu. Iako je potražnja za diplomskim velika, na fakultetu ističu kako nisu u mogućnosti otvoriti novi studij.
Splićanin Josip Plazonić na trećoj je godini studija geodezije i rado bi studij nastavio u Zagrebu, ako se uspije financijski osigurati. Bilo bi mu, kaže, jednostavnije da diplomski studij postoji i u Splitu pa da kod poznatih profesora može nastaviti slušati predavanja.
– Ne krivim fakultet za nepostojanje diplomskog studija. Preddiplomski se jedva održao i prava je borba bila naći predavače i financijski to pokriti. U odnosu na druge fakultete, geodeziju završava malen broj ljudi, a još manje ih želi predavati pa je logično da je situacija ovakva, ističe Josip.
Smatra kako je na preddiplomskom studiju mnogo poteškoća koje bi trebalo riješiti prije uvođenja novog studija.
– Budućnost bi mi bila lakša kad bi završio svih pet godina. Posao se može naći i s manjom titulom, ali to ne ostavlja mnogo mjesta za napredak, zaključio je.
Cijelo ljeto radila kako bi financirala boravak u Zagrebu
Razumijevanja za situaciju na fakultetu ima i Splićanka Jelena Gabela koja ističe kako su od samog upisa znali da diplomskog studija neće biti. Zbog nastavka studija geodezije preselila se u Zagreb za koji je, kaže, cijelo ljeto radila kako bi si financirala prvi semestar. Kasnije su potpomogli stipendija i roditelji, a i osigurano mjesto u studentskom domu. Većina njezinih kolega na taj način uspijeva premostiti financijske prepreke.
– Studenti često misle da je pripremiti studijski program jednostavno. Potrebna su sredstva, pravi ljudi i vrijeme potrebno da se studij održi. Glupo je krenuti u postupak osnivanja diplomskog studija, ako preddiplomski još nije održan u potpunosti, ističe Jelena.
Za diplomom preko granice
Marin Ivančić zbog diplomskog je studija geodezije rodni Split zamjenio Sarajevom. Odgovornima za situaciju smatra podjednako splitski i zagrebački fakultet. Na 84 slobodna mjesta u Zagrebu konkurira još i 30 splitskih studenata te ponavljači. Marin se ove akademske godine na zagrebačkom prijemnom ispitu natjecao sa 130 ljudi i nije uspio.
– Ako ne pobijediš konkurenciju prisiljen si čekati godinu dana iako ti nitko ne garantira da ćeš dogodine upasti. Smeta mi što sam morao otići u drugu državu kako bi dovršio fakultet jer mojim je roditeljima to veliki trošak. Moji kolege koji si to nisu mogli priuštiti morali su odustati i krenuti u potragu za poslom.
Najviše je njegovih kolega otišlo u Bosnu ili Srbiju, a školarine za strane državljane iznose i do 3000 eura,dok je u zemljama EU školarina manja. Ipak, život je skuplji pa se Sarajevo pokazalo kao isplativija opcija.
‘Još uvijek nemamo mogućnost otvaranja diplomskog studija’
Prodekanica za studij geodezije i geoinformatike u Splitu, Tea Duplančić Leder objasnila je kako postoji volja za otvaranjem diplomskog studija, no kako već duže vremena postoji zabrana zapošljavanja kadrova u državnoj upravi pa tako i na Sveučilištu, za sada to ne mogu ostvariti. S njihovim problemom nedostatka kadra upoznati su i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te na Sveučilištu u Splitu, ali pomoći im nema.
– Imamo već drugu generaciju završenih prvostupnika geodezije. Godišnje upisujemo 30 studenata od kojih je polovina gimnazialaca, a druga polovina uglavnom iz Srednje geodetske škole. Naši studenti imaju dosta dobre rezultate i samo mali broj ne završava u roku. Velika je zainteresiranost za studij, imamo devet puta više zainteresiranih i tri puta više kandidata za upis, ali mogućnost za otvaranje diplomskog još uvijek nemamo, ističe prodekanica.
